Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 18. studenog 1350. godine, Malo vijeće zaključuje »(...) da se pred vratima od Pila iskopa jarak (fosatum). (1) Na današnji dan, 18. studenog 1991. godine, tijekom jutra na Rijeku dubrovačku i Mokošicu ispaljeno je više od 100 granata, a 12. 30 sati uplovljavanjem u Grušku luku talijanskog vojnog broda-bolnice »San Marco« otvoren je »humanitarni koridor«. (2) Na današnji dan, 18. studenoga, Dan je sjećanja na Vukovar, grad prijatelj Dubrovnika. Gradovi Dubrovnik i Vukovar potpisali su povelju o prijateljstvu još ratne 1993. (3) Crkva danas slavi obljetnicu posvete bazilikâ svetih Petra i Pavla u Rimu. Slaviti njihove posvete znači zapravo slaviti apostolske prvake i baštinu cijele Crkve. (3a) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Roman, Dragica i Karolin. (4) 18. studenoga, obilježava se i Europski dan svjesnosti o antibioticima. Cilj je ukazati javnosti na opasnost od prekomjerne upotrebe antibiotika, pogotovo za bolesti na koje antibiotici ne djeluju, što može dovesti do otpornosti bakterija na antibiotike i njihove neučinkovitosti. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 18. studenog 1350. godine, Malo vijeće zaključuje »(...) da se pred vratima od Pila iskopa jarak (fosatum). Jedan je to od zanimljivijih zaključaka o utvrđivanju grada koje je toga dana donijelo dubrovačko Veliko vijeće. U ovom zaključku se nabraja, da se namjesti lanac za zatvaranje luke, da se napravi stepenište u kuli sv. Luke, most za dizanje, ograde na zidu (imbordescando) oko samostana dominikanaca, više ribarnice do arsenala, da se zatvori arsenal što je bolje moguće i odozgo naprave ograde, da se naprave ograde i na kaznenoj i kneževoj kuli, da se poprave vrata unutarnjeg mora (sadašnja vrata od Ponte) i naprave ograde nad nijma. Također da se naprave ograde od kuće Gundulića do Mula na svim mjestima, gdje je moguće. Zatim da se na kuli od Mula naprave braništa (batefredum) od tri doksata (balkona). Da se podignu ograde na nekim kulama sa vanjske strane, počevši od kule sv. Jakova do kule sv. Anđela. Svi otvori i vrata na zidu da se zatvore. Od kule Kalarinja (Calarigna) do poviše franjevaca da se napravi ograda na zidu i drveni zastori (manteletos). Tim je zaključkom još određeno, da se naprave dvije velike i četiri male sprave (machinas), sigurno za baca­nje kamenja, zapisao je u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika Lukša Beritić.Govoreći o utvrđivanju grada sa istočne strane, u zaključku Velikog vijeća spominje se i izrada mosta za dizanje. U prilog tome koliko su radovi na jarku bili zahtjevni recimo da se nakon ovog prvog spomen jarka, radovi na njemu protežu i šezdeset godina u budućnost, sve do 1411. godine, kada je donesen je zaključak kojim se određuje da od idućeg ponedjeljka seljaci Astareje moraju dolaziti na rad oko produbljenja gradskog jarka sa strane Pila. *Iz odluke istog vijeća od 25. rujna 1358. može se zaključiti da se intenzivno kopa jarak pred vratima od Pila. Određeno je da jarak bude odvojen 3 sežnja (1 sežanj = 2,048 m) od predziđa, a da bude širok 3 i dubok 1 sežanj. U dužini da se prostire »(...) od jednog kraja kamenja do drugog (...)«što pokazuje da je teren na kojem se jarak gradio dosta ka­menit. To bi se moglo zaključiti i po dužini trajanja radova i po velikom broju ljudi koji su bili angažirani na kopanju i raznošenju materijala. Isti zaključak može se i danas donijeti kad se pogleda taj prostor, jer se stijene spuštaju od sjevera prema jugu do mora u Pilama. Važno je utvrditi da se u tom vremenu na tom mjestu kopa zemljište, pa prema tome tu nije bilo ni mora ni luke, kako pišu neki povjesničari, zaključuje u knjizi Povijest Luke, Antun Ničetić.* (6) 

Dva mjeseca nakon što su u Malom vijeću izabrana dva plemića, koji su imali poći u Cavtat i izvidjeti može li se poluotok pretvoriti u otok: izmjeriti koliko je od jedne do druge obale prevlake, i ustanoviti je li ona od zemlje ili od kamena, a pošto sve izvide, podnijet pismeni izvještaj, 4. studenoga na temelju njihovog izvještaja zaključeno je u Vijeću umoljenih da se u Cavtatu iskopa jarak od jednog do drugog mora, radi sklanjanja i očuvanja seljaka i njihovih životinja. Istog je dana također zaključeno da jarak bude širok 10 pasa (20.48 m), te da se zatraži od Velikog vijeća ovlaštenje rektoru i Malom vijeću da urede sve što bude trebalo za te radove. Na današnji dan, 18. istog mjeseca studenoga, te 1429. godine, zaključeno je da se odrede trojica koja će ustanoviti i predložiti vijeću na koji će se način jarak u Cavtatu napraviti. Četiri dana kasnije donesen je opširni izvještaj te trojice o tome kako napraviti jarak u Cavtatu. Podsjećamo, početkom 1427. godine Dubrovčani su kupili od Radoslava Pavlovića drugi, tj. zapadni dio Konavala, s Obodom i poluotočićem na kojem je nekad stajao stari grad Epidaur, matica Dubrovnika, nekad u posjedu Dubrovčana, to jest do 1302, kada im je bio oduzet. *Također, iduće, 1430. god. nastaju nesuglasice između Dubrovčana i Radoslava Pavlovića. Radoslav, koji se već bio pokajao, što im je ustupio svoj dio Konavala, uzeo je utvrđivanje Cavtata, koje su Dubrovčani u to vrijeme vršili, kao povod da im oduzme Konavle. On je, naime tvrdio da im nije ustupio tu oblast da je oni utvrđuju. Dubrovčani se radi toga pripremaju na obranu. Za vrijeme rata, koji se uglavnom vodio na Brgatu i u zapadnom dijelu Konavala, spominju se utvrđeni položaji: Tumba (kod Gornjeg Brgata), Vjetreno i Cavtat. Kroz cijelo to vrijeme navedeni se položaji dalje utvrđuju, a u Cavtatu gradi se gradski zid i jarak, koji su odjeljivali cavtatski poluotočić od kopna. (7) 

U Republici se njegovao običaj da Dubrovnik ima 4 liječnika, »jednog učenijeg od dru­gog«. Vlada je dosta truda ulagala da se ne ostane bez njih, ali je, s druge strane, baš iz opreza i zbog pot­pune sigurnosti da se radi o vrsnom liječniku, odgađala primitak u služ­bu, provjeravala njegovu prošlost i raspitivala se o vrijednosti njegovog liječničkog umijeća. Znalo se dogoditi da se godinu i dvije obraćaju na razne strane kako bi osigurali dobrog liječnika, a skoro se redovito i fizikus i kirurg primao na pokusni rok od dva do tri mjeseca najviše. Kasnije, ako su se (i kad su se) uvjerili u vrijednosti pojedinog liječnika, išlo je sve lakše i jednostavnije. O svemu ovome se najbolje može uvjeriti iz uputstva koje vlada daje ili šalje svojim povjerljivim ljudima, nalažući im da nađu sposobnog i umnog liječnika i da ga dovedu u Dubrovnik. Po tim uputstvima jasno je da su Dubrovčani bili vrlo dobro oba­viješteni gdje se može naći dobar liječnik. Takovo traženje nije bio lak posao, a iz dva razloga: prvo, što su liječnici većih gradova od Dubrovnika teško i nerado ostavljali dobro namještenje koje su imali, pa je ponuda za odlazak morala biti i te kako primamljiva; drugo, što su općine i gradovi u kojima su ovi liječnici radili nerado i krivo gledali na poslanike drugih gradova, koji su dola­zili da im vrbuju i otimaju dobrog, sposobnog liječnika. U Italiju se 24. listopada 1457. g. šalje kanonik Marin Ranjina, s ciljem da nađe i dovede u Dubrovnik dva liječnika (kirurga i fizika). Ukoliko ne uspije u tome u Veneciji, na današnji dan, 18. studenoga, iste 1457. godine, naređeno mu je da ih potraži u Padovi, zatim u Ferari ili Bolonji. Za trud koji će pri tom poslu uložiti, a i za opasnost kojoj će biti izložen, Veliko vijeće je Ranjini odredilo 20—40 mletačkih dukata (60—120 perpera), ovisno od toga iz kojeg grada će dovesti tražene liječnike. (8) 

Hrvatski pjesnik Frano Kuko stariji Bobaljević rođen je u Dubrovniku, studirao je pravo u Italiji, a od današnjeg dana, 18. studenoga 1633. godine, do smrti spominje se kao jedan od dvaju tajnika Republike. Bio je nagrađivan od dubrovačke vlade, ali i kažnjavan od vlasti zatvorom i novčano zbog čestih sukoba s roditeljima, rođacima, sugrađanima, poslugom i seoskim kmetovima. Franjo Marija Appendini spominje da je njegove pjesme skupio Ignjat Đurđević u zbirci Poesie di Cuco il Seniore. Iz njegova su opusa sačuvana samo dva djela: talijanski sonet Prezirateljica svijeta duša skrušena (Sprezzatrice del mondo alma contrita, objavljen u više izdanja Mandalijene pokornice Ivana Bunića Vučića, i hrvatski epilij o propasti, odnosno o posljednjim danima Troje, sačuvan u rukopisima pod različitim naslovima (Skazovanje od Troje užežene, Troja užežena, Istorija od Troje užežene). Frano Kuko stariji Bobaljević, sa svojim sinovima i kćerima (Mihom, Perom, Klarom i Paolom) našao je smrt u rodnom Dubrovniku, na dan velike dubrovačke trešnje, 6. travnja 1667. godine. (9) 

Dubrovčani su se mačem služili u srednjem vijeku, a u 16. stoljeću imali su svoju školu mačevanja. Kao sportsku disciplinu mačevanje u Dubrovniku susrećemo u prvom desetljeću 20. st. pri Hrvatskom sokolu i Pravom hrvatskom sokolu. Mačevalački klub pojavio se godinu dana prije osnutka Mačevalačkog saveza bivše Jugoslavije u Zagrebu 1927. g. Dva dana nakon što u prijatelji mačevalačke vještine uputili službeni zahtjev za utemeljenje kluba i potvrdu pravila, Veliki je župan, na današnji dan, 18. studenoga 1926. godine, odobrio pravila a time i utemeljenje kluba. Prema sačuvanom primjerku pravila doznajemo daje klub imao grb i klupski znak; svrha kluba bila je: "promicanje i unapređivanje mačevalačkog sporta", a ostvarivala se "vježbanjem, zajedničkim sastancima, zabavama i izletima". (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u mjestu Drinovci, u BiH, rođen je hrvatski pjesnik, kritičar i prevoditelj Antun Branko Šimić. Šimić je uz Tina Ujevića i Miroslava Krležu najistaknutiji hrvatski pjesnik modernizma, zaslužan za popularizaciju slobodnoga stiha i novih kompozicijskih načela, kao i za definitivnu integraciju hrvatskog pjesništva u europske književne tokove, a sve bogatija recepcija njegova pjesničkoga djela, svrstavaga  u vrh novije hrvatske lirike. Kao zanimljivost spomenimo da je pred sam kraj života, nakon teške upale pluća 1924. godine, A. B. Šimić obolio od tuberkuloze, te se pokušao liječiti u Dubrovniku i Cavtatu. 1925. vratio se u Zagreb, gdje je i umro 2. svibnja 1925. godine. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 18. studenog 1991. godine, za taj dan zakazani pregovori u Cavtatu odgođeni su »zbog zauzetosti predstavnika JA«. **Oko deset sati žestoko je napadnuta Mokošica.** Tijekom jutra na Rijeku dubrovačku i Mokošicu ispaljeno je više od 100 granata. U 12. 30 sati uplovio je u Grušku luku talijanski vojni brod-bolnica »San Marco« s humanitarnom pomoći iz Italije s više od 300 tona pomoći u hrani, lijekovima i energentima, čime je otvoren »humanitarni koridor«. Humanitarnu pomoć dovezla je i »Ilirija«. Doputovala je ekipa BBC-a. U kraći posjet Dubrovniku doputovao je Fitzroy Maclean, britanski ratni veteran, koji je za vrijeme drugog svjetskog rata boravio u našoj zemlji. (»Molim vas oprostite, ali — ostajem bez riječi«.) *Recimo i to da o velikim količinama pomoći koja je uspješno podijeljena najugroženijima najbolje svje­doče izvješća o radu pojedinih službi du­brovačkog Crvenog križa. Tako je skladište robe za prognanike, nakon granatiranja prostora u Lazare­tima, u studenom 1991. preseljeno na Montovjernu, gdje je ne prekidajući ni na trenutak svoj rad, tijekom rata pri­kupilo i podijelilo građanima ukupno 355 tona razne nove i polovne robe. Iz­među ostalog i 260 tona polovne odjeće i obuće, 46 tona deka, 14 tona željeznih kreveta i 9 tona madraca*. (12) Na današnji dan, 18. studenoga 1991. godine, Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) prosvjedovao je zbog pucanja s položaja u Komolcu, na Pobrežju i Bosanki, pljačke u marini i Komolcu te zbog ulaska okupacijskih jedinica — za što su iskoristili uplovljenje talijanskoga broda »San Marco« u Gruž — u Staru Mokošicu i njihova divljanja »koje u ovom trenutku kulminira vandalskim paležom samostana u Rožatu, zaštićenim spomenikom kulture A kategorije svjetskog značaja«. KŠOD zatražio je od Komande Vojnopomorskoga sektora Boka (KVPSB) da povuče svoje jedinice na polazne položaje. (13) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Njihova brojnost iz­ravno svjedoči o težini ratnih događanja u Domovinskom ratu. Na današnji dan, 18. studenoga 1991. godine, na Južnom bojištu poginuli su pripadnici 114. brigade HV-e: Božidar Čipčić i Vjekoslav Jerković. (14) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 24

(2) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 538,539

*VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -34-

**ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 48

(3) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/gradovi-prijatelji-dubrovnik-stipendira-vukovarske-studente

(3a) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

http://www.putevimilosti.com/component/content/article/13-duhovnost/975-posveta-bazilika-sv-petra-i-pavla

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Europski_dan_svjesnosti_o_antibioticima

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 24

* ANTUN NIČETIĆ – POVIJEST LUKE

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA I REGULACIONI PLAN CAVTATA, ANALI, 1970. godine, str.192

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 99,100

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 166,167

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 538,539

*VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -34-

**ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 48

(13) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 83, *Str. 88, **Str. 91

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,4 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 19.11.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. studenog iste 1534. godine, Senat je prihvatio plan za gradnju lazareta na otoku Lokrumu. (0) Na današnji dan, 19. studenoga 1611. ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 20.11.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 21.11.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 18.11.2017 08:20

Subota, 18.11.2017 08:20

Petak, 17.11.2017 08:20

Petak, 17.11.2017 08:20

Četvrtak, 16.11.2017 08:20

Četvrtak, 16.11.2017 08:20

Srijeda, 15.11.2017 08:20

Srijeda, 15.11.2017 08:20