Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Dubrovnik danas obilježava "Dan dubrovačkih branitelja" - spomen na 6. prosinca 1991. godine, kada je na blagdan svetoga Nikole Grad doživio najteža razaranja u novijoj povijesti, ali i zahvaljujući hrabrim dubrovačkim braniteljima dan kada je neprijatelj zaustavljen, a grad uspješno i ponosno obranjen. (1) 465 godina ranije, 6. prosinca 1526. godine, počela je jedna od najpogubnijih epidemija kuge koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku. (2) Blagdan svetog Nikole, biskupa, koji se 6. prosinca, obilježavao kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, danas svetkuju i slave kao naslov župne crkve u Cavtatu, Čilipima, Dubravci, Goveđarima i Račišću, a ovaj svetac slavi i u skoro svim župama (filijalama). U dominikanskim zajednicama – sv. Nikola - Titular je crkve u Kočuli i Lopudu. (3) Uz današnji dan, 6. prosinca, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Nikola, Petar P., Josip N., Nikša i Dionizije. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Iako je Republika i u gradovima u unutrašnjosti kontinenta i u lukama Mediterana imala organiziranu stalnu službu obavještavanja, koji su bili dužni obavještavati zdravstvenu službu o pojavi kuge u svojoj blizini, i uz sav postroženi nadzor nad prometom putnika, roba i pomoraca, na današnji dan, 6. prosinca 1526. godine, počela je jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku. O prilikama u Dubrovniku vijesti se približno podudaraju kod sva tri kroničara Anonima, Ragnine i Razzija. Anonim piše da je zaraza počela 6. prosinca 1526. godine i da to nije bio samo pomor nego srdžba Božja - Non fu mortalità, ma ira di Dio, te da je tijekom godine dana, koliko je pošast trajala, stradalo 75 vlastelina, 84 vlastelinke i 20.000 pučana. Ragnina i Razzi dodaju da je u Gradu umrlo 19 dominikanaca, 25 franjevaca, a u pet ženskih samostana da je stradalo 160 redovnica. Za vrijeme egzodusa Vlade iz zaraženog grada, od sedam plemića koji su trebali ostati u gradu i baviti se državnim poslovima, samo je Frano Tudizić preživio i kada je opasnost prošla drugima otvorio gradska vrata. (5) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 6. prosinca 1711. godine, u Beču je rođen biskup Josip Frano Gundulić, istaknuti zastupnik dubrovačkih interesa na carskome dvoru u Beču. (6)

Na današnji dan, 6. prosinca 1814. godine, u Dubrovniku je rođen  pjesnik Mato Đupanović, istaknuti član tadašnjeg dubrovačkog književnog kruga inicijator učvrščivanja kulturne i političke veze Dubrovnika i Zagreba. (7)

Na današnji dan, 6. prosinca 1828. godine, u Londonu je umro William Hoste, britanski pomorski časnik, koji je s  eskadrom 1814. godine zauzeo i Dubrovnik i Kotor. Zbog uspjeha u Jadranu nazvan je »mladim Nelsonom«.  (8)

Na današnji dan, 6. prosinca 1940. godine, u Dubrovniku je rođena Dubravka Tomšič-Srebotnjak, ugledna slovenska pijanistica i glasovirska pedagoginja. (9)

Na današnji dan, 6. prosinca 1948. godine, u Dubrovniku jerođen NikoMusladin(satnik). Brodograditelj, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se 8. veljače 1992. Poginuo je 5. srpnja 1992. godine u zaleđu Osojnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršavanja ratne zadaće. (u zaleđu Dubrovnika u selu Vukovići)  (9a)

Na današnji dan, 6. prosinca 2011. godine u Dubrovniku je umro planktolog i ekolog dr. sc. AdamBenović, dugogodišnji ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, Biološki zavod Dubrovnik, danas Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

*Na današnji dan, u petak 6. prosinca 1991. godine; *na blagdan svetoga Nikole, bio je crni petak za grad Dubrovnik. U iščekivanju pregovora predviđenih toga dana u jedanaest sati u Cavtatu koji su trebali konačno donijeti napaćenom puku mir i sigurnost, došlo je na žalost ono najgore.*—Dogodio se najjači napad na prostor unutar zidina grada tijekom Domovinskog rata. (11) Napad je otpočeo na današnji dan, 6. pro­sinca 1991. godine, u 5 sati i 50 minuta iz tri smjera s oko 120 vojnika po­dijeljenih u pješačke skupine. Potporu snagama u napadu pružala su četiri tenka, minobacačke bitnice razmješ­tene na prostoru Brgata, Uskoplja, Pobrežja i Šumeta te topovi iz smjera Žarkovice i Ivanice. Malobrojni branitelji, njih trideset i jedan, morali su se povu­ći u unutrašnjost tvrđave, dok im je potporu pružalo svo raspoloživo top­ništvo s položaja u samom Gradu. Isto­dobno, ometane jakom neprijateljskom vatrom, iz Grada prema tvrđavi krenule su skupine sastavljene od pripadnika SJP i gardista kako bi pomogle opkoljenim suborcima.Trpeći velike gubitke, neprijatelj je svu razornu topničku vatru usmjerio na Dubrovnik, nastojeći oslabiti obra­nu napadom na položaje branitelja od Sustjepana do Belvedera. (12) Znak opće opasnosti oglašen je u 7. 15 sati. U napad su se uključile i topovnjače jugo-mornarice. Razaranja su bila strahovita. Požari su se širili gradom.* (11) U teškim borbama i topničkom napadu na Sustjepan poginuli su pripadnici HV-e Miroslav Buntić i Šaban Islamovski, te pripadnici 2. sinjske bojne 4. brigade ZNG-e, Marko Bitunjac i Mario Zelenika, a više pripadnika 2. sinjske bojne je ranjeno. Samo toga dana na povijesnu jezgru, spomenik kulture pod zaštitom UNESCO-a, palo je više od 600 granata razli­čitih kalibara, tako da nijedno zdanje nije ostalo neoštećeno. Fotografirajući agresorsko granatiranje Dubrovnika, od gelera neprijateljske granate, ispod gradskog zvo­nika poginuo je istaknuti dubrovački fotograf Pavo Urban, ratni snimatelj Ministarstva informiranja Republike Hrvatske, čije su fotografije i posebno posljednji snimci, širile istinu o surovim neprija­teljskim razaranjima Dubrovnika. Pokušavajući ugasiti požar izazvan agresorskom granatom, ispred hotela "Libertas" u kome je bio smješten veliki broj izbje­glica, poginuli su pripadnici vatroga­sne postrojbe pri MUP-u Dubrovnik Niko Mihočević, Teo Paskojević, Andro Savinović, te pripadnici HRM-e Bruno Glanz, Ante Jablan i pripadnik HV-e Stjepan Salmanić. Istoga dana u neprijateljskim topničkim napadima poginuli su, pripadnik CZ-e Drago Obradović, prilikom obavljanja radne obvezeispred hotela "Libertas" Ilija Radić, a u luci Gruž u topničkom je napadu, poginuo je pripadnik pričuvnog sastava MUP-a Vlaho Škilj. (12) *Tužna i tragična bilanca napada je 19 poginulih, i 60 lakše ili teško ranjenih. Izgorjelo je devet zgrada, među njima palača DLJI, kao i zgrada Međunarodnog interuniverzitetskog centra s knjižnicom koja je posjedovala 25000 bibliotečnih jedinica i zgrada Dubrovačkog festivala s dokumentacijom koja je skupljana 43 godine. Pogođene su i teže ili lakše oštećeni Palača Sponza, Knežev dvor, Katedrala, Crkva svetog Vlaha, Dominikanski samostan, Franjevački samostan, i još mnogi drugi vrijedni spomenici, a srušen je križ na Srđu.* Nakon šest sati, oko 11:30, bombardiranje pomalo slabilo.* *Mine i granate još su neko vrijeme, ali sve rjeđe, padale po Gradu do negdje nakon 15 sati. Oko 16 sati napad je sasvim prestao, a oko 19:25 sirena je dala znak za prestanak opće opasnosti. (11) Tom prilikom neprijatelju je nane­sen težak vojnički poraz kojim je zaus­tavljeno svako njegovo buduće napre­dovanje. Herojstvom svojih branitelja i žrtvom građana Dubrovnik je Hrvat­skoj donio prednost u međunarodnim odnosima i dao nemjerljiv doprinos me­đunarodnom priznanju. (12)

Na današnji dan, 6. prosinca 1991. godine, kao civilne žrtve u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuli su: Luka Crnčević, iz Radovčića, Đuro Kolar, iz Dubrovnika, Koviljka Kosjerina, iz Dubrovnika, Frano Martinović, iz Dubrovnika, Nikola Zlovečera, iz Pridvorja, te osamnaestogodišnji Tonči Skočko, iz Dubrovnika. (13) Na današnji dan, 6. prosinca 1991. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 114. diviziona minsko- protuminskog Split, Miodrag Perkušić. (14) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je, stradalo i umrlo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 6. prosinca 1993. godine u Dubrovniku, od posljedica oboljenja, kao pripadnik 163. brigade HV-e umro je Božo Vianelli. (15)

Popis branitelja 6. prosinca '91. godine, koji su branili i obranili Srđ od 06,00 sati u jutro do 11,00 sati: Drago Jupek, Pero Stjepović, Ivica Jupek, Božo Burić, Miro Klemenčić, Pero Grljević, Toni Grljević, Husein Tursunović, Ivan Palunčić, Goran Kolundžić-Zagrebčanin, Cvijeto Jozović, Cvjeto Antunović, Mato Matić, Pero Miloglav, Ivo Ivanković, Sulejman Morina-Šok, Mišo Ljiljanić, Željko Miš, Željko Gustin-Žika, Josip Ćorić i Pero Mihaljević. Grupa specijalaca koja je krenula u ispomoć su: Niko Bronzić, Srećko Kljunak, Zlatko Kovač-Dugi, Darko Vukušić-Vuk, Pero Ivanković i Mario Papac. Grupa od trinaest pripadnika samostalne 9. splitske bojne HOS-a koji su branili Srđ su: Ivan Perkušić, Štipan Radonić-Doc, Siniša Orošnjak-Siso, Danijel Horvat-Gomila, Joško Rogošić, Željko Klarić, Nenad Čolija, Duje Cota, Grgo Grgić, Ivan Slipčević-poginuo kasnije u zaleđu Zadra, Jozo Topić, Branko Cvitanović i Damir Zubanović. (16)

*1. listopada 1991. godine jugoslavenska vojska započela je s razaranjem područja općine Dubrovnik. Stara gradska jezgra Dubrovnika izravno je bombardirana u tri navrata i to 23. -24. listopada; 8. -13- studenog i 6. prosinca 1991. godine. Prilikom bombardiranja povijesne jezgre neprijateljska vojska ko­ristila je: minobacačke kumulativne i zapaljive mine od 120 i 82 mm, minoba­cačke aktivno-reaktivne mine od 82 mm, navodeće rakete 9K11, tromblonske kumulativne mine, topovske projektile svih kalibara (od 20-105 mm) i sve vrste streljačkog naoružanja, dok su detonacije haubičkih projektila od 155 mm, avi­onskih raketa, avionskih kasetnih bombi te svih vrsta bombi koje su, eksplodiravši u neposrednoj blizini, proizvodile štetne vibracije poput malih »lokalnih potresa« oštećujući nosivu zidanu konstrukciju svim objektima unutar gradskih zidina i šire. Ukupan broj projektila kojima je neprijateljska vojska bombardirala stari grad kreće se do 1500 komada, svih vrsta.U najrazornijem bombardiranju Dubrovnika 6. prosinca 1991. godine, neprijateljska jugoslavenska vojska, koristeći se cjelokupnim ubojitim arsenalom, oštetila je nekoliko stotina stambenih objekata, Franjevački samostan sa crkvom, Dominikanski samostan sa crkvom, Isusovački kolegij i crkvu, samostan Sv. Klare, crkvu Sv. Vlaha, Katedralu, crkvu Sv. Josipa, Pravoslavnu crkvu, veliku Onofrijevu česmu, palaču Sponza, Osnovnu školu Centar, Arsenal, Mali arsenal, gradske zidine, Stradun, Muzičku školu, kameni most na Pilama, staru gradsku luku. De­vet objekata je u potpunosti uništeno požarom koji je nastao zbog izravnih po­godaka zapaljivim minobacačkim minama od 120 mm. Izgorjeli su: barokna pa­lača u Ulici od Sigurate br. 1, palača Klašić u Ulici od Sigurate br. 2, stambeni objekt u Ulici između polača br. 5, palača Sorkočević u Ulici Miha Pracata br. 6, barokna palača u Ulici od puča br. 11, palača Martinušić u Ulici Sv. Josipa br. 1, palača Đurđević-Maineri u Širokoj ulici br. 5, stambeni objekt u Zlatarićevoj ulici br. 9 i barokna palača u Ulici od puča br. 16. Vibracije koje su nastale de­tonacijama proizvele su gibanja tla i razarale nosivu konstrukciju čak i onih ob­jekata koji nisu bili direktno pogođeni. Od 824 objekta unutar gradskih zidina ratnim razaranjem oštećen je 461 objekt ili 56% objekata. Iskazano u brutto razvijenoj površini, od 231.000 m2 prostora (isključujući površinu ulica i zidina) oštećeno je 145000 m2 ili 63% ukupne raz­vijene (korisne) površine. Od 63% površine oštećenih objekata 2,5% (ili 3700 m2) su potpuno izgoreni objekti, 20% (30.000 m2) su objekti s oštećenom konstrukcijom zidova i krovova, 46,5% (69.000 m2) su objekti s oštećenom konstruk­cijom zidova ili krovova, 31% (45.000 m2) su objekti s nekonstruktivnim ošteće­njima. Podijelimo li staru gradsku jezgru na dva dijela i to sjeverni od Straduna do sje­vernog poteza gradskih zidina i južni od Straduna do južnog poteza gradskih zidina, dobivamo podatak da je u sjevernom dijelu oštećeno 69,43% od ukupnog broja objekata dok je u južnom dijelu oštećeno 46,61% od ukupnog broja ob­jekata. Izraženo u razvijenoj površini, ne uključujući ulice, trgove i fortifikacije, u sjevernom dijelu grada oštećeno je 74,30% ili 55742 m2, u južnom dijelu je oštećeno 57,28% ili 88.912 m2.* (17) 

Izvori i literatura:

(1) Sebastijan Vukosavić

(2) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 147-161,*163,**166,167

(3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 232

DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 147-161,*163,**166,167

(6) HBL Jozo Sopta (2002)

(7) HBL Mate Križman (1993)

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9a) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -196-

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 544

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 60,61,62,63

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 37,38, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -153- Marko Bitunjac, Str. -166- Mario Zelenika, Str. -154- Miroslav Buntić, Str.  -156- Šaban Islamovski, Str. -165- Pavo Urban, Str. -158- Niko Mihočević, Str. -160-Teo Paskojević, Str. -163-Andro Savinović, Str. -155- Bruno Glanz, Str. -157- Ante Jablan, Str. -162-Stjepan Salmanić, Str. -161-Ilija Radić, Str. -159-Drago Obradović, Str. -164-Vlaho Škilj

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 269

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -229- Božo Vianelli 

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 37,38

(17) *Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 488

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,4 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 11.12.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 11. prosinca 1947. godine, u Dubrovniku je rođen Miljenko Bratoš, sekretar općinskog Sekretarijata za narodnu obranu, jedan od najzaslužnijih organizatora obrane Grada, ...

Gradoplov
Utorak, 12.12.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 13.12.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 10.12.2017 08:20

Nedjelja, 10.12.2017 08:20

Subota, 09.12.2017 08:20

Subota, 09.12.2017 08:20

Petak, 08.12.2017 08:20

Petak, 08.12.2017 08:20

Četvrtak, 07.12.2017 08:20

Četvrtak, 07.12.2017 08:20