Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, u noći s 8. na 9. prosinca 1813. godine, Francuzi su pokušali iznenadnim napadom osvijiti glavni stožer dubrovačkih ustanika u Gružu. (1) Na današnji dan, 9. prosinca 1906. godine, u Cetinju, u Crnoj Gori, umro je hrvatski filolog, jedan od pokretača nacionalne misli u Dalmaciji, Luka Zore. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Valerija, Zdravko, Radmila, Petar F., Ivan Didak i Abel. (3) 9. prosinca - Međunarodni je dan borbe protiv korupcije. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Krajem 1486. g., uz današnji dan, 9. prosinca, povezani su arhivski dokumenti vezani za novu epidemiju kuge. Ovaj put su bolest donijeli neki trgovci koji su se vratili sa sajma iz Rekanata (područje oko Ankone). Najvjerojatnije je bolest donešena brodom, jer su ovi trgovci »donijeli dvije vreće lana koje su bile zaražene«. Izgleda da ova epidemija nije bila tako žestoka. To se može zaključiti iz arhivskih dokumenata, u kojima je vid­ljivo da je u Dubrovniku umrlo 13, u Trsteniku (Pelješac) 9, a drugdje se i ne spominju oboljeli. Kacamorti su doznali da je za vrijeme boravka spomenutih trgovaca u Italiji, tamo gdje su oni bili, vladala zaraza, premda su ovi izjavili da ne dolaze iz okuženih, odnosno sumnjivih krajeva. Zbog toga su, prim­jera radi, ovi trgovci kažnjeni svaki sa po 100 mletačkih dukata. Onaj koji toliku svotu nije mogao dati, bio je žigosan »po licu na četiri mjes­ta«. (5) 

Od prosinca 1555. do lipnja 1560. godine, dubrovački nadbiskup bio je talijan Lodovico (Ljudevit) Beccadelli. Molbu dubrovačkog Senata za njegovou ustoličenje odobrio je nekadašnji dubrovački nadbiskup, Giannangelo de’ Medici, tada Papa Pavao IV. S posebnom papinskom misijom da preporodi ovdašnje crkve, samostane i društvo, Becadelli je svečano došao u Dubrovnik, na današnji dan, 9. prosinca 1555. godine. U tom pravcu on sa nadbiskupske stolice iskazuje neviđenu agilnost. Njegovom inicijativom gradi se bolnica za okužene na Pločama, popravlja se oštećena nadbiskupska palača, gradi prekrasni ljetnikovac na Šipanu. Tijekom svog boravka u Dubrovniku napisao je djela: Život Petrarkin, Povijesne bilješke o gradovima Dubrovniku i Splitu, te Povijest nadbiskupa dubrovačkih. O samom Beccadelliju najviše je pisao Serafin Crijević u svom pozatod djelu Sacra metropolis Ragusina. Međutim Beccadelli je poznat i po njegovim pismima poznatim Dubrovčanima, kao i rektoru i vijeću Republike. Tih 97 pisama čuva se u palatinskoj biblioteci u Parmi, a kod nas ih je objevio dr. Torbarina. Ona su značajna jer podupiru tvrdnju Serafina Crijevića da je veliki Tizian jedno vrijeme bio u posjetu Dubrovniku na poziv Beccadellija. Prijateljstvo Tiziana i Beccadellija datira još iz 1552. g., kada je ovaj navodno izradio Beccadellijev portret. Taj portret, koji se čuva u Veneciji, za nas je najvažniji zbog tvrdnje dr.-a Šnajdera da se na papiru koje na portretu drži Beccadelli, nalazi natpis kako je on nadbiskup dubrovački. Budući da 1552. godine Beccadelli još nije bio u Dubrovniku, onda je netko kasnije postavio natpis. (6) 

1622. g. u Du­brovniku je počeo jedan od progona Židova -insceniran optužbom za umorstvo, i to jedne djevojčice. Torturom najteže izmučen osuđen je kao su­krivac Židov Izak Ješurun na 20 godina zatvora. Suvremeni izvori posvjedočuju o tadašnjem grubom neraspoloženju širih sloje­va u Dubrovniku protiv Židova. Usporedo s hapšenjem Ješuruna i procesom protiv njega zaredale su protuži-dovske mjere dubrovačke vlade, kao: internacija Židova u Getu, koje je bloki­rano; nalog ostalima, koji su stanovali izvan Geta, da i oni pređu u zgrade Ge­ta; raspirivanje javne psihoze protiv Židova, u čemu je očito sudjelovao i dio katoličkoga klera. Odredbom, na današnji dan, 9. prosinca 1622. godine, dubrovačka je vlada dozvolila otvaranje Geta, tj. njegovo deblokiranje, i slobodno kretanje Židovima, ali uz slijedeće odluke: zabranjeno im je da u svojim kućama drže kršćanke kao da­dilje i kao poslugu, a uz obostrano kažnjavanje prestupnika; zabranjeno im je stanovanje izvan Geta bez dozvole Malog vijeća i Senata Dubrovačke Republi­ke; zabranjeno im je da prenoće izvan Geta i izvan grada, a izrečena je i zabra­na njihova trgovanja na području Dubrovačke Republike izvan grada Dubrov­nika. Sve to uz solidarno jamstvo svih Židova da će poštovati navedene odred­be. (7) 

Tijekom ustanka protiv Francuza krajem 1813. u posljednjim danima studenoga i tijekom prosinca raspoloženje naroda za ustanak svakim danom sve je više raslo. *Za­uzećem Žarkovice i Bosanke, 23. studenog, postignut je veliki uspjeh, a u nemogućnosti da osvoje jaku utvrdu Fort Impérial, ustanici su se ulo­gorili na padinama Srđa*.  ****Uslijedili su okršaji koji su završili povlačenjem Francuza unutar dubrovačkih zidina. ***26. studenog, na Pilama, pred samim gradskim vratima došlo je do žestokog okršaja u kojem su ustanici ipak odbijeni. Caboga je po­tom odlučio ustanički stožer premjestiti u grušku palaču Sorgo, dok je Dživo Natali, u dogovoru s njim, zaposjeo istočne prilaze gradu. Kako bi zaustavili širenje dubrovačkog ustanka, na današnji dan, u noći s 8. na 9. prosinca te 1813. godine, cijeli francuski garnizon pokušao iznenadan napad na glavni ustanički stožer u Gružu, smješten u dvorcu Sorgo u Gružu***. ****Oko 250 Francuza pokušalo je osvojiti stožer****.  ***Dobra četiri sata bez prekida trajala je vatra nesmanjenom žestinom. Ipak, u osvit zore neprijatelj je bio prisiljen na povlačenje. Pretrpjevši gubitke od 10 poginulih i 20 ranjenih, ostavljajući iza sebe mrtve, ranjene i zarobljene, Francuzi su se vratili natrag u utvrđeni Grad***. Ipak, unatoč ovim uspjesima ustanika, što zbog nesloge među samom vlastelom, i neiskrenosti Engleza i Astrijske vojske koja je na ovom području željela zaštititi interese Austrije, fortuna je okrenula leđa želji Dubrovčana za ponovnom uspostavom Republike. ****28. siječnja 1814. g. kada su Francuzi napustili Dubrovnik, u grad su - probivši Vrata od Pila - ušli Englezi i austrijska vojska, ali ne i prevareni dubrovački ustanici****.  (8) 

Prije Domovinskog rata Hotelsko turističko poduzeće «Dubrovnik» (ili skraćeno HTP «Dubrovnik») bilo jedno od najuspješnijih hotelsko – ugostiteljskih poduzeća u bivšoj Jugoslaviji a ja bih rekao i šire - i u Evropi. Ono je nastalo tako što su se odlukama Radničkih savjeta od 9.12.1969. i 29.12.1969. spojila bivša dva velika hotelska poduzeća i to «Ugostiteljsko poduzeće Lapad» i «Hotelsko poduzeće Dubrovnik» u novo poduzeće pod nazivom, kako smo već rekli, HOTELSKO TURISTIČKO PODUZEĆA «DUBROVNIK». Nekoliko mjeseci kasnije rješenjem Okružnog privrednog suda u Splitu od 21.4.1970. upisan je akt o osnivanju pa se tako ovaj datum smatra početkom rada ovog poduzeća.  Napomenimo još i to kako je ovo poduzeće izgradilo veliki broj hotelskih, ugostiteljskih i drugih objekata u gradu i okolici te  kako su 1985. i 1986. bile «zlatne godine» poslovanja ovog poduzeća, barem što se tiče broja dolazaka i broja ostvarenih noćenja. Ovo poduzeće kroz trideset godina uspješno su vodila  dva Ivice i jedan Ivo - Ivica Barović, Ivo Ljubišić i Ivica Valjalo. Poneseni uspješnim poslovanjem odlučilo se slaviti «DAN» ovog poduzeća, pa su se tako nekoliko godina zaredom održavali  svečani Radnički savjeti, dijelile nagrade najzaslužnijim radnicima a završne svečanosti održavala su se na velikoj zabavi u Sportskoj dvorani. Međutim, u prosincu 1986. godine napravljen je još jedan korak više. Na današnji dan, 9. prosinca 1986. godine, održana je u Dubrovniku u ondašnjem domu Sindikata (danas samostan Sv. Klare) izložba «Kroz povijest dubrovačkog hotelijerstva i ugostiteljstva». Izložbu su organizirali ugledni hotelijeri Lukša Lucijanović i Đino Romani. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. prosinca 1565. godine, u Rimu je umro Pio IV., papa od 1559. do 1565. (pravog imena Giannangelo de’ Medici), koji je kao papa ublažio reformske dekrete svojega prethodnika Pavla IV. što su se odnosili na Indeks i inkviziciju. Prije papinskog pontifikata, Giannangelo de’ Medici od 1545. bio je i dubrovački nadbiskup. Papa Pio IV. rođen je u Milanu 31. ožujka 1499. godine. (10)

Na današnji dan, 9. prosinca 1906. godine, u Cetinju, u Crnoj Gori, umro je hrvatski filolog, jedan od pokretača nacionalne misli u Dalmaciji, Luka Zore. U Beču je studirao slavistiku, a nakon povratka u Dubrovnik bio je gimnazijski profesor te je pokrenuo knjiž. list Slovinac, u kojem je objavljivao rasprave i pjesme. Potom je bio upravitelj gimnazije u Kotoru, učiteljske škole u Arbanasima te ravnatelj gimnazije u Cetinju, kamo ga je pozvao crnogorski knez Nikola da bude odgajatelj njegovu sinu Petru. Jedan je od pokretača nacionalne misli u Dalmaciji, bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru, a od 1897. u Carevinskom vijeću u Beču. Autor je više filoloških i književnopov. rasprava, koje je objavljivao u Radovima JAZU,Spomenicama SAN i Srđu. Tematikom obuhvaćaju uglavnom starije dubrovačko pjesništvo te dubrovački leksik, s istaknutom purističkom namjerom. Luka Zore rođen je u Cavtatu 15. siječnja 1846. godine. (11)

Na današnji dan, 9. prosinca 1918. godine, u Blatu na Korčuli rođen je pravni povjesničar  Ante Marinović. 1948. godine diplomirao je pravo u Zagrebu. Od 1949. do 1970. bio zaposlen u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku, gdje je specijalizirao paleografiju, arhivistiku i pomoćne povijesne znanosti. Proučavao je pomorskopravnu povijest hrvatskih srednjovjekovnih primorskih komuna te prošlost Dubrovačke Republike. Objavljivao arhivsku građu o dalmatinskim komunama, surađivao u više stručnih edicija, a osobito su vrijedne njegove rasprave o društvenom ustrojstvu, bratovštinama i lokalnoj samoupravi srednjovjekovnih seljačkih općina na dubrovačkome području. Autor je djela: Cavtat, antički jadranski Epidaurum, Dubrovačko pomorsko pravo, Dubrovačko carinsko pravo. "Povijest razvitka srednjovjekovnoga dubrovačkog zemljišnika: Crna knjiga o Astarei", te "Stonske odredbe" odredbe grada Stona usvojene 1333. - 1406. (12)

Na današnji dan, 9. prosinca 1953. godine, u Dubrovniku jerođen Siniša Tkalec(kapetan korvete). Ing. pomorskog prometa, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. studenoga 1991. Poginuo je 12. studenoga 1991. godine na Strinčjeri, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HRM-e. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 9. prosinca 1991. godine, brod s predstavnicima Međunarodnoga Crvenoga križa koji bi trebali posredovati prilikom razmjene zarobljenika, otputovao je u Zeleniku. Atlasovim hidrokrilcem »Krila Brača« pod zastavom UNICEF-a doputovala je smjena promatrača EZ-a. (14) U duhu Sporazuma o trajnom prekidu oružanih sukoba Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) je od Komande Vojnopomorskoga sektora Boka (KVPSB) na današnji dan, 9. prosinca 1991. godine, zatražio da potvrdi slobodan dolazak triju osoba u Komolac radi prevoženja broda »Skala« iz marine u staru gradsku luku kako bi ga osposobili za plovidbu od Dubrovnika do Cavtata i natrag. Tražio je i pristanak za slobodnu i sigurnu plovidbu glisera »Quo vadis« iz Gruža do broda »Danče«, koji je bio privezan na Batahovini i koji je trebalo dovesti u Gruž da se osposobi za plovidbu do Mokošice i natrag. Istoga dana, 9. prosinca KŠOD zatražio je od KVPSB da odobri odvoz smeća preko okupiranoga područja »na jedinu sanitarnu deponiju grada Dubrovnika i šire okolice od Grude do Stona«, na Grabovicu koja je »zbog konfiguracije terena, sastava tla i hidroloških karakteristika [...] jedini mogući deponij«. Štab kaže da je na nju onemogućen pristup vozilima gradske čistoće od 1. listopada. Od tada se za borba od 25. listopada smeće bacalo u more na Orsuli, a kada je 25. listopada Orsula postala dio fronte, smeće se bacalo u more kraj bolnice ispod Petke. »Ovakav način — kaže se — zbrinjavanja otpada je suprotan svim važećim propisima i međunarodnim konvencijama zbog blizine bolnice i sustavnog zagađivanja šireg areala južnog Jadrana.« Štab predlaže prijevoz smeća (dnevno do 10 posebnih vozila) motornom skelom iz Gruža u Mokošicu pa odatle cestom na Osojnik i Grabovicu. Tehničke bi pojedinosti utanačili nakon pristanka Komande. Isti je dan Štab zatražio da Komanda osigura stalnu pratnju ekipama »Elektroprijenosa« (12 ljudi i 3 vozila s alatom, priborom i tvorivom), koje su imale stići iz Splita, te poslovođi i pogonskom električaru transformatorske postaje u Komolcu. Ekipe bi 10. XII. bile motornom skelom »Danče« prebačene iz Gruža u Mokošicu, a odatle bi jedna pošla popravljati transformatorsku postaju u Komolcu, druga bi obišla dalekovod od Komolca prema Stonu, a treća dalekovod od Stona prema Komolcu. Zatražili su i da se propusti brod »INA-trans 1« s gorivom za građane koji je 10. XII. imao stići u Gruž. *Na dnevnom redu sjednice Kriznog štaba Općine Dubrovnik (KŠOD) održanoj na današnji dan, 9. prosinca 1991. godine, raspravljalo se o glavnim problemima: odlazak iz Dubrovnika, briga za najugroženije slojeve (pučke kuhinje, nadzor razdiobe humanitarne pomoći, plan opskrbe i zdravstvene skrbi), popravljanje šteta, popravak vodovodnih instalacija u Komolcu, osposobljavanje električne mreže, rad Radio Dubrovnika. (15) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 9. prosinca 1992. godine, poginuo je pripadnik 145. brigade HV-e, Dubravko Jurković. (16) 

Izvori i literatura:

(1) STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str. 103-109

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf

http://os-ifilipovica-zg.skole.hr/upload/os-ifilipovica-zg/images/static3/899/File/VAZNIJI_DAT.pdf

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 66,67

(6) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(7) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 27, 28

(8) Sebastijan Vukoavić

* STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str. 103-109

** LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 206

***http://www.matica.hr/kolo/310/Osvrt%20na%20ustanak%20podignut%20u%20Dubrovniku%201813.%E2%80%931814./

Kolo 2, 2008., Dvjesto godina poslije, Frano Bona, Osvrt na ustanak podignut u Dubrovniku 1813.–1814.

****SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212,213,214

(9) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 258,259

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -143-

(14) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 545

(15) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 112,113,114, *Str. 120

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262-

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,3 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 11.12.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 11. prosinca 1947. godine, u Dubrovniku je rođen Miljenko Bratoš, sekretar općinskog Sekretarijata za narodnu obranu, jedan od najzaslužnijih organizatora obrane Grada, ...

Gradoplov
Utorak, 12.12.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 13.12.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 10.12.2017 08:20

Nedjelja, 10.12.2017 08:20

Subota, 09.12.2017 08:20

Subota, 09.12.2017 08:20

Petak, 08.12.2017 08:20

Petak, 08.12.2017 08:20

Četvrtak, 07.12.2017 08:20

Četvrtak, 07.12.2017 08:20