Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 10. prosinca 1451. godine, u jeku rata sa Stjepanom Vukčićem Kosačom Vijeće umoljenih donosi zaključak o zauzimanju Konavala. (1) Na današnji dan, 10. prosinca 1892. godine, u Blatu je rođena prva hrvatska blaženica, Marija Propetog Isusa Petković, (2) a 10. prosinca 2015. godine, u Durovniku je preminuo diplomirani politolog i istaknuti kulturni djelatnik Tomo Vlahutin. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Gospa Loretska; Julija, Judita i Grgur. (4) 10. prosinca – Međunarodni je dan ljudskih prava. Obilježava se na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika". Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Zbog nesigurno­sti putovanja, dubrovačka Vlada ponekad je slala svoje dopise u dva primjerka raznim putevima. Tako npr. Veliko vijeće. na današnji dan, 10. prosinca 1361. godine zaključuje da se poslanicima na ugarskom dvoru pošalje jedan primjerak istog dopisa teklićem preko Mitrovice a drugi teklićem preko Zagreba. (6) 

Najmoćniji dinast u Bosni i najznačajniji Kosača, Stjepan Vukčić Kosača krajem lipnja 1451. g., napao je teritorij Dubrovačke Republike i sa svojom vojskom ušao u Konavle i Župu, te nakon tri dana otpora 1. srpnja porazio dubrovačka vojsku kod tvrđave Tumbe na Brgatu, zarobivši četiri stotine dubrovačkih vojnika. Bio je to početak rata, u kojem se Stjepan se približio i samom gradu i gađao ga iz topova, a koji je svoj epilog dobio tek tri godine kasnije. Herceg Stjepan zaposjeo je cijele Konavle, osim grada Sokola i Cavtata, *no pod pritiskom Hercegovim, Dubrovčani ipak, već početkom srpnja napuštaju Cavtat. Herceg Stipan nakon što je zauzeo Cavtat, vidjevši da se neće moći održati čim Dubrovčanima stignu pojačanja, porušio je cavtatske gradske zidine i napustio ga*. ***Našavši se u teškom položaju i izravnoj ugrozi Dubrovnik se, uz brojne diplomatske aktivnosti i napore na uspostavljanju mira istovremeno, 11. rujna 1451. godine, odlučio i za krajnju mjeru o ucijeni glave hercega Stjepana Vukčića Kosače***. *S druge strane, kada je Dubrovčanima stiglo 1000 plaćenika iz Italije, 24. kolovoza iste 1451. godine izglasana je velika odredba o ponovnom zauzimanju Konavala i Cavtata*. **Nakon što je 28. studenog, između ostalog odlučeno da se piše Nikoli Gučetiću, kapetanu Cavtata, da ne daje oružje u ruke onima za koje postoji sumnja da bi ga mogli nuditi na prodaju ili dati u ruke izdajnicima**,  *8. studenog šalju se oružane lađe u Cavtat radi njegovog zauzimanja. Na današnji dan, 10. prosinca, te 1451. godine, počinje se  s čišćenjem i zauzimanjem Konavala*. **Naime, u Vijeću umoljenih je zaključeno da se piše kapetanu, njegovim savjetnicima i knezu Konavala da u ime Božje i blažene djevice Marije i zaštitnika sv. Vlaha uđu u Konavle, i da postave kneza i njegovu knežiju, te potrebne straže uz kneza i u sva mjesta knežije**. Unatoč svim naporima i strategijama, Ovoj po samostalnost Republike nezavidnoj situaciji karaj se nazreo tek  nakon pada Carigrada u turske ruke (1453.), kada su se, i Dubrovčani i herceg i bosanski kralj našli pred turskom opasnosti, te su sada svi bili skloni miru, koji je potpisan u Novome 10. travnja 1454. Stjecanje Konavala bila je posljednja teritorijalna tekovina Dubrovnika, a rat s hercegom posljednji u njihovoj povijesti. (7) 

Na današnji dan, 10. prosinca 1880. godine, Uprava austrijske državne imovine prodala je općini stonskoj tvrđavu Korunu i zidine Malog Stona. Od­mah zatim nastala su i u Malom Stonu sveopća rušenja i nagrđivanja. Rušitelji, da bi iskoristili kamenje zidina u svoje osobne svrhe, iskopali su na više mjesta goleme količine fasadnog kamenja. Najprivlačiviji materijal bio je tuf, iz kojeg su bili sagrađeni svodovi kula i obilaznih hodnika, a isto tako su bili privlačivi i ugaona kamenja kula. Uslijed toga srušeni su svi svodovi kula i obilaznih hodnika. Oštećeni su ta­kođer uglovi najljepših kula. Ondašnje općinske uprave prodavale su dapače pojedine komade zidina ili njihovo kamenje. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 10. prosinca 1679. godine, u Fanu je umro talijanski  graditelj Serafino Fabrini, tvorac planova Dubrovačkog Kolegija. Neka od njegovih arhitektonskih rješenja prostora ubrajaju se u izvorna djela isusovačkoga graditeljstva XVII. st. u Italiji. U Dubrovnik dolazi1659. godine, izrađuje plan za isusovački Dubrovački kolegij i do 1663. vodi gradnju. Nakon potresa 1667, kada je srušena nedovršena zgrada Kolegija, radi nove nacrte za Kolegij i crkvu (1669), prema kojima je ponovno sagrađena zgrada Kolegija. Njegova originalna zamisao okrugle crkve uz Kolegij nije ostvarena. (9)

Na današnji dan, 10. prosinca 1892. godine, u župi Svih Svetih u Blatu, na otoku Korčuli, rođena je Marija Propetog Isusa Petković, prva hrvatska blaženica. Već od malena iskazivala je sklonost prema pobožnosti i milosrđu, te je i kao redovnica nastavila pomagati siromasima i potrebnima, a na biskupov poticaj započela je pripremati redovničku zajednicu "za odgoj i izobrazbu domaće ženske mladeži". Dubrovački biskup Josip Marčelić, posebnim spisom 1928. g. kanonski je ustanovio redovničku zajednicu biskupijskog prava. Tri desetljeća kasnije, 1957. g., zajednica je dobila papinsko priznanje Družbe i konstitucija. S.(sestra) Marija Petković do blažene smrti 1966. g. najveću je radost, vidjela u pomaganju siromasima, rubnima i prezrenima, te je neumorno i predano poticala svoje sestre da ponašanjem i žrtvom prema njima pokazuju ljubav, dobrotu i milosrđe. Prilikom pastoralnog posjeta Dubrovniku, 6. lipnja 2003., Papa Ivan Pavao II. proglasio je Mariju Propetog Isusa Petković blaženom i da se svake godine na dan njezina rođenja za nebo, 9. srpnja, može slaviti njezin spomen. Družba Kćeri Milosrđa, koju je ona utemeljila, danas ima oko 450 sestara koje djeluju na tri kontinenta, u 12 država i u 67 zajednica. Sestre se bave odgojem mladeži, katehizacijom, njegom staraca i bolesnika, te župskim pastoralom i misijama. (10)

Na današnji dan, 10. prosinca 2015. godine, u Durovniku je u 80-toj godina života preminuo diplomirani politolog i istaknuti kulturni djelatnik Tomo Vlahutin, nekadašnji ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara. Ostavio je važan trag u javnom i kulturnom životu Dubrovnika i bio inicijator brojnih kulturnih i turističkih događanja, koja su nudila prepoznatljivost i posebnost dubrovačkog podneblja. Uz Dubrovačke ljetne igre, *nakon osnutka, postaje direktor vanjskih sadržaja* i godinama kao voditelj tadašnjeg Art centra, osmišljava i organizira kulturne i zabavne programe hotelsko turističkog centra Dubrava Babin kuk, **zahvaljujući kojemu su otvoreni hoteli i javni prostori nazvani 'dubrovačkim' imenima i organizirane turističke priredbe  koje se i danas pamte i održavaju**. Prije toga, bio je dugogodišnji voditelj propagande Dubrovačkih ljetnih igara, a od 1990. do 1996. godine ravnatelj najstarije hrvatske ljetne kulturne manifestacije. Zahvaljujući njegovom angažmanu, i u ratnim vremenima, Dubrovačke ljetne igre nisu prestajale djelovati. U sjećanju je i njegovo javljanje Dubrovčanima, u srpnju ratne 1992. godine, kada je u večeri otvaranja 43. Dubrovačkih ljetnih igara, u programu  Radio Dubrovnika, najavio festival posvećen Dubrovčanima, dubrovačkim braniteljima i prognanicima. Bio je prepoznatljiva osobnost dubrovačkog javnog i kulturnog života, svestrano zainteresiran za njegovanje baštinske vrijednosti, kulturne sadržaje i tradicijske posebnosti. I nakon mirovine, Tomo Vlahutin je bio poticajnim sugovornikom i rado viđenim gosparom, koji je Dubrovnik uvijek nosio u srcu, iskazujući mu svoju profesionalnu, ali i osobnu posvećenost i zahvalu. **Jedan je od osnivača dubrovačkog Rotary Cluba, začetnik je brojnih kulturnih događanja koji se i danas tradicionalno održavaju u Dubrovniku**, *Za svoj rad u kulturi i turizmu primio je brojne zahvale, plakete i medalje. Nosilac je i odličja Danice Hrvatske s likom Marka Marulića kojeg mu je dodijelio predsjednik Republike Hrvatske F.T. 1995. godine*. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 10. prosinca 1991. godine, *na Dan ljudskih prava bio je 71. dan opsade Dubrovnika.* Gradonačelnik Petar Poljanić otputovao je u Washington. U katedrali je održana koncelebrirana misa za domovinu s molitvom za slobodu, napredak i mir. Nakon 70 dana pomorske blokade uspostavljena je brodska veza između Mlje­ta i kopna. (12) Na današnji dan, 10. prosinca 1991. godine, Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) prosvjedovao je zbog neizazvanog pucanja s Bosanke prema Svetom Jakovu i s Dupca prema hotelu »Belvedereu«. KŠOD demantirao je da se s Lopuda minobacačima gađalo okupatorske položaje u Trstenom. (13) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 216-226

(2) http://www.dubrovackabiskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&layout=item&id=2235&Itemid=736

(3) DAVOR MOJAŠ, RADIO DUBROVNIK

* DEŠA i TOMO VLAHUTIN

**http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/309643/Default.aspx

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf

http://os-ifilipovica-zg.skole.hr/upload/os-ifilipovica-zg/images/static3/899/File/VAZNIJI_DAT.pdf

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dan_ljudskih_prava

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 296

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 216-226

*LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 20,21

** LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA I REGULACIONI PLAN CAVTATA, ANALI, 1970. godine, str.196

*** VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 221

(8) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 130

(9) HBL Mijo Korade (1998)

(10)http://www.dubrovackabiskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&layout=item&id=2235&Itemid=736

(11) DAVOR MOJAŠ, RADIO DUBROVNIK

* DEŠA i TOMO VLAHUTIN

**http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/309643/Default.aspx

(12) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 545

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 67

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,2 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 11.12.2017. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 11. prosinca 1947. godine, u Dubrovniku je rođen Miljenko Bratoš, sekretar općinskog Sekretarijata za narodnu obranu, jedan od najzaslužnijih organizatora obrane Grada, ...

Gradoplov
Utorak, 12.12.2017. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 13.12.2017. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 10.12.2017 08:20

Nedjelja, 10.12.2017 08:20

Subota, 09.12.2017 08:20

Subota, 09.12.2017 08:20

Petak, 08.12.2017 08:20

Petak, 08.12.2017 08:20

Četvrtak, 07.12.2017 08:20

Četvrtak, 07.12.2017 08:20