Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Od kada postoje službena meteorološka mjerenja, a u Dubrovniku je to od 1961. godine, najniža temperatura ikad izmjerena u Dubrovniku bila je -7,0°C i izmjerena je, na današnji dan, 14. siječnja 1968. godine. (1) Na današnji dan, 14. siječnja 1942. godine, u Firenci je umro hrvatski filolog, književni povjesničar i numizmatičar Milan Rešetar. (2) Dan je sv. Feliksa iz Nole (3) Uz današnji dan, u katol. kal. upisana su imena: Žarko, Feliks, Srećko i Rajko (4) Vijernici pravoslavne vjeroispivijesti danas, 14. siječnja slave Novu godinu. Mir Božji! Hristos se rodi! Srećna i Bogom blagoslovena Nova Godina. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan 14. siječnja 1456. godine, Malo vijeće donijelo je odluku koja upućuje na stavove strijelaca prilikom gađanja. Odlučeno je da se na natjecanju koje se organizira prigodom proslave sv. Vlaha ne smije gađati sjedeći već stojeći. Štoviše, hitac izbačen iz sjedećeg stava bio bi poništen, a komornici koji su nadgledali natjecanje bili bi kažnjeni s 25 perpera. Najstariji podatak, u Dubrovniku, o sudjelovanju u strijeljanju, koje je bilo i obvezno, zapisao je kroničar Jakov Lukarević, koji ističe da su oko 1270. godine, nakon napada omiških gusara na dubrovačku ribarsku brodicu u Gruškoj luci, Dubrovčani naredili, da se mladići grada i teritorija Republike okupljaju u prazničke dane, određujući pritom nagradu onomu koji samostrijelom ili strijelom pogodi bolje cilj. (6) 

Na današnji dan, 14. siječnja 1528. godine zdravstveni službenici Republike izdali su naredbu svim vlasnicima radionica u kojima se prerađivala vuna da bez dozvole zdravstvene službe i pod prijetnjom kazne od 300 dukata i tri mjeseca zatvora ne smiju pečatiti kože, taksirati tkanine, davati vunu na predenje, kao ni ugovarati bilo kakve poslove koji se odnose na tu djelatnost. Na taj je način bila obustavljena sva tekstilna proizvodnja u gradu, djelatnost koja je upošljavala siromašniji sloj nadničara i nadničarki, kojima je izvlačenje konaca, predenje i tkanje bio jedini izvor zarade, pa su ovakve mjere ugrožavale njihov opstanak. Za vrijeme velike epidemije 1527. godine i kasnije, zdravstveni službenici su udvostručili nadzor nad prometom proizvoda koje je lako okužiti. U središtu pozornosti bile su radionice u kojima se prerađivala vuna, arte de lana. Od njih trinaest, koliko ih je tada bilo u Dubrovniku, šest radionica je bilo u vlasništvu vlastele, jednu radionicu je posjedovao građanin iz Firence, preostalih šest pučani. Razvitak tekstilnih izrađevina potječe još iz 15. stoljeća. Oko 1420. g. u Dubrovnik je došao Pietro Pantella iz Piacenze i uz pomoć dubrovačkih vlasti razvio tekstilnu manufakturu u širim razmjerima. (7) 

Stalne epidemije kuge koje su se uglavnom prenosile iz Turske, zadavale su Dubrovniku posebne brige. Obzirom da su karavane iz Turske i njezinih zemalja dolazile uglavnom na Ploče, počelo se razmišljati o izgradnji lazareta na Pločama. Ali kako su radovi na njegovoj izgradnji stalno zapinjali, a pojave kuge bile sve češće, na današnji dan, 14. siječnja 1534. godine, Senat (Vijeće umoljenih) je donio odluku da se na otoku Lokrumu gradi lazaret. On nikada nije dovršen, a razlog tome vrlo je vjerojatno, kako navode mnogi autori, bojazan Dubrovčana da bi ta građevina mogla poslužiti neprijatelju kao uporište, osobito Mlečanima, koji bi s tog mjesta mogli ugroziti Luku i Grad. Uz opravdanost takva zaključka, vjerojatno je razlog bio i u tome što je lazaret na Lokrumu bio vrlo nepraktičan zbog manipulacije robom. Nakon odustajanja od gradnje lazareta na Lokrumu, 12. veljače 1590. g. Senat donosi odluku o gradnji lazareta na Plo­čama. Do koje je faze on bio građen, danas je teško zaključiti jer je 1647. Senat donio odluku da se kamen s lokrumskog lazareta koristi za gradnju gradskih zidina. Danas se na Lokrumu mogu vidjeti tek ostatci nedovršenog lazareta kojem su zidovi u obliku četverokuta sa stranicama od po 100 m. (8) 

Dubrovačka Republika vodila je posebnu brigu o čuvanju svojih dokumenata, donoseći istovremeno rigorozne kazne protiv prekršitelja. Da bi se pronašao kradljivac dvaju registara iz dubrovačke kancelarije 5. siječnja 1576. godine, ponuđena je prokazivaču nagrada od čak 1.000 zlatnih dukata. Uskoro je kapetan fregate Ivan Božov prokazao mogućeg kradljivca, nekog Nika Rofe. On je u zatvoru, vjerojatno i  uz torturu proveo 9 dana. Na posebnoj sjednici Senata, na današnji dan, 14. siječnja 1576. godine, on je proglašen krivim za krađu, te je osuđen na vješanje. Kancelar je presudu odmah priopćio okrivljenome, te je ona i izvršena. Ovako rigorozne kazne, zapisuje Mato Kapović, koliko god izgledale preoštre i nehumane, doprinjele su da se arhiv Dubrovačke Republike sačuva kroz stoljeća za dobrobit novih pokoljenja. (8a) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 14. siječnja 1942. godine, u Firenci  je umro hrvatski filolog, književni povjesničar i numizmatičar Milan Rešetar. *Proučavao je stariju hrvatsku književnost, bavio se dijalektologijom i akcentologijom. Odredio je položaj triju hrvatskih dijalekata. Veliki dio njegova opusa zauzimaju radovi o povijesti, kulturi, jeziku, književnosti rodnoga Dubrovnika, a kao vrstan tekstolog objavio je mnoge stare rukopise i književna djela, osobito dubrovačka. U ediciji "Stari pisci hrvatski" HAZU (onda JAZU), Rešetar je velikim marom priredio kritička izdanja dubrovačkih pisca: Držića, Gundulića, Palmotića, te Zadarskoga i Ranjininog lekcionara.* Dopunio je numizmatičku zbirku dubrovačkoga novca svog oca Pavla (4000 primjeraka) i pisao o numizmatici (Dubrovačka numizmatika, I–II.) *Značajnija djela Milana Rešetara su: "Čakavština i njene nekadašnje i sadašnje granice", "Štokavski dijalekat" i "Najstariji dubrovački govor".* Rešetar je bio filolog velike naobrazbe (pisao je na četirima jezicima), široka raspona zanimanja i bogata znanstvenoga i stručnoga opusa. Svojim je istraživanjima granica i glavnih obilježja čakavštine i štokavštine udario temelje hrvatskoj dijalektologiji. (9)

Na današnji dan, 14. siječnja 1962. godine, u Gradcu, u (BiH)je rođen Ivo Vukasović(časnički namjesnik), student Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 5. listopada 1991. godine na Osojniku, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e. (10)

Na današnji dan, 14. siječnja 1971. godine, u Ženevi je umro ruski pravni povjesničar i arhivist Aleksandar Vasiljevič Solovjev. Jedno od glavnih djela mu je i  Sabrani spisi reformacije grada Dubrovnika. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

I pored potpisanog primirja 7. prosinca 1991., do početka oslo­bodilačkih akcija krajem svibnja 1992. godine, na du­brovačkom ratištu poginuli su i stra­dali brojni branitelji. Na današnji dan, 14. siječnja 1992. godine u Dubrovniku, smrtno je stradao nesretnim slučajempripadnik pričuvnog sastava MUP-a Miho Drobac.  (12) Na današnji dan 1992. godine, Republiku Hrvatsku priznao je San Marino. (13) 

Izvori i literatura:

(1) http://stari.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/42964/Jesu-li-u-nedjelju-ujutro-izmjerene-temperature-uistinu-rekordno-niske.aspx

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Rešetar

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) http://www.manastir-lepavina.org/vijest.php?id=5224

(6) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 13-17

(7) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 196,197

(8) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 227,228

(8a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Rešetar

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -79- Ivo Vukasović

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -172-Miho Drobac

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 103

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 25.06.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. lipnja 1893. godine, na Zelenoj placi otkriven je spomenik velikom baroknom pjesniku Ivanu Gunduliću. (1) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru ...

Gradoplov
Utorak, 26.06.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 27.06.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 24.06.2018 08:20

Nedjelja, 24.06.2018 08:20

Subota, 23.06.2018 08:20

Subota, 23.06.2018 08:20

Petak, 22.06.2018 08:20

Petak, 22.06.2018 08:20

Četvrtak, 21.06.2018 08:20

Četvrtak, 21.06.2018 08:20