Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 12. siječnja 812. godine, Aachenskim mirom dalmatinsko priobalje, gradovi Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik i otoci pripali su Bizantu. (1) Na današnji dan, 12. siječnja 1457. godine, vlada je izabirala posebne ljude čija je dužnost bila, možda i prvi put u našim krajevima vođenje neke vrste kartoteke o oboljelima i umrlima. (2) Na današnji dan, 12. siječnja 1915. godine, u Dubrovniku je rođen vaterpolist, plivač i pedagog Luka Ciganović. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Tatjana, Ernest, Bernard i Benedikt. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 12. siječnja 812. godine, nakon višegodišnjeg ratovanja, između franačkog cara Karla Velikog i bizantskog cara Mihaela Rangabea sklopljen je mirovni ugovor, poznat kao Aachenski mir. Mirovnim odredbama uspostavljena je crta razgraničenja između bizantskih i franačkih stečevina. Na hrvatskom prostoru dalmatinsko priobalje (gradovi Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik) i otoci pripali su Bizantu, a Istra i Hrvatska Franačkoj državi. (5) 

Za vrijeme rata koji je Dubrovnik vodio protiv Radoslava Pavlovića (1430—1433), Dubrovčani su nastojali pridobiti bosanskog velmožu iz roda Kosača, Sandalja Hranića i organizirati ligu protiv Radoslava. Tako na današnji dan, 12. siječnja 1431. godine, Dubrovčani Sandalju daruju dvije male željezne bombarde, od kojih je svaka težila oko 100 litara (38 kg). U tom ratu u kojem je Radoslav Pavlović opustošio i zauzeo dio Župe i gotovo cijele Konavle, ipak nije uspio zauzeti one utvrđene položaje koji su bili naoružani bombardama (Sokol, Tumba i Vetreno). Iz ovoga proizilazi da je već u to vrijeme artiljerija bila efikasna u obrani utvrđenih položaja. (6) 

Kada se početkom 1457. g. u Dubrovniku razbuktala epidemija kuge, vlada posebnim mjerama pokušava ograničiti i suzbiti njeno djelovanje. Na sjednici vlade, održanoj na današnji dan, 12. siječnja 1457. godine, biraju se posebni ljudi čija je dužnost bila svakoga dana obilaziti grad i predgrađe i tražiti bolesnike. Kako bi se lakše mogla voditi kontrola zdravstvenog stanja, ovi su činovnici morali u posebnoj knjizi zapisati svakog bolesnika, dan kada je obolio i kuću u kojoj je živio. U drugoj knjizi su trebali zapisati obitelji oboljelih, dan kada su one poslane na Supetar, broj članova i kuću odakle su poslani na izdržavanje karantene. Izgleda da je ovo prvi put da se u našim krajevima vodi neka vrsta kartoteke o oboljelima i umrlima. Na temelju ovog arhivskog dokumenta može se zaključiti da se pokušava dobiti statistički prikaz kretanja za­raze u pojedinim dijelovima grada, brojčano se prikazuju oboljeli, izoli­rani i odnos bolesnih prema zdravima u pojedinim obiteljima, i sve to, za određeni vremenski period. Promatrano s današnje distance čini se da je nedostajao samo grafički prikaz opsežnosti i dinamike epide­mije. U svakom slu­čaju ovi su propisi Senata od značaja za sveukupnu našu zdravstvenu prošlost i kulturnu baštinu. (7) 

U 15. stoljeću, a i ranije, dubrovačkoj vladi podosta brige su zadavali psi koji su, ne u malom broju skitali po uli­cama. Zbog toga je i razumljiv zaključak vlade od 30. listopada 1409. g. da se od toga dana »svi psi moraju ili vezati ili uputiti izvan grada. Oni koji se nađu nevezani moraju se smjesta ubiti«. Na današnji dan, 12. siječnja 1458. godine, u gradsku službu uzet je Ilija Lukšić za pisara, te mu je određeno da goni pse iz crkve Gospe i sv. Vlaha i iz Luže, da sve to čisti (najvjerojatnije od pseće nečistoće), i pazi da sve naređeno bude izvršeno. Dubrovčani, oduvijek poznati kao vrlo štedljivi i tvrdi na izdavanju novca, odlučuju, eto, plaćati osobu za brigu o psima, odnosno riješi grad njihove napasti i nepodopština. (8) 

Na današnji dan, 12. siječnja, te 1646. godine, naređeno je guverneru oružja, Marinu Držiću, vrijednom vojnom stručnjaku i arhitektu, rođenom Dubrovčaninu, u kojega je Republika imala puno povjerenje, da napravi model za utvrđivanje grada sa strane mora. Time, te godine, počinju veliki radovi na izgradnji dubrovačkih utvrđenja, koji će trajati nekoliko godina. Najprije se popravljaju i uređuju zidine od Minčete do Revelina, zatim Minčeta i zidine od te velike kule do Bokara, te se počinje s velikim novogradnjama zidina i bastiona prema moru, počevši od tvrđave sv. Ivana do rezervoara vode kod sv. Stjepana. (9) 

Jedno od vrlo važnih pravila Dubrovačke Republike bila je briga o pravovremenom i točnom izvršavanju preuzetih obveza, a osobito ona prema Turskoj. Zato je Senat, svojim zaključkom, na današnji dan, 12. siječnja 1760. godine, predao rizničarima, iz dobitka kovnice, na upravu 50 000 dukata, kako bi se uložili u novčane zavode Rima, Beča i Venecije, radi osiguranja sredstava potrebnih za plaćanje harača Porti. Do godine 1770. ta se suma popela zahvaljujući i sredstvima brodarske škrinje i istočnih konzulata na iznos od 374 778 dubrovačkih dukata, a do 20. travnja 1798. godine, što u Rimskoj štedionici, Mletačkim depozitima i Banci grada Beča, na svotu od čak 992 337 dubrovačkih dukata. Uviđajući konstantan rast tih sredstava, koja su uvelike premašivala potrebe turskog tributa, Senat je još 30. svibnja 1768. godine, odredio da se ¼ prihoda upotrijebi za povećanje plaća u knežijama. Ipak, unatoč ovakvoj promišljenoj politici štednje, uskoro je došlo do propadanja jednog dijela navedenog novca, dok su znatna sredstva ostala i u Veneciji. Dolaskom Francuza, pak, ijela podanička škrinja past će u njihove ruke. (9a) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 12. siječnja 1915. godine, u Dubrovniku je rođenvaterpolist, plivač i pedagog Luka Ciganović, do umirovljenja 1975. nastavnik tjelesnog odgoja u srednjim školama u Dubrovniku. Bio je plivač i vaterpolist, član Plivačkog kluba Jug u razdoblju 1930–53. Najzaslužniji je za osvajanje brojnih naslova prvaka Jugoslavije koji su vaterpolisti Juga osvojili u prijeratnom i poratnom razdoblju. (10)

Na današnji dan, 12. siječnja 1931. godine, u Vukovaru je rođen glumac, pjevač i redatelj, utemeljitelj hrvatskog mjuzikla Vlado Štefančić. Režirao je brojne operete i mjuzikale, među kojima i Dundo Maroje, Đela Jusića,’72; Dan od amora, Držić/ Paljetak/Jusić 2005. i Ivana-rock bajka Škrabe/ Cvitanović 2006. godine, a s uspjehom je režirao i na Dubrovačkim ljetnim igrama. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na području Dubrovačko neretvanske županije tijekom Domovinskog rata poginulo je 92-oje civila, a od toga 15-toro djece do 18 godina. Više od 140 civilnih je invalida Domovinskog rata, a među njima je 36 djece, koji su u vrijeme ranjavanja imali manje od 18 godina. Na današnji dan, 12. siječnja 1992. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuo je Rade Ljubišić, iz Lisca, rođen 1934. (12) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 76,77

(3) HBL Zdenko Jajčević (1989)

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str.38

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 76,77

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 20

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 180

(9a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) HBL Zdenko Jajčević (1989)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 269

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,5 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 19.01.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. siječnja 1348. godine, prvi je put na području Dubrovačke republike ustanovljena kuga, pod nazivom »crna smrt«. (1) Na današnji dan 19. ...

Gradoplov
Subota, 20.01.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 21.01.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 18.01.2018 08:20

Četvrtak, 18.01.2018 08:20

Srijeda, 17.01.2018 08:20

Srijeda, 17.01.2018 08:20

Utorak, 16.01.2018 08:20

Utorak, 16.01.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.01.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.01.2018 08:20