Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. siječnja 1610. godine, u Trstenome je umro filozof, političar i polihistor Nikola Vitov Gučetić, (9) a 24. siječnja 1719. godine, u Dubrovniku je rođen jedan od najutjecajnijih europskih latinista XVIII. st. Rajmund Kunić. (10) Na današnji dan, 24. siječnja 2011. godine, papa Benedikt XVI, dubrovačkim biskupom imenovao je biskupa Matu Uzinića. (18) Spomendan je Sv. Franje Saleškog, biskupa i naučitelja (2) U salezijanskim zajednicama — sv. Franjo Saleški = blagdan (3) Uz današnji dan, 24. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Franjo, Franka, Felicijan, Bogoslav i Ksenija. (4) MOLITVENA OSMINA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Današnji blagdan i spomendan Sv. Franje Saleškog, u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, obilježavao se  kao blagdan 29. siječnja. Franjo Saleški u dubro­vački službeni kalendar kao blagdan unesen je 1678., u teškom razdoblju samovolje velikog vezira Kara-Mustafe prema pokli­sarima harača. Naime, u siječnju 1678. senatori su uveli zavjetni blagdan Sv. Franje Saleškog, jer je tobože njegovim zagovorom po­stignut sporazum s Kara-Mustafom. Iako se pokazalo da se taj silnik nije primirio, nego je i dalje nastavio sa svojom samovoljom, jednom uvedena počast Sv. Franji Saleškom nije se više križala potezom pera. Uoči blagdana (29. siječnja,  danas 24. siječnja) se postilo, a služba Božja održavala se u crkvi Sv. Vlaha, odnosno katedrali. Proslava je, dakle, bila dostojanstvena no ipak skromna, međutim, stjecajem okolnosti, u 18. je stoljeću još jedanput zasjala posebnim sjajem. Kad su se 1712. privodili kraju radovi na obnovi katedrale, bilo je planirano da se posvećenje stolnice i prijenos Presve­toga provede na Božić. Međutim, kako to već biva, rok dovršenja je probijen i obred je valjalo odgoditi na mjesec dana. Za novi datum odre­đen je upravo blagdan Sv. Franje Saleškog. (6) 

Na današnji dan, 24. siječnja 1509. godine, Vijeće umoljenih kupilo je za Knežev dvor sliku sv. Ivana Krstitelja, dubrovačkog slikara Mihajla Hamzića, sina Ivana iz Kölna, ljevača topova u službi Dubrovačke Republike. Poznate su samo dvije njegove slike: Krštenje Kristovo (ili  sv. Ivan Krstitelj) u Kneževu dvoru i Triptih sv. Nikole u dominikanskoj crkvi (po narudžbi obitelji Lukarević). Hamzićevo slikarstvo pripada mlađoj fazi dubrovačke slikarske škole i označuje završetak njezina procvata. (8) 

Poštujući davni pjev dubrovačkih gospara i pažljivo osluškujući glazbeno bilo svoga kraja, na današnji dan, 24. siječnja 2007. godine u Dubrovniku nastaje klapa Kaše. Ime dobiva po lukobranu Kaše koji se nalazi ispred stare gradske jezgre, a simbolizira klapu kao lukobran višeglasnog pjevanja dubrovačkog kraja. Osim tradicionalnog a capella pjevanja, klapa ubrzo započinje i sa sviranjem te dodatnu ljepotu zvuka postiže uz pratnju mandolinskog orkestra. U 10 godina postojanja klapa Kaše broji preko 40 nagrada što je i dalje slovi za jednu od najtrofejnijih klapa u zemlji. (17) 

Na današnji dan, 24. siječnja 2011. godine, papa Benedikt XVI, dubrovačkim biskupom imenovao je biskupa Matu Uzinića. Za biskupa je zaređen i ustoličen na katedru dubrovačkih biskupa 19. ožujka 2011. godine, u dubrovačkoj katedrali. (18) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 24. siječnja 1610. godine, u Trstenome je umro dubrovački plemić, filozof, političar i polihistor Nikola Vitov Gučetić. Prvi je put postao dubrovačkim knezom u doba dok su mu roditelji još bili živi, što je bilo presedan. Do kraja života bio je još šest puta biran za kneza i obavljao niz drugih javnih dužnosti. Vrlo je plodan autor, a po širini i raznolikosti opusa, te po učenosti osobit u našoj povijesti druge pol. XVI. st. *Znanstveni interes upravlja prirodnim znanostima, psihologiji, metafizici, estetici a osobito prema teoriji države i pedagogiji - prvi je naš pedagoški pisac i u eouropskim relacijama, propagira obveznu obuku u javnim školama za svu djecu*. U opsežnom djelu pisanom u dijalozima, Dello stato delle Republiche (1591), u kojoj su sadržani elementi Gučetićeve političke filozofije, želio je istaknuti, osuvremeniti, ali i dopuniti i pojasniti Aristotelovu doktrinu državnog poretka i praktičnu filozofiju. *Nikola Vitov Gučetić vlanik je glasovitog Gučetićevog perivoja i ljetnikovca u Trstenome, cijenjen i izvan granica Republike*. (9)

Na današnji dan, 24. siječnja 1719. godine, u  Dubrovniku je rođen književnik, prevoditelj i grecist, jedan od najutjecajnijih europskih latinista XVIII. st. Rajmund Kunić. Velik ugled stekao je prijevodom Ilijade u latinskim heksametrima, koji je doživio veći broj izdanja. 1. izdanje, 1776., prema širokoj suglasnosti najbolji je latinski prepjev tog Homerova epa. Napisao i više od 2500 epigrama, te mnogobrojne elegije, poslanice i govore. Središnje mjesto njegovog autorskog rada pripada sastavcima posvećenima Rimljanki Mariji Pizzelli (Lidi – Ad Lydam): više od 600 epigrama tvore najopsežniji ljubavni kanconijer u hrvatskom latinizmu. (10)

Na današnji dan, 24. siječnja 1792. godine, u Čepikućama je umro pjesnik, biskup i vrstan propovjednik Anzelmo Katić. Potkraj 1760. papa Klement XIII. imenovao ga je biskupom Trebinjsko-mrkanske biskupije. Za razliku od prethodnika koji su samo povremeno pohodili Biskupiju, on je u njoj gotovo stalno boravio. Kongregaciju u Rimu šest je puta obavijestio o stanju u Biskupiji, te tako ostavio vrijedne povijesne bilješke o hrvatskom katoličkom pučanstvu potkraj XVIII. st. u istočnoj Hercegovini. (11)

Na današnji dan, 24. siječnja 1897. godine, u gradu Milovice, rođen je češki dirigent i skladatelj Josef  Vlach-Vrutický, koji je u Dubrovniku živio od 1927. do 1945. U glazbenom životu Dubrovnika intenzivno je sudjelovao kao dirigent Dubrovačke filharmonije, nastavnik glazbe na Gimnaziji, orguljaš Crkvenoga pjevačkog zbora (1931–36), voditelj pjevačkoga društva Dubrava, a 1933. preuzeo je i dirigiranje tada osnovanim Kurorkestrom. (12)

Na današnji dan, 24. siječnja 1964. godine, u Vela Lucije rođen (bojnik) Tino Maračić, inženjer Pomorskog prometa, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 5. listopada 1991. godine na Osojniku u neprijateljskom topničkom napadu, prilikom akcije izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e. (13)

Na današnji dan, 24. siječnja 1969. godine, u Dubrovniku jerođen VlahoPavlović(časnički namjesnik), pomorac, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo nesretnim slučajem 24. studenoga 1992. u Komolcu, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom povratka s položaja.  (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 24. siječnja ratne 1992. godine, bilo je nekoliko pravih incidenata na području Dubrovnika. Otvarana je vatra na Atlasov brod "Aurora", koji je održavao vezu između Cavtata i Dubrovnika. Vatra je otvarana i iz Loznice na brod "Šipan", koji je prevozio plin, kao i s Petrova Sela na ronioce u gruškoj luci koji su radili na vađenju potopljenih plovila. (15) I pored potpisanog primirja od sed­mog prosinca 1991. do početka oslo­bodilačkih akcija krajem svibnja 1992. godine, u povremenim borbenim dje­lovanjima u okruženom Gradu i na du­brovačkom ratištu poginuli su i stra­dali brojni branitelji. Na današnji dan, 24. siječnja 1992. godine na  Srđu, izvršavajući borbenu zadaću, poginuo je pripadnik HV-e Ivo Koprivica. (16) 

Izvori i literatura:

(1) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 326,327,328

(8) HBL Radoslav Tomić i Višnja Flego (2002)

*Višnja Flego (2002)

(9) *HBL Ljerka Schiffler-Premec (2002)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*Proleksis enciklopedija

online

(11) HBL - Franjo Emanuel Hoško (2009)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -71-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -212-

(15) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 109

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -174-Ivo Koprivica

(17) Izvor: Alen Roki

(18) https://hr.wikipedia.org/wiki/Mate_Uzinić

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 25.05.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. svibnja 1933. godine, u dubrovniku je započeo 11. svetski kongres PEN-klubova, jedan od najznačajnijih u povijesti Međunarodnog PEN-a. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Subota, 26.05.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 27.05.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 24.05.2018 08:20

Četvrtak, 24.05.2018 08:20

Srijeda, 23.05.2018 08:20

Srijeda, 23.05.2018 08:20

Utorak, 22.05.2018 08:20

Utorak, 22.05.2018 08:20

Ponedjeljak, 21.05.2018 08:20

Ponedjeljak, 21.05.2018 08:20