Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 12. veljače 1590. godine, dubrovači Senat donio je odluku o gradnji lazareta na Plo¬čama, čvrste i sigurne spone između pomorskih i kopnenih putova, velike važnosti za zaštitu od zaraznih bolesti, osobito kuge. (1) Na današnji dan, 12. veljače 1837. g., posvećeni su pravoslavna crkva sv. Arhangela Mihaila i groblje na Boninovu. (16) Na današnji dan, 12. veljače 1896. godine, sklopljen je ugovor između vojne vlasti i dubrovačke općine, kojim je vojni erar unajmio tri gradske kule općini, koja ih je htjela pretvoriti u rezervoare za vodu. Srećom, to se nije dogodilo. (2) Na današnji dan, 12. veljače 1926. godine, u Dubrovniku je umro klasični filolog Frano Katić, (11) a 12. veljače 1952. godine, u rodnom Dubrovniku je umro liječnik i povijsni pisac, Milo Katić. (12) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Damjan, Eulalija, Zvonimir, Zvonko, Eulalija i Melecije. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 12. veljače 1590. godine, dubrovači Senat donio je odluku o gradnji lazareta na Plo­čama, kao čvrste i sigurne spone između pomorskih i kopnenih putova, i važnog čimbenika u zaštititi od zaraznih bolesti, osobito kuge. Vjerojatno je tek tada prevladan strah od gradnje lazareta blizu gradskih vrata. Do tada su Dubrovčani donosili odluke i gradili lazarete na većim udaljenostima od samoga Grada, te na otocima. (Prve velike neprilike učinila je pandemija bubonske i plućne kuge, prenesena iz Azije u Europu krajem godine 1347. Poznata pod nazivom »crna smrt«, brzo je stigla i na dubrovačko područje. Pojava te opasne bolesti us­tanovljena je 19. siječnja 1348. na otoku Šipanu, a zatim se brzo širi na ostala područja i u sam Grad. Računa se da je tada umrlo više od 7.000 ljudi.) Odredbom o uspostav­ljanju karantene, 27. srpnja 1377. došljaci iz sumnjivih krajeva morali su proboraviti mjesec dana u Cavtatu ili na otoku Mrkanu. Prostor za karantenu brzo se širi i na obližnje otoke Bobaru i Supetar. Za novo mjesto izabrane su 1430. Danče, a potom 1534. i otok Lokrum, kao tada treći dubrovački lazaret. Ciklus je završen gradnjom velog lazareta, na Pločama! (5) 

1664. godine, Veliko vijeće donijelo je zaključak da se u krug vlastele primi deset obitelji, domaćih ili stranih. Od nove pridružene dubrovačke vlastele do 1763. ostale su samo četiri obitelji. Stara vlastela nisu smatrala novu sebi ravnom. Postojeći jaz se produbio kad je 21. travnja 1749. Veliko vijeće donijelo takav zakon o izborima državnih dužnosnika, koji je to posredno i ozakonio. Nova vlastela su međutim težila za izjednačavanjem, a uz njih su pristajali i neki članovi stare vlastele, osobito mlađi ljudi. Tako su među vlastelom nastale struje, dvije stranke, poznate pod nazivima Salamankezi i Sorbonezi, jedna konzervativnija a druga relativno naprednija, pa je među njima krajem 1762. i početkom 1763. došlo do sukoba. U izvještaju francuskog konzula u Dubrovniku Le Mairea, koji nosi današnji datum 12. veljače 1763. godine, dakle iz vremena kad je napetost bila na vrhuncu vidimo kako su vođe stare stranke bili većina članova obitelji Sorkočevića i Sabo Pucić, koji su se isticali i kao vođe protufrancuske stranke. Nova stranka tražila je da se stvore jaki zakoni kojima bi se dokinule postojeće zloporabe. (6) 

Do početka 19. st., pravoslavni vjernici nisu u Dubrovniku imali svoje groblje, već ako bi umro neki bogatiji pravoslavac, njeovo bi se tijelo prenijelo do hercegovačke granice i ukopalo u manastiru Duži. Ako bi umro siromah, prenijeli bi ga iznad Hana na Taboru, na neko pusto mjesto, odmah s lijeve strane puta za Bosanku, it u bi ga tajno, noću, bez ikakve molitve ukopali, jer se po danu nije smjelo. I tek kada je Senat, na zahtjev grofa Voroncova, ruskog državnog kancelara, priznao crkvi na Posatu zaštitu ruskog carskog dvor, povratio se i protjerani pravoslavni svećenik, te je u crkvi slobodno vodio službu Božju. Tada je 1803. g. u vrtu crkve uređeno groblje, na kojem su se pravoslavni vjernici nesmetano ukopavali sve do propasti Republike. Mada je u travnju 1808. g. divizijski general Clausel naredio obustavu ukopavanja u gradu i njegovoj blizini, u nedostatku novog groblja staro groblje služilo je sve do 27. veljače 1837. g., kada je ukopan prvi mrtvac na Boninovu, nakon što je brojnih i višegodišnjih nesporazuma, na Boninovu podignuta Crkva sv. Arhangela Mihaila, u čijem je sastavu izgrađeno i pravoslavno groblje, koje je povećeno, na današnji dan, 12. veljače, te 1837. godine.  Recimo i da je pravo da pravoslavna bogomolja uđe i unutar gradskih zidina ostvareno 1877. kada je bila zgotovljena i posvećena Pravoslavna saborna crkva svete Blagovijesti. Iste godine je zatvorena crkva na Posatu. (16) 

Na današnji dan, 12. veljače 1896. godine, sklopljen je ugovor između austrijske vojne vlasti i dubrovačke općine za tri gradske kule. Vojni erar je te kule unajmio općini, koja ih je htjela pretvoriti u rezervoare za vodu. Dvije od njih bile su prema Pilama (Sv. Franjo i gornji ugao), a treća prema Srđu (Sv. Katarina). Srećom, kako zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, to nije učinjeno, te su kule ostale u svom prvobitnom stanju. (7) 39 godine kasnije, i 7 godina nakon sklapanja sporazuma između vojnih vlsti, odnosno državnog erara i općine Dubrovnik 1928. g. nastojalo se svim zgradama i objektima dati odgovarajuću namjenu. Tako ja, na današnji dan, 12. veljače 1935. godine, sklopljen ugovor između Općine i Saveza za unapređenje turizma, kojim se jedan od tih objekata, palača Sponza, odnosno prostorije u prizemlju stare dubrovačke Divone, nakon preuređenja ustupaju Savezu za unapređenje turizma u Dubrovniku. Savez može slobodno raspolagati unajmljenim prostorima, ali isključivo za potrebe turizma, pa zato u tim prostorima može postaviti turističke urede biljetarnice, organizirati izložbe u interesu promocije turizma. Može oko sebe okupiti i društva koja služe interesima turizma, postaviti reklamne izoge i slično u korist svoje blagajne. (15) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 12. veljače 1722. godine, u rodnom Dubrovniku, u 83. godini umro je poslanik Dubrovačke Republike i teolog Frano Cafareli Decije. 1711., iako bolestan i star, preuredio je knjižnicu samostana Male braće i njezin fundus obogatio sa 200 svojih knjiga. U franjevačkoj crkvi je dao sagraditi glavni oltar s tordiranim stupovima i velikim kipom uskrslog Krista. Dok je predavao u Rimu zvali su ga, zbog njegove izvanredne učenosti, »strah i trepet teologa«.  (8) 

Latinski pjesnik i skupljač latinske poezije Antun Marija Agić rođen je u Dubrovniku, 12. veljače 1753. godine. Pisao je pjesme na latinskome, uglavnom prigodničarske; proučavao kulturnu i književnu prošlost Dubrovnika, prepisivao djela dubrovačkih pisaca, a osobito se bavio Damjanom Benešom i Ilijom Crijevićem. (9) 

Na današnji dan, 12. veljače 1914. godine, u Zagrebu je umro književni povjesničar i prevoditelj Armin Pavić. Jedno od njegovih prvih djela, Historija dubrovačke drame (1871), zajedno s monografskim raspravama o Ivanu Gunduliću (Estetička ocjena Gundulićeva Osmana, 1879; Postanje Gundulićeva Osmana, 1913) i Juniju Palmotiću (Junije Palmotić, 1883), zanimljiv su književnopovijesni prinos istraživanju hrvatske ranonovovjekovne književnosti. (10) 

Na današnji dan, 12. veljače 1926. godine, u Dubrovniku je umro klasični filolog Frano Katić,  profesor hrvatskog i talijanskog jezika (1879–85.) u gimnaziji u Dubrovniku. Sastavio je Srpskohrvatsko-latinski rječnik za srednje škole (Beč 1904). U Zagrebu je objelodanio rasprave Nešto o akcentu u deklinaciji imenica (1914) i Zašto i kako se mijenjaju akcenti u deklinaciji imenica (1915). (11) 

Na današnji dan, 12. veljače 1952. godine, u rodnom Dubrovniku je umro liječnik Milo Katić. Od 1929. do umirovljenja 1938. bio je voditelj Školske poliklinike i upravitelj Doma narodnog zdravlja u Dubrovniku. Od 1924. bio je predsjednik Liječničkoga udruženja Dubrovačke oblasti (poslije Dubrovačko liječničko udruženje). O zdravstvenim ustanovama Dubrovnika pisao je u Dubrovačkom listu (1925), a članke iz dubrovačke povijesti objavljivao u listu Dubrava (1940–41). (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 12. veljače 1992. godine, nakon pucnjave tijekom protekle večeri, otvarane s Dupca, Žarkovice, Bosanke i ostalih položaja koje je držala neprijateljska vojska noć je protekla, moglo bi se reći, mirno. Pucnjave je tijekom dana bilo i u Rijeci dubrovačkoj. Zbog svega toga Zapovjedništvo obrane Dubrovnika uložilo je oštar prosvjed komandi u Kumboru. Do večernjih sati nije od njih stigao nikakav odgovor. Večer je protekla mirno. (17) I pored potpisanog primirja, od 7. prosinca 1991. do početka oslo­bodilačkih akcija krajem svibnja 1992. godine, na du­brovačkom ratištu poginuli su brojni branitelji. Na današnji dan, 12. veljače 1992. godine na Bistrini, prilikom izvršenja borbene zadaće smrtno je stradao pripadnik MOMP-a "Pelješac" Goran Lasić.  (13) 

Izvori i literatura:

(1) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 227,228

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 211

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 227,228

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 240

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 211

(8) HBL Anto Lešić (1989)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) HBL - Klara Pranjko (2009)

(12) HBL - Vladimir Dugački (2009)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -176-Goran Lasić

(15) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(16) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(17) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 118

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 24.02.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. veljače, te 1471. godine, izdato je naređenje s uputstvom knezu i kancelaru Kona¬vala, kao i kaštelanu Sokola, kako smjestiti stanovništvo koje ...

Gradoplov
Nedjelja, 25.02.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 26.02.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 23.02.2018 08:20

Petak, 23.02.2018 08:20

Četvrtak, 22.02.2018 08:20

Četvrtak, 22.02.2018 08:20

Srijeda, 21.02.2018 08:20

Srijeda, 21.02.2018 08:20

Utorak, 20.02.2018 08:20

Utorak, 20.02.2018 08:20