Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 13. veljače 1640. godine, pobjednik dubrovačke alke bio je Nikola Luke Gučetić. (1) Na današnji dan, 13. veljače 1675. g., u Dubrovniku je rođen pjesnik i povjesničar Ignjat Đurđević. (2) Na današnji dan, 13. veljače 1787. godine, u Milanu je od upale pluća umro dubrovački i hrvatski matematičar, fizičar, astronom, filozof, diplomat i pjesnik Ruđer Josip Bošković. (3) Na današnji dan, 13. ve¬ljače 1992. godine, kao vjesnik konačne pobjede, u okruženom Dubrovniku ustro¬jena je 163. brigada Hrvatske vojske. (4) U dominikanskim zajednicama – dan je spomena na sv. Jordana Saskog, prezbitera. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Katarina Ricci; Kristina,Božidarka, Maura, Dobroslav, Jordan i Benigno. (6) 13. veljače - Svjetski dan radija. Na 36. sjednici Opće skupštine UNESCO je proglasio 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija. *Spomen je to na početak emitiranja UN-ova radija, koji je porukom Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta, započeo emitiranje 13. veljače 1946. godine*. Prijedlog je iznesen od strane Kraljevine Španjolske, na 187 sjednici UNESCO-ovog Izvršnog odbora. Datum 13. veljače odabran je u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda. Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija. U svojoj odluci, Opća konferencija potiče države članice da poduzmu aktivnosti kako bi proslavili ovaj dan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje nacionalnih komisija, nevladinih organizacija, javnost i različitih institucija (škola, sveučilišta, općina, gradova, medija, novinara, strukovnih udruga, muzeja, kulturnih ). (15)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

13. veljače 1397. godine, zaključeno je, da se na novom mostu na Pilama napravi ograda. Most na Pilama počeo se graditi prethodne godine, imao je jedan luk i kamena sjedala sa strane, te je bio jednak sadašnjem mostu unutrašnjih vrata od Ploča, građenom 1449.-50. po nacrtu mosta na Pilama. *1471. g. proširen je gradski jarak, te je most Ivana iz Siene srušen, a sagrađen je novi most s tri luka, prema nacrtu protomajstora Paskoja Miličevića.1533. - 1537. porušen je prvi luk mosta, pregrađena su vrata na današnji oblik i napravljen je drveni pokretni most*. (7) 

Dubrovačka Republika je posjedovala znatan broj konja, bilo u državnom vlasništvu ili privatnom posjedu. Zbog toga je stalno brinula oko angažiranja veterinara, koji bi uz pristojnu plaću obavljali svoj posao. Tako je 10. rujna 1385. g., vlada sklopila ugovor s dvojicom konjušara Nardom i Antonijem obvezujući se na isplatu 50 zlatnih dukata za godinu dana. Njima je na raspolaganje stavljena posebna kuća i osiguran potreban alat, dok su se oni obvezali da će stanovati u Dubrovniku godinu dana, obavljati svoj posao, biti svakome na raspolaganju, uz naplatu za potkivanje cijelog konja 6 groša, te liječiti konje uz razunu cijenu. No, njihove svađe vro su brzo došle i do same vlade, koja je ubrzo ugovor potvrdila samo Antoniju, dok je Nardo nakon toga u Dubrovniku otvorio samostalnu radionicu. Zanimljivo je da je on često imao sudske parnice sa svojim naučnicima i raznim ženama, ali i da je u svojoj oporuci, na današnji dan, 13. veljače 1389. godine, znatan dio imetka, osim svom malodobnom sinu ostavio u dobrotvorne svhe. (16) 

Na današnji dan, 13. veljače 1496. godine, odlučeno je da se na Pilama sagradi zid, tako da bi nečistoća otjecala u more i da se, ukoliko je moguće, razbije kamen, koji je na ušću jarka, da bi more moglo slobodno ulaziti u jarak. Zid je sagrađen paralelno s predziđem i sada je sastavni dio gradske odvodne kanalizacije od njezina izlaza ispod vrata od Pila do Bokara. U doba gradnje bio je to otvoreni kanal, a more je tada ulazilo sve do mosta, što je moralo lijepo izgledati. Na koncu 19. stoljeća, pri probijanju puta iza grada, ondašnja gradska općina i mjerodavni faktori dopustili su djelomično zatrpavanje tog dijela jarka, tobože, da bi napravili park. Tim su jarak i zidine puno izgubili od svoje monumentalnosti, a most je ostao zatrpan do početka lukova. (8) 

Iz dokumenata koji su zabilježili neke sporove doznajemo da je, na današnji dan, 13. veljače 1640. godine, pobjednik alke bio Nikola Luke Gučetić. Alka se u Dubrovniku igrala od prve polovice 15. stoljeća do velikog potresa 1667. Održavala se na prostoru ispred Kneževa dvora, od palače Sponze do Katedrale, koji tada nije bio popločan. Dužina staze mogla je iznositi oko 150 metara i nije omogućivala veću brzinu konja. Alku, koja je bila postavljena ispred Kneževa dvora, trebalo je u trku zahvatili kopljem. Zanimljivo je da se za svaku vježbu koja je prethodila natjecanju, ali i za samo natjecanje, plaćala taksa, a često su bile organizirane i oklade. (9)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. veljače 1675. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik i povjesničar Ignjat Đurđević. Potomak je jedne od deset dubrovačkih građanskih obitelji koje su nakon potresa 1667. bile primljene među vlastelu. Opus mu je žanrovski i tematski raznolik: barokni religiozni spjev Uzdasi Mandalijene pokornice, latinska rasprava o brodolomu sv. Pavla na Mljetu, koja je izazvala polemičke reakcije; Život sv. Benedikta, rijedak primjer proze u starijoj hrvatskoj književnosti, te zbirka Pjesni razlike, koja uz ljubavnu i nabožnu liriku, pjesme  »na narodnu« i dulje pripovjedne pjesme, sadrži i parodijski spjev Suze Marunkove, početak drame Judita, prijevode basana i prepjeve s latinskoga i talijanskoga. Prema ocjenama književne historiografije, Đurđević zauzima visoko mjesto među hrvatskim baroknim pjesnicima. Posljednji je veliki pjesnik staroga Dubrovnika. (10) 

Na današnji dan, 13. veljače 1678. godine, u  Dubrovniku je rođenpjesnik, dramatičar i prevoditelj Ivan Šiškov Gundulić. Obnašao je mnogobrojne dužnosti u upravi Republike. Bio je knez u Konavlima, u Stonu i u Lastovu. U svađi 1695. teško ga je ranio plemić Miho Vlahov Božidarević, 1699. kažnjen je da nekoj Židovki da miraz od 500 dukata, a kažnjavan je i poslije. Njegovu pastoralu pod nazivom Radmio, 1700. o karnevalu izvela je amaterska družina »Smeteni« u Orsanu. Njegova tragikomedija Oton obrađuje pseudopovijesnu priču o kralju Otonu i zloj kraljici Sunčanici, koja nakon mnogih zapleta završava pobjedom pravednih i dobrih. Tragediju Oton izvodili su 1707. glumci amateri iz »Družine sjedinjene« u Orsanu.  (11)

Na današnji dan, 13. veljače 1787. godine, u Milanu je je od upale pluća umro dubrovački i hrvatski matematičar, fizičar, astronom, svećenik, filozof, diplomat i pjesnik Ruđer Josip Bošković. Prvi je njegov znanstveni rad bio iz astronomije: O Sunčevim pjegama… Razvio je prvu zadovoljavajuću teoriju luminiscencije. Prvi je odredio nepravilan oblik Zemlje, poslije nazvan geoid. Autor je glasovitog djela Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi.  Najvažniji Boškovićev prinos znanosti njegova je teorija strukture tvari, sustavno izložena u Boškovićevom glasovitom djelu Philosophiae naturalis theoria. Iako se u Dubrovnik navratio samo jednom,1747., Ruđer Bošković je ostao vezan uz rodni grad cijeloga života obavljajući diplomatske misije za Republiku. Nije zapustio ni materinski hrvatski, o čemu svjedoči korespondencija s braćom Barom i Božom i sestrom Anicom. *Ruđer Bošković pokopan je u milanskoj crkvi sv. Marije od Podone, na milanskom groblju Panteon, zvanom Fameddio, nalazi se spomen ploča Boškoviću s natpisom „Ruggiero Giuseppe Boscovich“, a spomen ploča ovom velikanu, postavljena je i na njegovoj rodnoj kući, zalaganjem Družbe braće hrvatskoga zmaja, 7. studenoga 1937. godine*. (12)  

Na današnji dan, 13. veljače 1967. godine, u Zenici (BiH) je rođen Ljupko Kajić Kaja, (časnički namjesnik), radnik, nastanjen u Dubrovniku, umro 26. rujna 1992. u dubrovačkoj bolnici, od posljedica ranjavanja 25. prosinca 1991. u Sustjepanu, prilikom izvršenja borbene zadaće. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Početkom 1992., zapovjedništvo obrane općine Du­brovnik, prije probi­janja okruženja i prelaska u napadna djelovanja, u obrani Grada raspolagalo je vojnim snaga­ma od pet satnija raspoređenih od Orsule na istoku do Sustjepana s jednim vodom na Srđu koje su ukupno brojale oko 660 ljudi. Kao vjesnik konačne pobjede, na današnji dan, 13. ve­ljače 1992. godine, u okruženom Gradu ustro­jena je 163. brigada Hrvatske vojske. Tijekom Do­movinskog rata kroz 163. brigadu HV prošlo je više od 8.000 žitelja s dubro­vačkog područja, te je postala simbol herojske obrane Dubrovnika i njego­vog doprinosa u stvaranju samostalne i suverene Republike Hrvatske u Do­movinskom ratu. (14) 

Izvori i literatura:

(1) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 20,21

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) HBL Žarko Dadić (1989)

(4) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39,51*

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 33

*http://www.dubrovnik-guide.net/zidine.htm

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 111

(9) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 20,21

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*Dunja Fališevac (2002)

(12) HBL Žarko Dadić (1989)

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -208-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39,51*

(15) http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7353

*http://hrtprikazuje.hrt.hr/321461/svjetski-dan-radija

(16) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 19.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. kolovoza 1950. godine, u Dubrovniku je otvorena 9. šahovska Olimpijada. (1) Na današnji dan, u subotu 19. kolovoza 1978. godine, na ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 20.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 21.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 18.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Četvrtak, 16.08.2018 08:20

Četvrtak, 16.08.2018 08:20

Srijeda, 15.08.2018 08:20

Srijeda, 15.08.2018 08:20