Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. svibnja 1437. godine, dubrovačka vlada donijela je odredbe o izvanrednoj upravi gradom u vrijeme kuge i povlačenju vlade iz Dubrovnika. (1) Na današnji dan, 19. svibnja 1557. godine, kako bi se osigurao nesmetani rad upravnih tijela Republike, Senat je razdvojio dužnosti notara i kancelara. (2) Na današnji dan, 19. svibnja ratne 1992. godine, postrojbe Hrvatske vojske, oslobodile su Zamaslinu kao i raskrižje s benzinskom crpkom u blizini Stona. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Rajko, Teofil, Urban; i Celestin. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

1437. g. kuga se ponovno pojavila u Dubrovniku, prvo u Gružu, a ubrzo zatim i u samom gradu. Ova epidemija, koja se, sudeći po zapisnicima sa sjednica vlade, pojavila u Dubrovniku početkom travnja, bila je osobito žestoka. Tako se npr. polovinom svibnja sjednice vlade jedva održavaju, iako je bila određena globa od 100 mletačkih dukata ukoliko se izostane sa sjednice. Na otocima nije bilo dovoljno ljudi za pokapanje mrtva­ca, a nakon sjednice, koja je održana na današnji dan, 19. svibnja, te 1437. godine, na kojoj su donesene odredbe o izvanrednoj upravi gradom, vlada se povukla iz Dubrovnika. U samom gra­du je ostalo tek nekoliko vlastelina koji su trebali brinuti o sigurnosti, zdravlju i državi. Svi su oni, nakon što su na brzinu napisali testamente, ubrzo pomrli. Ostao je živ samo najstariji među njima, osamdesettrogodišnji vlastelin Marin Rastić. Svjedok tih događaja bio je Filip de Diversis, talijanski humanist i pedagog, autor djela  Opis položaja, zgrada, državnog ustroja i pohvalnih običaja slavnoga grada Dubrovnika, koji nam je ostavio svoj zapis: »U to vrijeme su ostala upravljati gradom desetorica vlastele. Od njih su devetorica umrla od zaraze u roku od petnaest dana. Među njima je ostao živ jedan stari vlastelin od 83 godine, po imenu Marin Rastić, čovjek pouzdan, razborit i pame­tan, budni čuvar Republike, naklonjen strancima, pravi kršćanin, katolik i primjeran građanin. Njemu je pak umrla žena i na isti način su na­stradali od zaraze gotovo svi pučani koji su bili plaćeni da čuvaju grad. Tako se činilo da je grad prepušten sudbini. Kada su za tu strašnu ne­sreću saznala vlastela koja su se nalazila izvan grada, bili su prinuđeni okupiti Vijeće, u Zatonu i na Daksi. Tu su izabrana tri vlastelina, tj. Župan Bunić, pravdoljubiv i pošten, s još dvojicom. Oni su naredili da izvan gradskih zidina ostane tisuću najamnika i da na brdu čuvaju grad s obje strane, te da dva broda, svaki sa po sto ratnika, budu ukot­vljena ispred lanaca ili luke. Boravili su pred lučkim lancem, dok je unutra čestiti starac upravljao cijelim gradom. (5) 

Franjo Petra de Capitibus, dubrovački je nadbiskup, rodom iz Siene, koji je po nalogu pape 1461. reformirao lokrumski benediktinski samostan Sv. Marije. Samostan je pripojen opatiji Sv. Justine i izuzetod jurisdikcije i svjetovnih vlasti i dubrovačkog nadbiskupa, obvezujući redovnike na pravila padovanske benediktinske kongregacije Sv. Justine. Njegov bratić papa Pio II potvrdio je Capitibusove odredbe, koje su provedene na kapitulu Reda u Mantovi, na današnji dan, 19.svibnja 1466. godine. Pavao II potvrdio je te odredbe o tzv. redovničkoj izuzetosti od nadležnosti biskupa i uzeo samostan pod svoju jurisdikciju. Franjo Petra de Capitibus, umro je od kuge u Dubrovniku, vjerojatno prije 8. lipnja 1465. godine. (9) 

Na današnji dan, 19. svibnja 1571. godine, zaključen je ugovor između Pape, Španjolske i Venecije, te je nakon dugotrajnih pregovora uspostavljena druga Sv. liga. Dubrovačkom posla­niku u Vatikanu, Franu Gunduliću, uspjelo je obraniti Republiku od svih žučnih napada venecijanskog poslanika, te da se člankom XV. ugovora Dubrovniku zajamči potpuna neutralnost i nepovredivost njegova teritorija. Taj član u prijevodu glasi: »Dubrovnik s cijelim svojim teritorijem, mjestima, svim stvarima, neće imati štete niti će biti uznemirivan od saveznika i njihovih kopnenih i pomorskih vojska, te od njih uopće neće pretrpjeti nikakvo zlo«. Na Gundulićevu vijest o tom uspjehu Dubrovnik je odahnuo, ali poznavajući želje Venecije, nastavio se užurbano utvrđivati i naoružavati. Grad je sa svih strana bio je naoružan topovima, te su, kako bi se naružali pojedini položaji uzimani topovi i sa privatnih brodova. (6) 

Odmah po kapitulaciji Kraljevine Jugoslavije 10. travnja 1941. godine, u Dubrovniku je vlast preuzela NDH, a već 17. travnja 1941.u Dubrovniku i okolici uspostavljena je Talijanska vlast. Mussolini je, na današnji dan, 19. svibnja 1941. godine, izdao zapovijed o prestanku talijanske okupacijske zone na onom dijelu Dalmacije koji je pripao NDH, ali je to važilo do 7. rujna 1941. kada je došlo do reokupacije II. zone u kojoj se nalazilo i dubrovačko područje koje je pripalo NDH. (7) 

Na današnji dan, 19. svibnja 2010. godine u Općoj bolnici Dubrovnik implantiran je prvi  ICD uređaj (kardioverter-defibrilator). Zahvat su planirali i učinili dr. Igor Hozić, dr. Jerko Ferri Certić i dr. Rikard Lenz. Dio kardiologije koji se bavi ritmologijom i elektrostimulacijom time je učinio zahvat koje je osim kliničkih bolnica tada radila jedino Općoj bolnici Zadar. (8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak, 19. svibnja ratne 1992. godine, na dubrovačkom ratištu nije bilo mirno. Tijekom noći i jutra neprijatelj je žestoko napadao otok Šipan, na koji je ispaljeno oko 500 granata. Štete su vrlo velike, dok mrtvih i ozlijeđenih srećom nije bilo. Oružane snage Republike Hrvatske oslobodile su mjesto Zamaslinu kao i raskrižje s benzinskom crpkom u blizini Stona. (10) Naime, Ston, koji je mjesecima bio blokiran, pod zapovjedništvom Ante Bilića oslobođen je, odbijanjem neprijateljskih snaga, 19. svibnja 1992. godine, kada su postrojbe Hrvatske vojske, među kojima i postrojba pričuve Zbora narodne garde, kojom je zapovijedao Božo Šare, izašli na benzinsku crpku u Dolima i u potpunosti preuzeli nadzor nad prometnicom od mosta na Bistrini prema Stonu. Stonska satnija, osnovana u srpnju '91., koja je gotovo tri mjeseca branila Mali Ston, a time i čitavi Pelješac, otvarila je svoju najveću pobjedu. (11) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 61

(2) R. Seferović, Dubrovački knjižari 16. stoljeća u državnoj službi, Arh. vjesn., god. 51 (2008), str. 371-393

Relja Seferović, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku

“DUBROVAČKI KNJIŽARI 16. STOLJEĆAU DRŽAVNOJ SLUŽBI”

UDK 656.4:352(497.5 Dubrovnik)“15“ Izvorni znanstveni rad

(3) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 166

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 61

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 161

(7) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(8) http://www.kardio.hr/2010/05/25/implantacija-kardioverter-defibrilatora/

(9) HBL Anto Lešić (1989)

(10) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 166

(11) MLADEN JURKOVIĆ, DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM

- SJEĆANJA NA 1991/92. –, Str. 184

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 20.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 50. obljetnica Šahovske olimpijade, održane u Dubrovniku 1950. godine, obilježena je, terminom igranja i simbolički vrijednim brzopoteznim turnirom održanim na današnji dan, 20. kolovoza 2000. ...

Gradoplov
Utorak, 21.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 22.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Četvrtak, 16.08.2018 08:20

Četvrtak, 16.08.2018 08:20