Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 12. lipnja 1464. godine, pop Vlaho Dupetina kažnjen je progonstvom iz države, jer se noću uvukao u stan ženi Paska Čelubinovića. (1) Osnivanjem "Sport Cluba", na današnji dan, 12. lipnja 1897. godine, službeno počinje športsko udruživanje u Dubrovniku. (1a) Na današnji dan, 12. lipnja 1936. godine, odobrena su pravila „Društva dubrovački festival“, svojevrsne preteče Dubrovačkih ljetnih igara. (2) Na današnji dan, 12. lipnja 1923. godine u Dubrovniku je rođen, internist i slikar amater Joško Baica. (3) Uz današnji dan, u katol. kalendaru upisana su imena: Ivan, Bosiljka i Gvido. (4) Svjetski je dan borbe protiv izrabljivanja dječjeg rada. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Stari, drveni Dubrovnik u XV stoljeću zamijenio je novi, kameni. Osnovana je škola za djecu vlastele i imućnijih građana i tu se stječu potrebna znanja za vođenje trgovačkih poslova  i usvajaju novi pogledi na svijet. Dubrovnik po »velikoj građevinskoj djelatnosti drži korak s najrazvijenijim gradovima tadašnje Europe«. Između 1406. g. i 1413. g. porušeno je oko 200 drvenih kuća, a kroz vrlo kratko vrijeme sagrađeno je nekoliko stotina kamenih kuća. Ekonomski uspon, rast i razgranatost trgovine uvjetuju da dubrovačke kuće postaju veće, prostranije i bolje. Kamen za gradnju kuća se dovozi u luku ili na gradilišta već oklesan i izmjeren. Dobivanje kamena, lomljenje, priprema i dovoz nisu predstav­ljali poteškoće, jer ga je bilo posvuda u neposrednoj blizini grada. Ipak se najviše cijeni korčulanski kamen. Na današnji dan, 12. lipnja 1393. godine, Ivan iz Sijene, protomajstor crkve Sv. Vlaha, ugovara pogodbu s Veljkom Hrankovićem da mu preveze određenu količinu kamena iz korčulanskih kamenoloma. (6) 

Sedam godina nakon što se dubrovačka vlada suočila s problemom razvoja privatnih radionica sukna na račun državnih, vlada je, u interesu Republike, zbog kršenja ranijeg zakona o obvezi bojadisanja polovice sukna u državnim radionama, na današnji dan, 12. lipnja 1442. godine, donijela zakon o zabrani privatnih bojadisaonica sukna. Radom su mogle nstaviti one u Ombli i jedna u Gružu, a u roku od dvije godine s radom moraju prestati sve privatne bojadisaonice na Pilama, te se zabranjuje izgradnja novih, unutar ili izvan teritorija grada. (7) 

Iz brojnih arhivskih dokumenata i sudskih zapisnika, može se dobiti dosta podataka o raskalašenom, nemoralnom i vrlo slo­bodnom životu u Dubrovniku tijekom XV stoljeća. To možemo zaključiti i iz optužnice nadbiskupa Mateuca, koju je iz grada uputio papi, a u kojoj okrivljuje Dubrovčane što dopuštaju Turcima, »ne­vjernicima«, da odlaze u javne kuće, gdje se nalaze žene kršćanke. 19. listopada 1459. g. vlada donijela odluku kojom se kaž­njava na godinu dana »donjeg, strožeg zatvora svaki onaj koji tajno ili silom ulazi noću od jednog sata poslije večernje pa do jutarnje "Zdravo Marije" u tuđu kuću«, a na današnji dan, 12. lipnja 1464. godine, Malo je vijeće kaznilo popa Vlaha Dupetinu progonstvom iz, države (na dvije godine), jer se noću uvukao u stan ženi Paska Čelubinovića. (8) 

Već od XIV stoljeća, u Dubrovniku je cvjetala određena opća kulturna atmosfera, u kojoj se mogao ugodno osjećati svaki liječnik ma otkuda dolazio. Odnos dubrovačke sre­dine prema liječnicima, a isto tako i prema kancelarima, notarima, učiteljima i građevinskim majstorima bio je vrlo kulturan i lijep. Kako su državni liječnici bili i vrlo dobro materijalno nagrađivani, to je privlačilo i strane fizike i kirurge da dođu i rade u Dubrovačkoj Republici. Tako se npr. i magister Mihajlo (Michael de Catharo), na današnji dan, 12. lipnja 1483. godine, obraća vladi s molbom da bude primljen u državnu službu. Zadovoljan je da ga prime samo na 3-4 mjeseca na probni rok, pa ako svojom spretnošću i znanjem zadovolji, bio bi sretan da ostane u stalnoj službi. Svoje umijeće je stekao praksom, koju već dugo godina vrši po raznim zemljama. Zna liječiti sve kirurške slučajeve, a također zna i osobno njegovati bolesne od kuge. (9) 

22. rujna 1573. godine, primljena je molba generala dubrovačke vojske Separosa Mateucci, kojom moli, da se radi bolesti otpusti. Mateucci koncem listopada doista i napušta grad, zamoljen od vlade, da pronađe za Dubrovnik jednog dobrog majstora ljevača topova. Naime, zbog moguće vojne prijetnje, 13. travnja 1570. godine, Vijeće umoljenih piše među ostalim izvrsnom diplomat i pravniku, te jednom od najvećih patriota Franu Gunduliću, ocu pjesnika Gundulića, poslaniku u vatikanu, da pronađe jednog vrsnog generalnog kapetana, koji bi bio vješt svim vojnim pitanjima, uz preporuku da nastoji u tu svrhu pridobiti Seporosa Mateucci iz Ferma. Gundulić je s dopuštenjem Pape Pia V., čiji je podanik Mateucci bio, u tome i uspio. Mateucci se već na današnji dan, 12. lipnja, te 1570. godine, spominje u zaključcima Vijeća umoljenih kao »Generalem militiae nostre«, te je ostao u Dubrovniku do kraja listopada 1573. g. (15)

Do danas poznati pisani izvori o modernom sportu u Dubrovniku pokuzuju da je utemeljenjem "Sport Cluba" počelo sportsko udruživanje, pa mu pripada počasno mjesto među dubrovačkim klubovima. Osnovan na današnji dan, 12. lipnja 1897. godine. Klub su okviru svojih aktivnosti osnovale političke stranke Narodna stranka i Stranka prava. Bez obzira na njegovu stranačku pripadnost i bez obzira na to što o djelatnosti nije ništa detaljnije poznato, ovaj klub zaslužuje posebnu pažnju i pristup jer označava početak športskog okupljanja Dubrovčana. (9a) 

Veliki uspjeh dubrovačkih amaterskih društava na kongresu PEN-a 1933. godine, nastupajući u Gundulićevoj „Dubravki“, potakla je Dubrovčane na razmišljanje o osnivanju jednog festivala. Tako su, na današnji dan, 12. lipnja 1936. godine, odobrena pravila „Društva dubrovački festival“. Devet dana kasnije (21. lipnja) izabrana je i uprava Društva. Ipak, 13. siječnja 1940. odobrena su nova pravila, te se od tada društvo naziva „Društvo za zabave i maškarade“, sa svrhom priređivanja raznih zabava tijekom cijele godine, kao festivala, karnevala, veljuna, cvijetna korza, jadranske noći, atrakcije na kupalištima itd. (10) 

Prije početka 60-tih, i ustaljenog trajanja Dubrovačkih ljetnih igara, njihov početak i kraj kretali su se od 1. polovice lipnja do čak 2. polovice listopada. 4. DLJI trajale su tako do 25. rujna, a otvorene su na današnji dan, 12. lipnja 1953. godine, što ih čini Igrama s najranijim datumom otvorenja i jednim od najdužih u povijesti DLJI. (10a) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 12. lipnja 1927. godine, u Dubrovniku je rođen strojarski inženjer, Anton Cvjetković, uz Slavoljuba Penkalu, konstruktora prvog hrvatskog zrakoplova jedan od najvećih hrvatskih konstrukora letjelica, od aviona do svemirskih brodova. *Anton Cvjetković - Petko, okušao se na balističkim projektilima Minuteman, sudjelovao je u razvoju svemirskog broda Apollo, kao vodeći inženjer, Space Shuttleu, i nevidljivom strateškom bombarderu B-1.* Konstruktor je prvog lakog sportskog aviona s automobilskim motorom Volkswagenove bube. Avion je imao velike prednosti, jer je trošio malo benzina, bio jednostavan za letenje i upola jeftiniji od sličnih aviona u svijetu. Avion je konstruirao još kao student strojarstva 1951., prvi pokusni let izveo je zagrebački pilot Đuro Švarc 19. XI 1952. u Zagrebu. Avion je dobio oznaku CA-51, i  stalno ga je usavršavao do najnovijeg tipa CA-65A. **Danas je to jedan od najomiljenijih i najpouzdanijih lakih sportsko-školskih zrakoplova.** (11)

Na današnji dan, 12. lipnja 1939. godine, u Zagrebu je umro književnik s doktoratom na Pravnome fakultetu u Zagrebu Matija Lisičar. Zbirkom Pripovijesti (1910), s tematikom iz dubrovačkog i primorskoga života, uvrstio se među istaknutije noveliste hrvatske moderne. Matija Lisičar rođen je u  Dubrovniku 21. srpnja 1877. godine. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Današnji dan, petak, 12. lipnja 1992. godine, bio je petnaesti dan opće opasnosti. Na užem području grada Dubrovnika  protekao je mirno. (13) Toga dana, 12. lipnja 1992. godine, na južnom bojištu poginuo je pripadnik 1. brigade HV-e, Vilim-Dražen Novosel. (14) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53

(1a) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 63

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) HBL  Vladimir Dugački i Zdenko Šenoa (1983)

http://www.galerijadivila.hr/hr/autori/joško-baica.html

(4)  http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

 CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 43,44

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53

(9) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 100,101

(9a) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 63

(10) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10a) DLJI

(11) HBL Boris Puhlovski (1989)

*http://www.vecernji.hr/zanimljivosti/u-garazi-avioni-to-penkalin-jos-samo-motor-i-krila-144650

** https://www.scribd.com/doc/125140921/Zagreba%C4%8Dki-graditelji-aviona

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 187

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-254-

(15) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 162

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 18.10.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Ulaskom partizana u Dubrovnik, na današnji dan, 18. listopada 1944. godine, Dubrovnik je oslobođen u 2. sv. ratu. (1) Na današnji dan, 18. listopada 1991. ...

Gradoplov
Petak, 19.10.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 20.10.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 17.10.2018 08:20

Srijeda, 17.10.2018 08:20

Utorak, 16.10.2018 08:20

Utorak, 16.10.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.10.2018 08:20

Ponedjeljak, 15.10.2018 08:20

Nedjelja, 14.10.2018 08:20

Nedjelja, 14.10.2018 08:20