Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. lipnja 1436. godine, Veliko vijeće, prihvatilo je ugovor o gradnji dubrovačkog vodovoda, prvog hrvatskog gravitacijskog vodovoda. (1) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 20. lipnja, obilježavao se blagdan – Spomen na požar u oružani 1610. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Naum 0hridski, Margareta, Cvjetka i Goran. (3) Danas se obilježava Svjetski dan izbjeglica. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 20. lipnja, obilježavao se  blagdan – Spomen na požar u oružani 1610. 20. lipnja u Dubrovniku se obilježavao požar oružane, koji je izbio kada je za vrijeme ljetnog nevremena 1610. grom udario u Dvor. Iako je vatra progutala čitavo središnje skladište oružja i oštetila dvoranu Senata, prevladala je sreća i zahvalnost što se vatra nije proširila na Dvor i Vijećnicu i krenula u ognjeni pohod gradom. Timing tog “razoružanja s neba” svakako nije bio najsretniji, jer je tada bila u punom jeku zavjera dijela plemstva, potpomognuta izvana. Zato su vlasti smjesta dale nalog za nabavu veće količine oružja da bi se nadoknadilo izgubljeno, *da se općinski barut ubuduće mora ostavljati na više odvojenih mjesta, te se vijeća o izgradnji nove oružane, i to na istom mjestu.* Koliko je taj događaj doživljen kao traumatičan svjedoči vrlo brzo uspostavljanje odgovarajućeg spomendana, i to u izrazito svečanom obli­ku. Nakon ophoda gradom, procesija se vraćala u stolnicu, gdje je nadbiskup služio pjevanu misu, popraćenu molitvama zahvalnosti za dobročinstvo i čudo što su, zagovorom Gospe i Sv. Vlaha a po Božjem milosrđu, pošteđeni Dvor i Grad. (5) 

Na današnji dan, 20. lipnja 1351. godine, Malo vijeće prošireno sa 10 mudrih vijećnika (sapientes) za­ključuje, da se pred vratima od Pila sagradi zid, s odgovarajućim vratima. To bi bio početak gradnje predziđa (antimuro), koji danas opasava glavni gradski zid sa cijele kopnene strane. U isto doba je određeno, da se zatvori arsenal kamenjem, kao i  da se svaki onaj, tko bi pokušao otvoriti kakav otvor u gradskom zidu, kazni globom od 50 dukata i zatvorom od šest mjeseci. Istog dana donesen je i zaključak, da se kuće, koje se nalaze na Mulu izvan gradskog zida, poruše, te da općina plaća najam za njih sve dok ih opet o općinskom trošku ne sagradi. (6) 

Jačem razvitku Dubrovnika smetao je ozbiljan nedostatak vode. Gustjerne, javne i privatne, izvjestan broj puča, kao i prijevoz vode s izvora iz Mlina, nisu mogli riješiti problem nestašice vode. Sve je ovo bilo povod donošenju odluke o gradnji vodovoda, za što je postojala tradicija i model razrušenog akvedukta Epidaura. Ipak, daljina ranijeg zahvata (caput aquuae) u Vodovađi (u Konavlima) utječe na Veliko Vijeće, koje na današnji dan, 20. lipnja 1436. godine, sklapa ugovor o gradnji prvog hrvatskog gravitacijskog vodovoda s triju izvora vode u Šumetu poviše sela Knežice nad rijekom Dubrovačkom, s dvojicom majstora iz Južne Italije Onofrijom de la Cava i Andreuciusom de Tramonete de Bulbita. Odluka gradskih vlasti o dovođenju čiste izvorske vode u grad događa se u vrijeme kada većina gradova mletačke Dalmacije gradi velike javne cisterne s kišnicom, što jasno potvrđuje da su Dubrovčani, vraćajući se klasičnom načinu razmišljanja i gradbe, bili ispred svog vremena. Ovu povijesnu higijensku odluku grada Dubrovnika treba sagledati u svjetlu činjenice da je postojeći splitski oštećeni rimski vodovod tek  uveden u svoju funkciju 1880., dok grad Zagreb dobiva vodovod 1878., a Rijeka 1894., dakle između 441-457 godina od povijesne realizacije zamisli izgradnje vodovoda dubrovačkog Velikog vijeća. (7) 

Zdravstveni službenici Republike - kacamorti, na današnji dan, 20. lipnja 1528. godine, objavili su da su kroz svakodnevno iskustvo pronašli da zaraza koja se ponovno pojavila potječe od stvari koje su zaražene. Zbog toga su odlučili postaviti jednu škrinju u crkvu sv. Marije Velike, u koju će svatko moći staviti dotada sakrivene, neočišćene i neprovjetrene stvari, za koje još uvijek sumnjaju da su zaražene i na njih pričvrstiti cedulju u kojoj se navodi izvor zaraze. Kako nitko ne bi iz straha od kazne izbjegavao tako korisno djelo, objavljuje se da nitko od onih koji donesu okužene stvari neće biti kažnjen, a stvari će se odnijeti na čišćenje, na trošak komune. Takav oprost od kazne daje se samo na rok od 10 dana. Međutim, ako poslije danog roka bude pronađena neprijavljena zaražena roba, protiv takvih će se ljudi postupiti po ustavu, zadnjim proglasima, zakonima i kaznama zdravstvene službe. Kacamorti su također javno proglasili da svatko tko želi ostaviti obavijest o zaraženim stvarima, to treba otkriti svećeniku Marinu de Benedictis, obećavši da će ime takve osobe biti čuvano kao posebna tajna, a da će stvari biti poslane na čišćenje na školj Sv. Andrija i poslije svakome vraćene. Završetak uredbe je napisan u izvanredno srdačnom i susretljivom tonu. Kacamorti svakoga tko zna za zaražene stvari ljubazno i bratski potiču da ih mora prijaviti, kako bi se kuga potpuno iskorijenila, kao i njene posljedice. (8) 

Nakon višegodišnjih zategnutih odnosa između carske Rusije i Dubrovačke Republike zapovjednik ruske flote na Sredozemlju Aleksej Orlov , na današnji dan, 20. lipnja 1775, godine, izdaje u ime carice Katarine II. manifest na talijanskom jeziku, o slobodnoj plovidbi i Ruskom oprostu Dubrovačkojk vladi. (9) 

Nekoliko dana nakon što je Brgat pao u ruke Crnogoraca, na današnji dan, 20. lipnja, te 1806. godine, počela je opsada i bombardiranje grada sa uspostavljene rusko-crnogorske baterije na Srđu, koji su trajali do 6. srpnja. (10) 

Neposredno prije početka prvog svjetskog rata školske godine 1913/14. uvodi se u program gimnastike (tjelesnog odgoja) vojna obuka. Ta činjenica ne iznenađuje jer je to vrijeme drugog balkanskog rata i vrijeme uoči prvog svjetskog rata. Na nagradnom natjecanju u strijeljanju održanomu na Bosanci, na današnji dan, 20. lipnja 1914. godine, nagrade su osvojili učenici: Niko Kvezić, učenik VII. razreda, te Eugen Nonweiller i Tomislav Tonković, učenici VI. razreda. Vrlo je bitno što se program izvodio samo djelomično u zatvorenom prostoru, gimnastičkoj dvorani, koja se nalazila se u školskoj zgradi. Kada su vremenske prilike dopuštale, a toga u Dubrovniku nije nedostajalo, nastava se održavala na otvorenim prostorima: u školskom dvorištu, koje se nalazilo se uz gimnastičku dvoranu, na slobodnoj površini uz zapadni dio gradskih zidina, u Posatu, vojnom vježbalištu na Gruškom polju, danas je tu plivački bazen, vojnoj streljani na Bosanci, kupalištima na moru, te u bližoj i daljoj okolici, što je s higijensko-zdravstvenog gledišta bilo od velike koristi. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Današnji dan, subota, 20. lipnja ratne 1992. godine,  bio je, nakon prethodnog dana, koji je ostao zabilježen po ponovnim razaranjima grada, miran dubrovački ratni dan. *U 13.15 sati oglašen je prestanak opće opasnosti, koja je počela prethodnoga dana u 14,30. Gradonačelnik Pero Poljanić obavijestio je generalnog direktora UNESCO-a Federica Mayora o zadnjim razaranjima Dubrovnika.* (12) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 69

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 299,300

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) http://www.unhcr.hr/partners/hocu-kuci/165-unhcr/news-and-views/news/258-svjetski-dan-izbjeglica-2015-godine

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 299,300

* LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str. 86,87

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 25

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 69

(8) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 199,200,201

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 266,267,268,269

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 205

(11) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 60,61

(12) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 192

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 555

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 22.10.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. listopada 1433. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Utorak, 23.10.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 24.10.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 21.10.2018 08:20

Nedjelja, 21.10.2018 08:20

Subota, 20.10.2018 08:20

Subota, 20.10.2018 08:20

Petak, 19.10.2018 08:20

Petak, 19.10.2018 08:20

Četvrtak, 18.10.2018 08:20

Četvrtak, 18.10.2018 08:20