Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Sandalj Hranić izdao je, na današnji dan, 24. lipnja 1419. godine, Dubrovačkoj Republici povelju kojom joj daje u potpunu vlasnost svoj dio Konavala. (1) Na današnji datum, 24. lipnja, 1759. godine, u Dubrovniku je umro biograf i povjesničar Serafin Marija Crijević, (2) a 1929. godine, u Buenos je Airesu umro veliki rodoljub i dubrovački dobrotvor Nikola Mihanović. (3) U Rimokatoličkoj Crkvi 24. lipnja kao svetkovina se slavi rođenje, Ivana Krstitelja. (4) Sv. Ivana Krstitelja, “posljednjeg proroka i prvog sveca”, u Dubrovniku se službeno slavilo kao blagdan u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike već u 14. stoljeću. (5) U Dubrovačkoj Biskupiji rođenje sv. Ivana Krstitelja slavi se kao svetkovina i Naslov župne crkve u Ponikvama, a posebno svečano danas slave ga i: Babino Polje/Sršenovići, Banići/Trnova, Cavtat/Obod, Čilipi/Vignji i Ivanje Brdo;, Doli, Dubravka/Vataji, Dubrovnik/Kono, Gruda, Lisac/Trnovica, Lopud, Luka Šipanska, Mali Ston/Hodilje, Mlini/Plat, Orašac, Pločice/Gunjina i Molunat, Postranje/Martinovići, Smokovljani/ Visočani, Trsteno/Dubravica, Vela Luka/Gradina; Viganj/Basina, Zaton/Bunica, Žrnovo/Banja. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Krsto i Ivan. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 24. lipnja 1390. godine Malo vijeće je, imenovalo trojicu vlastele: Marina Krušića, Paska Restića i Šimuna Gučetića protukužnim službenicima i podijelilo im sve ovlasti koje su imali i njihovi prethodnici. Oni se u ovoj uredbi nazivaju officiales contra venientes de locis pestiferís  i  officialles ad providendum super venientibus de locis pestiferis, službenici protiv onih koji dolaze iz kugom zaraženih krajeva, jer još nije bilo posebnog naziva za te službenike, pa su se služili opisnom rečenicom.Taj se naziv  upotrebljavao 27. rujna 1395., kada se po prvi put u margini jedne uredbe susreće oblik caxamorii, da bi se od 16. srpnja 1399. počeo češće koristiti i termin chazamorei. (8) 

Već od 1358. nastojali su Dubrovčani u više navrata steći mirnim putem Konavle. U Konavlima su se za to vrijeme mijenjali gospodari. Početkom XV. st. ona su, u općem sastavu Bosne, u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljem Hranićem a zapadni pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlovićem. Sandalj Hranić izdao je, na današnji dan, 24. lipnja 1419. godine, Dubrovačkoj Republici povelju kojom joj daje u potpunu vlasnost svoj dio Konavala, s time što se Republika obvezuje njemu i njegovim nasljednicima plaćati u to ime godišnji danak od 500 perpera, uz to će im u Župi dati zemljište vrijednosti 3000 perpera te u gradu Dubrovniku palace, uz Sandaljevu palaču koju on ima već otprije. Dubrovčani su Sandalju svoju povelju izdali 29. lipnja 1419. Istodobno su Dubrovčani nastojali dobiti i drugu zapadnu polovicu Konavala, koja je pripadala Pavlovićima. U idućem razdoblju dolazi do daljnjih razmirica i pregovora zbog kupnje Konavala, kao i obnova formalnog prijateljstva. Napokon, Radoslav Pavlović pristao je Dubrov­čanima ustupiti svoj dio Konavala, Cavtat i Obod,  31. prosinca 1426. ugovorom koji se sastoji od četiri povelje: dvije Radoslavove i dvije dubrovačke. (9) 

Nakon što se Napoleo Bonaparte, moćni general francuske vojske i prvi konzul 18. svibnja 1804. proglasio carem Francuza, na tome mu je, na današnji dan 24. lipnja iste te 1804. godine, čestitala i dubrovačka vlada. Napoleon je Republici zahvalio iz Aachena 10. rujna kratkim pismom ali srdačnim tonom. (10) 

Ubrzo nakon što je car Ferdinand I. izdao 15. ožujka proglas kojim je ukinuta cenzura, 1. travnja 1848, izašao je u Dubrovniku prvi broj lista »Rimembranze della settimana«. Tjednik je bio prvi list koji se pojavio u Dalmaciji nakon navedenog careva proglasa. Izlazio je na talijanskom je­ziku. Izašlo je svega 13 brojeva. Zadnji broj tiskan je na današnji dan, 24. lipnja 1848 godine. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 24. lipnja 1759. godine, u Dubrovniku je umro biograf i povjesničar Serafin Marija Crijević. U dominikanskom samostanu djelovao je kao knjižničar, arhivist, predavač Svetoga pisma, filozofije i moralne teologije. Tri je puta bio prior samostana, dvaput generalni vikar dubrovačke dominikanske kongregacije. Proučavao je dubrovačku vjersku, kulturnu i političku prošlost. Marljivo je istraživao sve samostanske i velik dio privatnih knjižnica u rodnom gradu, arhiv Dubrovačke Republike i Dubrovačke nadbiskupije te samostanske i obiteljske arhive, ispunivši svojim ispisima najmanje 12 svezaka Bilježnica, koje je nazvao Adversaria. Deset Crijevićevih djela sačuvanih u 21 svesku (na 6486 sitno pisanih stranica) većinom su biografskoga obilježja; sadržavaju 810 životopisa 540 različitih ljudi. U tome je nadmašio sve što je prije njega na tom polju bilo učinjeno u Dubrovniku pa njegov rad predstavlja nezaobilazan izvor za dubrovačku kulturnu, crkvenu i političku povijest. Pokopan je u dubrovačkoj dominikanskoj crkvi. (12)

Na današnji dan, 24. lipnja 1929. godine, u 84. godine, u Buenos Airesu umro je veliki rodoljub i dubrovački dobrotvor Nikola Mihanović, jedan od dobrotvora kojem su Dubrovčani bili zahvalni za obnovu zvonika. No, možda i najvrjednija ostavština povezana je uz njegove rodne Dole i Dubrovačko primorje, „Zaklada (zadužbina) braće Nikole i Miha Mihanovića“, kojom su se Nikola i brat Miho htjeli na trajnu uspomenu odužiti selu u kojem su na svijet došli i iz kojeg su u svijet pošli. Zaklada i danas djeluje na unapređivanju gospodarstva, prosvjete i zdravstva pučanstva župe Doli i sela Smokvine, te pruža potporu udovicama Domovinskog rata i njihovoj djeci i hrvatskim ratnim invalidima. (13)

Na današnji dan, 24. lipnja 1947. godine, u Dubrovniku je rođen rofesor režije, redatelj, dramski pisac i pjesnik Matko Sršen. Režirao je stotinjak djela u kazalištu, na radiju i kao profesor sa svojim glumačkim klasama na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je bio i predstojnik odsjeka Kazališne režije. Dobitnik je brojnih priznanja za redateljski i spisateljski rad, a među njima i nagrade za najbolju režiju u Hrvatskoj («Prvomajska nagrada», 1985.) za «Braću Karamazove» Dostojevskog. Više je puta surađivao i s Dubrovačkim ljetnim igrama, a 1983. je postavio Držićevu «Venere», 400 godina nakon praizvedbe. Sršenovo bavljenje Držićem dostiglo je vrhunac 2003. godine, kada je na Ljetnim igrama prikazana njegova rekonstrukcija izgubljene Držićeve komedije «Pomet». Dosad je praizvedeno dvadesetak njegovih drama u kazalištima i na radiju. Tvorac je prvog hrvatskog kazališnog serijala LIBERTINA, (Kazalište Marina Držića, Dubrovnik, 2000-2002.). Autor je nekoliko knjiga drama, eseja i poezije. (14)

Na današnji dan, 24. lipnja 1966. godine, u Kuni u Konavlima jerođen JakoObrad, brodostrojar, trajno nastanjen u Kuni, zarobljen kao pripadnik HV-e, s činom satnika i ubijen 10. srpnja 1992. godine u logoru Morinj u Crnoj Gori. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Po­četkom lipnja 1991. u Vili Rašica osnovana je 2. djelat­na bojna 4. brigade ZNG-e. Koncem lipnja du­brovačka bojna postaje 11. samostalni bataljun. Pod zapovjedništvom Marka Mujana postrojba se iz taborišta Rašica, na inicijativu Mate Šarlije-Daidže izmje­stila u Čepikuće. Do konca lipnja još jednom je mije­njan razvoj oru­žanih snaga. Obranu prostora južne Dalmacije preuzima 116. pričuvna bri­gada ZNG. Prvi zapovjednik Željko Pavlović, imenovan je na to mjesto, na današnji dan, 24. lipnja 1991. godine. Od kolovoza 1991. godine dužnost zapovjednika pre­uzima Ivan Varenina, a nešto kasni­je zapovjednik 1. bojne postaje Eduard Čengija. (16)     Današnji dan, srijedu, 24. lipnja ratne 1992. godine, obilježio je artiljerijski napad na Župu dubrovačku. U 14.45 oglašena je opća opasnost. Nakon što je oglašen i prestanak opće opasnosti, već za nekoliko minuta ponovno su se začule eksplozije, a ubrzo potom i sirena. Napadnuta je Rijeka dubrovačka. Uže područje Grada bilo je pošteđeno razaranja. (17) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 191,192

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Stjepan Krasić (1989)

(3) Tekst napisao: Pero Brbora

http://www.zaklada-mihanovic.hr/ozak.php

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 274,276

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 81,82,84,85,86

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 191,192

(10) VINKO FORETIĆ,         POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 440

 (11) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 10,11

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Stjepan Krasić (1989)

(13) Tekst napisao: Pero Brbora

http://www.zaklada-mihanovic.hr/ozak.php

(14) http://arhiva.dubrovnik-festival.hr/article4063

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -198

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 20,21

(17) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 194,201,202

Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 556

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 25.09.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. rujna, te 1386. godine, Vijeće umoljenih zaključuje da se stvori antigusarski savez sa Zadranima i svima drugima. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Srijeda, 26.09.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 27.09.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 24.09.2018 08:20

Ponedjeljak, 24.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20