Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. lipnja 1893. godine, na Zelenoj placi otkriven je spomenik velikom baroknom pjesniku Ivanu Gunduliću. (1) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Vilim, Henrik, Nada, Adalbert, Lora, Prosper, Doroteja, Salomon. (2) Dan je državnosti Republike Hrvatske (3) - državni blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Promjena na srpskom prijestolju znači za Dubrovnik skoro uvijek važan datum u odnosima prema Srbiji. Nekad ona donosi rat a nekad opasnost rata. Godine 1243. Stefan Uroš I, zbacio je s prijestolja brata Stefana Vladislava, a Vladislavova žena pobjegla je u Dubrovnik. Taj bijeg uznemirio je Uroša jer bi bjegunka mogla u Dubrovniku rovariti protiv njega. Na tu mogućnost upozorio je Dubrovčane, ali su ga oni svojim dopisom umirili javljajući mu da će zapriječiti svaki rad bivše kraljice protiv njega. Neko je vrijeme zaista vladao mir među njima, potvrđen i ugovorom o prijateljstvu. Ipak, godine 1252. buknuo je rat između Dubrovčana i Uroša I. Srpski kralj navalio je na grad, koji se tako našao u velikoj neprilici, te su upregnute sve sile građana kako bi se oduprli napadu. U prilog tom govori i podatak da su na današnji dan, 25. je lipnja, te 1252. godine, pozvani među ostalim i građani iz apulijskog grada Banja da odmah dođu braniti domovinu. Rat ipak nije potrajao dugo, jer je već 13. kolovoza iste godine sklopljen mir. Tim povodom sačuvana je Uroševa ugovorna isprava. Spome­nimo da je rat iz 1252. bio prvi sukob između Dubrovnika i Uroša I. Za Uroševe vladavine došlo je među njima do nekoliko ratova i stalno je vladala zategnutost, premda se u mirno doba živo trgovalo. (5) 

Na današnji dan, u nedelju 25. lipnja 1893. godine na Zelenoj placi otkriven je spomenik velikom baroknom pjesniku Ivanu Đivu Gunduliću zvanom Mačica, rad hrvatskog kipara Ivana Rendića. Na početku trodnevnoga slavlja, na sam dan tkrivanja spomenika Dubrovnik je osvanuo svečano okićen zastavama, vijencima i slavolucima i preplavljem tisućama posjetitelja i svojih građana koji su sudjelovali u brojnim kultunim događajima organiziranih povodom ovog kulturnog, ali i političkog događaja, kojim se nastojalo odaslati jasne poruke o jedinstvu hrvatske političke misli. Tog je dana u gruškoj luci zavladala neviđena gužva. Bilo je usidreno osam velikih i više malih parobroda, kao i veći broj jedrenjaka. Brojni hrvatski izletniki u grušku luku uplovili su pjevajući hrvatsku himnu, dok ih je nebrojeno mnoštvo s obale pozdravljalo klicanjem: “živili Hrvati! živila ujedinjena Hrvatska!” Bila je to impozantna slika kakvu Gruž još nije doživio. Nakon toga svi sudionici su krenuli u Grad. Promet je bio obustavljen, na Pilama se pljeskalo i plakalo od radosti, a povorka je sa svojim barjacima nastavila preko Place, pozdravljajući Općinu i i Hrvatsku čitaonicu. Uvečer su pucali topovi s Mi nčete, Pile i Grad su bili obasjani veličanstvenom rasvjetom, a u 21 sat u prepunom kazalištu organizirana je veličanstvena svečanost. Iako su tijekom otkrića spomenika zabilježeni provokativni povici: “Slava srbskomu pjesniku!”; tome nije pridavan veći značaj jer, kako je izvijestio dopisnik Vienca: “no to se izgubi u oduševljenom klicanju iz tisuće hrvatskih grla: “Slava hrvatskom pjesniku Gunduliću!” ***Začetak promišljanja o potrebitosti podizanja Gundulićeva spomenika potekao su od dubrovačkih narodnjaka krajem sedamdesetih godina 19. stoljeća. Narodnjaci su inicijativu o podizanju Gundulićeva spomenika pripisali dubrovačkoj omladini. Politička scena onodobnog Dubrovnika odlikovala se vrlo konfliktnim političkim odnosima. Dubrovački Odbor za podignuće Gundulićeva spomenika uputio je javni poziv na svečanost. Hrvati su u proglasu čitali “hrvatskog”, a Srbi “srpskog” spomenika. Upravo protivno nastojanjima dubrovačkog Odbora, cijelo slavlje ispalo je sjajnom manifestacijom hrvatske misli.*** Premda je svečanost obilježena u vrlo izoštrenim nacionalno-političkim odnosima, zabilježeni su bili tek manji ispadi. Tisak je ovu činjenicu pripisivao prisustvu brojčano minorne srpske manjine koja se nije usudila otvorenije suprotstaviti hrvatskoj većini. Iako su tijekom otkrića spomenika zabilježeni provokativni povici: “Slava srbskomu pjesniku!”; tome nije pridavan veći značaj jer, kako je izvijestio dopisnik Vienca: “no to se izgubi u oduševljenom klicanju iz tisuće hrvatskih grla: “Slava hrvatskom pjesniku Gunduliću!” *Ivan Gundulić, jedan od rijetkih Dubrovčana i  prvi dubrovački pjesnik kojemu je, doduše nakon pada Republike, podignut spomenik u povijesnoj jezgri. Početkom 19. stoljeća Gundulić postaje književni uzor hrvatskog nacionalnog preporoda, što je vjerojatno i razlog zbog kojeg su mu Dubrovčani 1893., dok je Grad još bio pod austrijskom upravom, kao simbolu otpora i slobode podigli, van svih dubrovačkih običaja, veliki spomenik na zelenoj placi, koja od tog vremena nosi naziv Poljana Ivana Gundulića. **Ivana Gundulića je Rendić prikazao u odjeći trgovca u galantnoj pozi.** Na postolju spomenika isklesana su četiri plitka reljefa koji opisuju glavne epizode iz Gundulićeva epa ‘Osman’. Prigodom otkrivnja spomenika Ivo Vojnović napisao je pjesmu u prozi ‘Gundulićev san’. Spomenik je oštećen u 2. svjetskom ratu u bombardiranju 1944. godine i tom je prigodom u njegovom postolju pronađena povelja zakopana prilikom gradnje, a čiju je kopiju arhivirao Baldo Kosić, kustos tadašnjeg Domorodnog muzeja. Nakon obnove povelja je vraćena u spomenik.* (6) 

Zbog svoga imuniteta ozdravljenici, takozvani resanati, koji su preboljeli kugu, bili su u povlaštenom položaju prema svim društvenim slojevima, pa su zbog toga pobuđivali zavist i nepovjerenje gdje god bi se pojavili. Imuni na zarazu, pojedinci su noću znali provaljivati u napuštene kuće i odnositi vrijedne stvari, pa čak i stoku i vino iz vinograda. Ako su se takva nedjela dokazala, kazne su bile teške i primjerne. Sami resanati se više nisu mogli zaraziti niti su bili zarazni, ali su mogli prenijeti kugu drugima prenošenjem i preprodavanjem zaražene odjeće. Zbog toga, ali i zbog spomenute zavisti, podknezovi svih kaznačina su 25. lipnja 1527. godine, naredili da nitko ne smije dolaziti u dodir s ozdravljenicima ni sa zaraženima, pod prijetnjom kazni. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 25. lipnja 1857. godine, u Dubrovniku je rođen političar i pravnik Niko Nardelli. Pet godina obnašao je dužnost austrijskoga namjesnika u Dalmaciji; bio je jedini Hrvat na tom položaju za austrijske vladavine u Dalmaciji. Iako je zastupao politiku austrijskog režima, zalagao se za hrvatsko-srpsku kulturnu i političku suradnju te je zaslužan za uređenje jezičnoga pitanja u Dalmaciji kojim je hrvatski jezik priznat kao službeni u d ržavnim uredima u Dalmaciji. Ujedno se bavio slikarstvom. (8)

Na današnji dan, 25. lipnja 1971. godine, u Dubovniku je rođen skladatelj Frano Đurović. Diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bavi se skladanjem orkestralnih, komornih, instrumentalnih i elektroničkih skladbi, a glazbu kombinira s različitim oblicima vizualnih umjetnosti. (9)

Na današnji dan, 25. lipnja 2009. godine u Zagrebu je umro arhitekt Vahid Hodžić, voditelj projektantske skupine na izgradnji turističkog naselja Babin kuk u Dubrovniku. Izgradnja toga golemog kompleksa otpočela je 1. veljače 1975. na površini od 89 hektara. Svi su objekti izgrađeni za 15 mjeseci. Bio je u to doba najkraći rok ikad zadan našoj građevinskoj operativi. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Današnji dan, četvrtak, 25. lipnja ratne 1992. godine,  obilježili su artiljerijski napadi slabijeg inteniteta, najprije na Rijeku dubrovačku, a onda u poslijepodnevnim satima s Ivanice na Župu dubrovačku. *Bio je 22. dan bez električne energije. (11)   Toga dana, 25. lipnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuli su: pripadnik 1. brigade HV-e, Marijan Jurić, *te pripadnik 2. brigade HV-e, Alen Kuhar. (12) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.dulist.hr/na-danasnji-dan-otkriven-spomenik-gundulicu/251801/

http://www.dulist.hr/wp-content/uploads/2015/06/Otkrivanje-spomenika-Ivanu-Gundulicu-555x370.jpg

(2) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(3) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) http://www.sabor.hr/25-lipnja-dan-drzavnosti-republike-hrvatske

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 86

(6) http://www.dulist.hr/na-danasnji-dan-otkriven-spomenik-gundulicu/251801/

http://www.dulist.hr/wp-content/uploads/2015/06/Otkrivanje-spomenika-Ivanu-Gundulicu-555x370.jpg

http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=42435#.VyU6WPmLSUk

http://blog.vecernji.hr/danijel-tatic/zasto-dubrovcani-nisu-i-ne-mogu-biti-srbi-6185

PIŠE: Danijel Tatić

(7) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 147,148,166,167

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/durovic-frano/

Autor: Ileana Grazio

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

file:///C:/Documents%20and%20Settings/svukosavic/My%20Documents/Downloads/7.pdf

(11) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 202

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 556

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-*256-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 26.09.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. rujna 1991. godine, neprijateljskim topničkim napadima na mjesta u Konavlima i Župi dubrovačkoj otpočela su ozbiljnija ratna djelovanja. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Četvrtak, 27.09.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 28.09.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 24.09.2018 08:20

Ponedjeljak, 24.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20