Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je svetih apostola Petra i Pavla. (1) Blagdan Sv. Petra i Pavla (29. lipnja) najstariji je državni blagdan u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike za koji znamo da je ponio i spomen na kugu, odnosno na spas od kužne pohare, koja je preko Lopuda 1416. stigla u Grad. (2) U Dubrovčkoj Biskupiji današnji blagdan svetih apostola Petra i Pavla slavi se kao svetkovina i Naslov župne crkve u Čari, Trpanju, Zaton-Dolima i u Župi sv. Petra u Dubrovniku. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Sv. Petar i Pavao; Krešimir i Petra. (4) Na današnji dan, 29. lipnja, ratne 1992. godine, na blagdan svetih apostola Petra i Pavla, dogodio se jedan od najtežih topničkih napada na Grad i cijelu užu okolicu. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Svečani čin, koji se dogodio 29. lipnja, na dan sv. Petra i Pavla 1197. god., kada je dio nasljednika dubrovačkog plemića Savina predao crkvu sv. Marije u Rožatu lokrumskom samostanu, što potvrđuju tadašnji knez Lukar sa sucima, plemstvom i pukom, zbio se prema dokumentu u gradu, u crkvi sv. Marije, o kojoj se kaže da je to majka-crkva. Tu se dakle može pomisliti, ne na najstariju crkvu u Dubrovniku, Katedralu u Kaštelu, u najstarijem dijelu grada, već na novu majku-crkvu katedralu, građenu već izvan opsega starog grada, na njenoj sadašnjoj lokaciji. Ona je, dakle, 1197. morala biti toliko gotova, da se u njoj vršilo bogoslužje. (6) 

Zbog humske zemlje 1318. došlo je do sukoba između bana Mladena II. i srpskog kralja Uroša II. Milutina. U lipnju te godine rat se vodio u blizini Dubrovnika, te u strahu da se borba između ne prenese na dubrovačko tlo, i kako bi se zaštitio grad, Malo vijeće zaključuje, na današnji dan, 29. lipnja 1318. godine, da naročito treba štititi tvrđavu Lovrijenac. Dubrovačka vlada tijekom 1319. čak je i posredovala da među njima dođe do mira. Iz odluka dubrovačkih vijeća vidimo kako je vlada te godine iščekivala bana Mladena II. u Dubrovniku, a podnijela je i nacrt mirovnog ugovora. Nacrt na žalost nije sačuvan, ali kasniji pisac Džono Rastić zapisao je da je ban Mladen osobno došao u Dubrovnik, a u ime kralja Uroša II. Milutina knez Đorde, te da je medu njima sklopljen mir"'. (7) 

Dubrovačka vlada strogo je branila da Vlasi dolaze na ispašu u Primorje i u Konavle i da se tu nastanjuju. Kasnije je dubrovačka vlada počela donekle popuštati. Neke odredbe protiv doseljavanja iz zaleđa nisu Dubrovčani donosili jedino iz nepovje­renja, već i zato što su susjedni vladari nerijetko ustajali protiv toga da seljaci napuštaju njihov teritorij i naseljuju se na dubrovačkom području. Tako 1419, u trenutku kad ustupa svoju polovicu Konavala Dubrovčanima, Sandalj Hranić traži od dubrovačke vlade da ne dopušta ljudima iz Vrsinja i Dračevice da se naseljuju u Konavlima. U svojoj povelji izdanoj Sandalju Hraniću, na današnji dan, 29. lipnja 1419. godine, dubrovačka vlada tome udovoljava te svečano obećava da neće primiti u Konavle nijednog čovjeka vojvode Sandalja, njegove braće i potomstva im, također ni Vrsinjane ni Dračevičane. U svojoj povelji od28. veljače 1445. dubrovačka vlada, na zahtjev vojvode Stjepana Vukčića, proširuje tu svoju zabranu i na svakog Trebinjanina. (8) 

Na današnji dan,  29. lipnja 1631. godine, izdato je naređenje, da se sve obitelji iz predgrađa povuku u grad, a državnim namještenicima zabranjuje se prenoćiti izvan gradskih zidina. Ova odluka uslijedila je samo šest dana nakon nemilog incidenta. Naime, u svibnju te godine, venecijanski providur Dalmacije piše dubrovačkom Vijeću umoljenih, da je Lokrum venecijanski, nazivajući ga otok sv. Marka te optužuje Dubrovčane, da su bespravno na tom otoku sagradili neku kućicu pred vratima lazareta. Svi razlozi i tvrdnje Dubrovčana, da je Lokrum dubrovački od utemeljenja grada, nisu ništa koristile, te, je 23. lipnja,venecijanski kapetan zaljeva Grimani došao pod Lokrum, iskrcao 200 ljudi, dao zapaliti kućicu pred vratima lazareta i započeo činiti pripreme za utvrđivanje otoka. Na to dubrovačke tvrđave otvoriše topovsku paljbu na Lokrum. Vidjevši to su Mlečani, iako ih je brdo na Lokrumu branilo, pobjegli glavom bez obzira. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 29. lipnja 1932. godine,  u Splitu je umro istaknuti kipar Ivan Rendić, važan i za Dubrovnik, jer je 1893. godine izradio brončani spomenik Ivana Gundulića,  a njegovo djelo je i Amerlingova fontana s figurama iz Gundulićeve pastorale „Dubravka“, na Brsaljama, iz 1900. godine. (10)

Na današnji dan, 29. lipnja 2006. godine u Zagrebu je umrla Katica Benc-Bošković, etnologinja, kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu, za koji je skupila vrijedan etnografski materijal, posebice iz rodnih joj Konavala. Proučavala narodne nošnje, tekstilno rukotvorstvo, pokladne običaje, napose maske, te svadbene običaje Konavala. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak, 29. lipnja ratne 1992. godine, na blagdan svetih apostola Petra i Pavla, dogodio se žestoki topnički napad iz trebinjske općine po Gradu i cijeloj njegovoj užoj okolici. Znak opće opasnosti oglašen je u 14:20. *a napad je trajao do 20 sati.* Granate su padale posvuda. Pokraj lapadske pošte pogođen je i zapaljen jedan novinski kiosk. Pogođeno je više zgrada u Lapadu. Tragična bilanca napada toga ratnog dubrovačkog dana, je četvero poginulih i 16 ranjenih civila. Od granate koja je pala u blizini hotela "Imperial", poginuli su izbjeglice iz Župe dubrovačke **: Antun Kisić, iz mjesta Makoše, Marija Knego, iz Dubrovnika, i maloljetni, šesnaetogodišnji Luka Lukšić, iz Mlina**, ***dok je kao pripadnik CZ-e, poginuo Milo Brajević.***  Ponovno su pogođeni mnogi kulturni spomenici unutar gradskih zidina kao i izvan Grada. Među njima su Franjevački samostan, Biskupija, tvrđave  Lovrjenac, Revelin i Minčeta, Samostan sestara službenica milosrđa, veći broj zgrada unutar i izvan gradskih zidina, kao i same gradske zidine na više mjesta, te brojne kule i stražarnice iz njihova nekadašnjeg obrambenog sklopa, kule Sv. Katarine, Sv. Frana, Sv. Barbare. „Svi njihovi topovi, koliko god bili razorni i ubojiti, ne mogu do temelja razvaliti tvrde i masivne zidine. Oni nikada ne mogu uništiti kamen u koji su upisana naša stoljeća“, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi „Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti.“ (12) 

Izvori i literatura:

(1) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 268,269

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 204,205

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 557

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 50, 41

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 110

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 311

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 176

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://www.tzdubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1545&id_main=1517#.VUYinY6qqko

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 204,205

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 557

**VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

***VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42,43, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -195- Milo Brajević 

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 21.10.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. listopada 1992. godine, oslobođene su Konavle. 21. listopada se ujedno obilježava i kao dan općine Konavle. (1) Na današnji dan, 21. ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 22.10.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 23.10.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 19.10.2018 08:20

Petak, 19.10.2018 08:20

Četvrtak, 18.10.2018 08:20

Četvrtak, 18.10.2018 08:20

Srijeda, 17.10.2018 08:20

Srijeda, 17.10.2018 08:20

Utorak, 16.10.2018 08:20

Utorak, 16.10.2018 08:20