Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 8. kolovoza 1463. godine dogodila se druga ekplozija baruta u oružarnici Kneževog Dvora, znatno oštetivši zgradu upravnog središta grada. (1) Na današnji dan, 8. kolovoza 1525. godine, Vijeće umoljenih donijelo odluku da se na Kantafigu u Gruškom zaljevu izgradi brodogradilište, zvano "Stari škar". (2) Na današnji dan, 8. kolovoza 1611. godine, umro je talijanski povjesničar, teolog i pjesnik Serafino Razzi, autor knjige Povijest Dubrovnika objavljene 1595. godine, prve tiskane povijesti Dubrovnika. (3) Blagdan je Svetog Dominika Guzmana, svećenika, utemeljitelja Reda propovjednika. (4) I dubrovački dominikanci (Red propovjednika, u Dubrovniku poznati i kao „bijeli fratri“) svečano slave blagdan svog utemeljitelja sv. Dominika Guzmana 8. kolovoza u crkvi sv. Dominika u Gradu. Samom blagdanu prethodi trodnevnica s molitvom krunice i misom. (5) Blagdan – Sv. Dominika, u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, obilježavao se 4. kolovoza. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Dominik, Nedjeljko, Vladimir, Neda i Dinko. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U arhivskim dokumentima se nailazi i na vrlo cijenjene i poštovane pripadnike brijačkog staleža, koji se tituliraju i hvale ništa manje od priznatog i poznatog kirurga, odnosno magistra medicine. Neki su od njih primani u državnu službu, a čak su slati i liječiti vladare, odnosno važne osobe sa kojima je dubrovačka vlada htjela ostati u vrlo dobrim odnosima. Zanimljiva je odluka vlade, donesena na današnji dan, 8. kolovoza 1460. godine, kojom se ovlaš­ćuje knez i Malo vijeće da nagovore Heraka Radivojevića, brijača-kirurga, rodom iz Konavala, da ode velikašu Stjepanu Crnojeviću, kako bi mu liječio bolesnu nogu, a sve to na državni trošak od 10 perpera. Poznato je da su brijači-kirurzi redovito bili u pratnji dubrovačkih poslanika, poklisara, kad bi ovi išli izvan granica Dubrovačke Republi­ke. Neki od njih su uživali veliki ugled u susjednim zemljama (poput npr. Bosne i Srbije). Pojedini velikaši iz susjednih zemalja Dubrovačke Republike slali su svoje brijače-kirurge u Dubrovnik da se usavrše i stječu nova i bolja saznanja u svom poslu. Tako je krajem 1464. g. sluga kneza Vlatka Hercegovića došao u Dubrovnik da u »nekog brijača nauči brijati i liječiti«.  (8) 

Epidemija kuge, koja je, kako je u knjizi "Nekad u Dubrovniku", zapisao dr. Jurica Bačić, u Dubrovniku za­počela, u ožujku 1464. g., i trajala gotovo tri godine, po mnogo čemu je zanimljiva. Osim što je pomrlo mnoštvo ljudi, zaraza je odigrala važnu ulogu i u vanjsko političkim zbivanjima Republike. Bosna je tijekom 1463. g. potpala, u cjelini, pod tursku vlast. Du­brovčani još ranije pretpostavljaju da bi Turci mogli upasti i zauzeti nji­hov grad. Zbog toga su vrlo oprezni, pa njihova diplomatska sposobnost dolazi do punog izražaja. To je vidljivo iz njihova dopisa koji su Dubrovčani, na današnji dan, 8. kolovoza 1461. godine, uputili mletačkoj vladi, *u kojem se tuži na mletačke krijumčare, te traži da se stane na kraj mletačkim krijumčarima vina u Dubrovnik.* Sultanu Mehmedu II šalju poslanstvo da bi ga odobrovoljili. Isto­vremeno najrigoroznije sprovode mjere obrane grada. Odlučuju podići predziđe sa sjeverne strane grada. Uz to skupljaju plaćenike, brinu o obrani Stona i zabranjuju izlazak iz grada. Odlučeno je i da se poruše sve crkve i kuće u predgrađima Pile i Ploče, i to zbog toga da one ne bi koristile Turcima prilikom opsade grada. Tada su porušene i sve mastionice i radionice sukna. Turci su se zbilja sasvim približili Du­brovniku, tako da je ponegdje turska država graničila s dubrovačkim područjem. Vjerojatno, pošto je bio obaviješten da u Dubrovniku hara kuga, sultan Mehmed II odustaje od namjere da osvoji Dubrovnik u proljeće 1465. g. Tako je epidemija kuge spasila Dubrovnik od Turaka. (9) 

Nakon eksplozije baruta u Dvoru, koja se dogodila u noći između 10. i 11. kolovoza 1435., kada je u oružani uništeno cijelo oružje, isprave i sav ratni materijal, druga ekplozija baruta u istom prostoru dogodila se na današnji dan, 8. kolovoza 1463. godine. *Ponovna eksplozija baruta u oružarnici 8. VIII. 1463. uništila je dio južnog i zapadnog krila zgrade. Zbog radova na obnovi knez se ponovno, kao i 1435, selio iz Dvora. Senat je odlučio da se Knežev dvor vrati u prvotno stanje, tj. da se obnovi prema Onofrijevu modelu. Od 1461. u drž. službi na izgradnji dubr. fortifikacija bio je zaposlen graditelj Michelozzo Michelozzi. Povjerena mu je obnova Dvora, no Veliko vijeće 5. V. 1464. nije prihvatilo njegov nacrt obnove. Michelozzijev nasljednik postao je Juraj Dalmatinac, koji je u Dubrovniku ostao do 1465. ili 1466. God. 1467. angažiran je majstor Salvi di Michele iz Firence, koji je na obnovi Dvora radio do smrti 1469. Knežev dvor snižen je zajedno s kulama za jedan kat, juž. krilo produženo je prema moru do grad. zida, a na prvom katu sagrađeno je osam bifora. Stan za kneza u Dvoru sagrađen je 1473, a iste je godine cjelokupna zgrada pokrivena crijepom. Nakon obnove potkraj XV. st Knežev dvor postao je reprezentativna palača u gotičko-renesansnom stilu.* Kao posljedica, ili rezultat ove druge oksplozije, uslijedio je zaključak i odredba Malog vijeća, koje je devetog rujna, iduće, 1464.godine, odredilo tri plemića za izgradnju drvene kućice za pohranu baruta, i to pod Minčetom, u prostoru između novog i starog gradskog zida. (10) 

Pisane odluke koje datiraju iz 1272. i Statuta Dubrovačke Republike pa nadalje, mogu se smatrati jednima od najstarijih pisanih vatrogasnih zakona u Europi. U VI. knjizi Dubrovačkog statuta, kodificiranog 1272.godine, nalaze se tri poglavlja, odnosno tri zakona koji su doneseni sa svrhom da se spriječi izbijanje požara u gradu. U zakonskom zborniku u koji su uneseni zakoni poslije Statuta, naime, u „Knjizi svih reformacija“ registrirana su još dva zakona s istom svrhom. Koliko je dubrovačka vlada smatrala podmetanje požara teškim zločinom i koliko joj je bilo stalo da se dočepa takvih zločinaca, vidi se i iz toga što je u tu svrhu raspisivala velike nagrade onomu koji ih prokaže. Kada je npr., na današnji dan, u noći između 7. i 8. kolovoza 1485. godine, netko podmetnuo vatru na vrata kuće dvaju svećenika u blizini crkve Sv. Petra, senat je odmah ujutro donio odluku da se preko javnog proglasa obeća onomu koji prokaže krivca ili krivce 1000 perpera, uz uvjerenje da će onaj koji prokaže biti držan u tajnosti. (11) 

Razvoj dubrovačke mornarice početkom 16. stoljeća nametnuo je ne samo širenje Arsenala za ratne brodove u staroj gradskoj luci već se pojavila i potreba da se otvori državno brodogradilište za trgovačke brodove zvano "Stari škar" na predjelu Kantafig u Gruškom zaljevu. Odluku o gradnji "Starog škara" donijelo je Vijeće umoljenih 8. kolovoza 1525. godine, a građenje je počelo iduće godine."" Od obalnog ruba brodogradilišta protezao se u smjeru Lapada drveni gat dug oko 50 m. To brodogradilište su 1806. godine zapalili rusko-crnogorski agresori, ali je nedugo nakon njihova protjerivanja ponovno obnovljeno, te je nastavilo raditi i poslije ukinuća Dubrovačke Republike sve do potkraj 19. stoljeća. S navoza "Starog škara" porinuti su u more mnogi brodovi duge plovidbe - brigantini. Na njegovom mjestu 1901. godine izgrađen kolodvor uskotračne željezničke pruge koja je povezala Dubrovnik s hercegovačko-bosanskim zaleđem. (12) 

Nedugo prije ukinuća Dubrovačke Republike obavještajna se služba te državice počela koristiti modernim izvorom informiranja - novinama tiskanima u zapadnoeuropskim gradovima. Najpouzdanijim se pokazao nizozemski list "Gazette di Leyden", pa je Senat 8. kolovoza 1791. godine, donio zaključak o njegovu redovitom nabavljanju i dostavljanju u Dubrovnik najkraćom vezom preko diplomatskoga agenta u Anconi. Izričito je naređeno da se - ne smije dopustiti iznošenje novina iz državnog tajništva. Očito se i u izmijenjenim uvjetima željela zadržati koncentracija obavještajne aktivnosti u rukama državnoga aparata, koji je izrazito inteligentnim povezivanjem informacija iz svih izvora donosio mudre političke i gospodarske odluke. Sustavnim prikupljanjem, analiziranjem i uporabom informacija o gospodarskim prilikama u svom okruženju, Dubrovčani su postavili temelje tzv. gospodarskoj diplomaciji i obavještajnoj djelatnosti poznatoj danas pod pojmom "Business Intelligence" -korištenju podataka iz otvorenih izvora, bez čega se ne može razvijati ni jedna državna zajednica niti uspješno poslovati ni jedna ozbiljna tvrtka. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. kolovoza 1611. godine, u Firenci je umro talijanski povjesničar, teolog i pjesnik Serafino Razzi, autor knjige Povijest Dubrovnika objavljene 1595. godine, prve tiskane povijesti Grada. Od 1587. bio je nadstojnik svih dominikanskih samostana na području Dubrovačke Republike i vikar Dubrovačke nadbiskupije (1588). God. 1592. u Firenci je objavio djelo Život blažene Ozane Kotorske, a 1595. u Lucci Povijest Dubrovnika, koja je hrvatski prijevod dobila 2010. godine. Bila je to prva tiskana povijest toga grada, a napisao ju je, kako sam kaže u predgovoru, na temelju dubrovačkih ljetopisa i pisama suvremenika. Sastoji se od triju knjiga, od kojih prva obuhvaća razdoblje do 1400., druga od 1400. do 1571., dok treća knjiga sadrži opis suvremenih događaja, topografski opis Dubrovnika, opis zakona i običaja te popis najistaknutijih gradskih obitelji. U rukopisu su sačuvana još tri njegova djela, među kojima i ono o povijesti Dubrovačke metropolije i njezinim nadbiskupima (1999. objavljeno je kritičko izdanje toga djela). (14)

Na današnji dan, 8. kolovoza 1950. godine u Dubrovniku je rođen novinar,  novinar izvjestitelj, reporter, komentator isindikalist, Luko Brailo. U novinarstvu od 1974. godine, kroz "Dubrovački vjesnik", dopisništva "Slobodne Dalmacije" i "Jutarnjeg lista" u Dubrovniku, tjednik "Feral Tribune" i Novi List, desetljećima je bio pojam novinarska profesije i profesionalizma. Surađivao je s brojnim dubrovačkim, hrvatskim i inozemnim, listovima, tjednicima i medijskim kućama.  Godine 1995. dobitnik je nagrade HND-a «Zlatno pero»; a 2004. godine i nagrade «Joško Kulušić» Hrvatskog Helsinškog odbora za doprinos u zaštiti ljudskih prava na području medijskog djelovanja. Dobitnik je i Plakete Južnog bojišta HV-a (1995.) za izvještavanje tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom području.  Više od trideset godina Luko brailo aktivan je u Hrvatskom novinarskom društvu (HND), i u tom razdoblju obnašao sam dužnosti predsjednika ogranka, Županijskog vijeća, člana Izvršnog odbora i podpredsjednika HND-a dva mandata (2003. –2007. i 2007. – 2011.) 2015. godine izabran je za predsjednika Nadzornog odbora HND-a u mandatu 2015. – 2019. Od mladih dana (1968.) član je dubrovačkog Folklornog ansambla Linđo, aktivno plešući od 1969. do 1991. godine, a potom i u Linđovoj veteranskoj sekciji.  U prigodi obilježavanja 50. godišnjice Linđa (1965. – 2015.) bio je voditelj Organizacijskog odbora proslave Linđova velikog jubileja.  (15) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 95

*http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/knezev-dvor/

(2) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 86,87

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4)http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=3448:proslavljen-sv-dominik-u-dubrovniku-ovaj-svetac-i-danas-%C5%BEivi-u-dominikancima-i-dominikankama&Itemid=466

(5)http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=3448:proslavljen-sv-dominik-u-dubrovniku-ovaj-svetac-i-danas-%C5%BEivi-u-dominikancima-i-dominikankama&Itemid=466

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(7) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 97,98

(9) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 63,64

* VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 274

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 95

*http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/knezev-dvor/

(11)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(12) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 86,87

(13) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 73

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 16.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas je blagdan sv. Roka, koji se 16. kolovoza, obilježavao kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (1) U Dubrovačkoj biskupiji posebno svečano ...

Gradoplov
Petak, 17.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 18.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 15.08.2018 08:20

Srijeda, 15.08.2018 08:20

Utorak, 14.08.2018 08:20

Utorak, 14.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 13.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 13.08.2018 08:20

Nedjelja, 12.08.2018 08:20

Nedjelja, 12.08.2018 08:20