Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. rujna 1512. godine, inkognitim dolaskom firentinskog doživotnog vladara Pietra Soderinija u Dubrovnik započela je jedna od dubrovačkih povijesnih epizoda zaogrnutih velom tajne. (1) Na današnji dan, 19. rujna 1918. godine, nakon puna četiri mjeseca uspostavljen promet dubrovačke električne željeznice Gruž-Dubrovnik. (2) Na današnji dan, 19. rujna 1930. godine, u Dicmu kraj Sinja rođena je glumica Milka Podrug-Kokotović, (3) a 19. rujna 1955. godine, u Dubrovniku je rođen dubrovački akademski slikar Vedran Remetin. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Januarij, Suzana, Emilija, Igor, Dora, Teodor i Željko. (5) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Mirka Talajića (1912-2000) (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 19. rujna 1438. godine, Malo vijeće naređuje nadstojnicima općinskih radova,, da se poprave krovovi arsenala i da se u malom arsenalu naprave svodići (archeti) sa strane klaonice. Svodići, o kojima je tu riječ, postoje i danas. To su, kako zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, oni mali svo­dovi na zidu u dvorištu sadašnje lučke kapetanije, koji ostaje prema staroj klaonici, i koji je uz neke temelje u moru jedini ostatak takozvanog malog arsenala. Ti vrlo plitki svodići služili su samo za proširenje zida, da se u njegovoj širini mogu umetnuti kanali (žljebovi) za odvod kišnice sa krova tog dijela arsenala. (7) 

Jedna od povijesnih epizoda zaogrnutih velom tajne, preko koje je Dubrovnik postao akter međunarodne političke i obavještajne aktivnosti, dogodila se 19. rujna 1512. godine kad je u dubrovačku luku - prerušen u trgovca - doputovao firentinski il gonfaloniere perpetuo Pietro Soderini. Premda je deset godina ranije bio izabran za doživotnog predsjednika Republike Firence, Soderini je morao pobjeći iz domovine jer su protiv njega zaratili papa Julije II. i kralj Španjolske Ferdinand Aragonski, uz čiju je pomoć u Firenci ponovno uspostavljena vlast obitelji Medici, zbačene s vlasti 1502. *Da bi spasio život krenuo je prema Jakinu-Anconi, odakle se jednim dubrovačkim brodom inkognito prebacio u Dubrovnik. Vjeruje se da je Soderinijev bliski prijatelj dubrovački vlastelin Lovro Ranjina, vjerojatno ishodovao dopuštenje za dolazak gonfalonijera unatoč složenim međunarodnim okolnostima njegova bijega iz domovine. Po mišljenju nekih povjesničara, Ranjina je osobno pratio Soderinija na putovanju u Dubrovnik, također prerušen u trgovca.* Po dolasku u Dubrovnik ta su tri stranca prenoćila na brodu, a kad su se 20. rujna iskrcali na obalu, predstavio se Soderini službenicima zdravstvenoga nadzora pravim imenom i izrazio želju da razgovara s čelnicima vlasti. Prema odluci Vijeća umoljenih razgovor su istog dana obavila tri vijećnika. Unatoč činjenici da je to bio bjegunac, dubrovačka se Vlada u skladu s drevnim dubrovačkim običajem odnosila prema Soderiniju s poštovanjem kakvo je u mnogo sličnih slučajeva iskazivala prognanim i svrgnutim vladarima iz susjednih i udaljenih država kojima je davala azil. Ipak, taktični su Dubrovčani našli formulu da se ne zamjere ni moćnim Soderinijevim neprijateljima: kao što se Soderini iznenada pojavio, on je iz Dubrovnika iznenada i nestao - istodobno kad je iz gradske luke u nepoznatom smjeru isplovio onaj dubrovački brod što ga je dovezao iz Italije. Opravdavajući se da "ne znaju" kamo je Soderini otišao, Dubrovčani su naglasili da njihova vlast vodi računa samo o tomu tko dolazi na njihov teritorij, ali ne i o tomu kad će neki stranac otići dalje. U takvoj situaciji firentinski Odbor sedmorice donio je 23. listopada odluku o progonu Pietra Soderinija u Dubrovnik u trajanju od pet godina! U međuvremenu je, uz podršku Pietrova brata Francesca (inače utjecajnoga crkvenog velikodostojnika u Vatikanu), umjesto umrlog Julija II. izabran novi papa, Leon X., koji je posebnim pismom pozvao Pietra da dođe u Rim. Neposredno zatim Pietro je iz svog skrovišta stigao u Dubrovnik, da bi 20. travnja, dubrovačkim brodom koji mu je stavljen na raspolaganje napustio Dubrovnik i otputovao u Anconu, a odatle je proslijedio kopnom u Rim. U svakom slučaju, Pietro Soderini nije se vratio u Firencu, iako ga je bio amnestirao firentinski Odbor osmorice, već je ostao živjeti u Rimu do kraja svog života 1522. g. Iz Rima je prvi i posljednji doživotni firentinski gonfalonijere poslao dubrovačkom Senatu pismo kojim se toplo zahvalio za pružanje utočišta, a pismena je zahvalnost Dubrovčanima stigla i od Pietrova brata kardinala. Snalažljivi Dubrovčani nisu se ustručavali koristiti ponudom braće Soderini da im se obrate uvijek kad im mogu pomoći u podupiranju interesa Dubrovačke Republike! U nastojanju da odgonetnu gdje je Soderini boravio između 20. rujna 1512. i 20. travnja 1513. godine povjesničari su starog i novog doba iznijeli različita mišljenja, ali zagonetka nije odgonetnuta. (8) 

Vrlo je malo srednjovjekovnih gradova u europi, u kojima se tako rano pazilo na pravilni i estetski izgled grada, kao što je to bio slučaj u Dubrovniku. Radi što veće učinkovitosti, Dubrovčani su rano uveli kontrolu nad gradnjama i izdavanjem građevinskih dozvola. Nitko nije smio u gradu započeti neku gradnju prije nogo što bi komisija sastavljena od knez, dva malovijećnika, općinskog inžinjera i općinskog protomajstora izišla na lice mjesta, da ustanovi crtu dokle se smije graditi. Za sve važnije javne zgrade nije bio dovoljan nacrt, već je graditelj morao izraditi i model, a ponekad, nakon odobrenja modela, morao je izraditi i njegov duplikat, koji bi se pohranio u Notarijatu. Sve važne utvrde Dubrovnika građene su prema izrađenim modelima. Izrada modela cijeloga grada, bila je teža i kompliciranija, pa se ona prvi put spominje 1522. g. Taj model trebao je izraditi inženjer Vicenco iz Cremone. Taj je ugovor razvrgnut, te se na idući pokušaj trebalo čekati devet godine. Na današnji dan, 19. rujna 1531. godine, određena su trojica vlastele, koji su trebali s inženjerom Jurjem dalmatincem izraditi model grada i gradskih mostova. Nije nam poznato je li taj model izrađen. O modelima grada govori se opet nakon velikog potresa 1667. godine, kada je poznati rodoljub Stjepan Gradić vodeći u Rimu akciju za obnovu Dubrovnika tražio da mu se pošalje model grada. Izrađenim modelom Gradić nije bio zadovoljan, te uz upute traži da mu se pošalje novi model. Među Gradićevom ostavštinom nalazi se i skica s uputstvima za izradu fortifikacija od Pila do Ilijine glavice. (9)

Na današnji dan, 19. rujna 1918. godine, nakon 4 i po mjeseca, ili točno 135 dana, nakon velikog požara u kojem je izgorjela i električna centrala na Batali, dubrovački tramvaj počeo ponovno prevoziti Dubrovčane. U svibnju 1918. jedan je događaj učinio Dubrovnik još tužnijim mjestom, a za ovu našu priču je važan jer je uzrokovao prekid prometovanja tramvaja više od četiri mjeseca. Radi zaštite brodskih veza, a još više radi zaštite željezničke pruge u zaleđu Dubrovnika Austrija je sagradila na Batali hidroavionsku bazu u blizini električne centrale. Između baze i centrale bilo je skladište pogonskoga goriva za hidroavione i centralu. Početkom svibnja 1918.  došlo je do golemoga požara  koji je zahvatio i skladište goriva, centralu  i okolne građevine. O uzrocima požara inž. Milan Baletin u svom feljtonu objavljenom u „Dubrovačkim horizontima“ 1975., nema dvojbe: "Pred sam završetak rata 1918. Talijani su bombardirali hidroavionsku bazu. Požar je zahvatio i skladište te se proširio i na električnu centralu. U cenzuriranom tekstu o požaru u "Pravoj Crvenoj Hrvatskoj" zapisano je: „Velika nesreća zadesila je naš grad. Cijeli Dubrovnik je u tami, bez električne rasvjete, bez električnog tramvaja.Utorak 7. svibnja 1918. godine: –Ovaj će nadnevak ostati neizbrisivom uspomenom katastrofe u Dubrovniku: Toga dana oko 9 i pô sati ujutro stade se  gradom razlijegati trublja vatrogasaca, da je buknula silna vatra u blizini električne centrale u Gružu, da je sve u plamenu. Na prvi mah držalo se je, da je to obični požar, što da će bez veće štete i bez ikakvih posljedica proći. Ali u to stiže druga vijest da je i sva električna centrala u plamenu. Električna struja je doista u onaj čas prestala, i zastade promet elektr. tramvaja. U cijelom gradu i Gružu nigdje javne rasvjete, u velikoj većini kuća također potpuna tama, mnogi se lokali radi nestašice osvjetljenja još za dana moraju da zatvaraju, nema električnog tramvaja, gotovo nikakvog ni teretnog saobraćajnog srestva između Gruža i grada, strojevi u tvornicama obustavljeni, također i kinematografi. U narednim brojevima „Prava Crvena Hrvatska“ redovito je izvješćivala Dubrovčane o tome što se sve poduzima da se uspostavi ponovna opskrba Dubrovnika električnom energijom. Tako je iz Pule dovezen pokretni generator kojim je makar dijelu grada osigurana struja.  Bio je postavljen u gradsku luku. „U četvrtak 19. rujna 1918. godine, napokon je uspostavljen promet dubrovačke električne željeznice Gruž-Dubrovnik. Tako je nakon 4 i po mjeseca, ili točno 135 dana, tramvaj počeo ponovno prevoziti Dubrovčane, no uz veće cijene, što je izazvalo ogorčenje građana ionako suočenih s teškim ratnim nestašicama. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 19. rujna 1622. godine, u  Dubrovniku je rođen pisac Ivan Lukarević. Podrijetlom je bio iz vlastelinske dubrovačke obitelji. U isusovački red stupio je 1638. u Rimu, gdje je studirao retoriku, filozofiju i teologiju. Bio je dugogodišnji profesor retorike na Rimskome kolegiju. Za različite je prigode na latinskome sastavljao pjesme i govore, a napisao je i protureformacijsku dramu Stanislaus Kostka (1709). U dubrovačkome samostanu Male braće čuva se rukopis njegove rasprave o govorništvu Elokvencija ili o retoričkoj invenciji i dispoziciji (Eloquentia sive de inventione et dispositione rhetorica). Ivan Lukarević umro je u Rimu 2. ožujka 1709. godine. Ivanovom smrću izumrla je i dubrovačka vlastelinska obitelj Lukarević. (11)

Na današnji dan, 19. rujna 1900. godine, umro je kanonik dum Ivan Stojanović, poznati dubrovački povjesničar. (12)

Na današnji dan, 19. rujna 1902. godine, u Račišću na Korčuli rođen je hrvatski anglist, komparatist i prevoditelj Josip Torbarina. U njegovu pozitivističko-filološki usmjerenu opusu ističu se njegovi anglistički prijevodi, a u kroatističkom, prijevodi latinista i komparativna kontekstualiziranja Šiška Menčetića, Džore Držića, Marina Držića, Dinka Ranjine, D. Zlatarića, Mavra Vetranovića i Saba Gučetića Bendeviševića. Među važnijim djelima je i: Talijanski utjecaj na pjesnike Dubrovačke Republike. (13)

Na današnji dan, 19. rujna 1930. godine, u Dicmu kraj Sinja rođena je  glumica Milka Podrug-Kokotović. Državnu glumačku školu pohađala u Zagrebu i Sarajevu, gdje je i diplomirala (1953). Nakon sezone provedene u šibenskome kazalištu, 1954. postala je članicom dubrovačkoga Kazališta Marina Držića, u kojem je ostvarila više od 150 kazališnih uloga zavidna repertoarnoga raspona. Iz matičnog ansambla izbivala je tek dvaput: u zagrebačkome Teatru &TD i u splitskome HNK-u. Od 1964. sudjeluje na Dubrovačkom ljetnom festivalu, u sklopu kojega je ostvarila i neke od svojih vrhunskih interpretacija. (Kraljica Anne (B. Brecht, Život i smrt Eduarda II., kralja Engleske), Livija Ancila i Klara Anita (M. Krleža, Aretej) i Claire (F. Dürrenmatt, Posjet stare dame). Zapažene kreacije ostvarila je u komadima dubrovačkih dramatičara (Laura i Sadi u Dundu Maroju Marina Držića; Kate Kapuralica Vlaha Stullija; Slijepa Mare i Mara Beneša u Dubrovačkoj trilogiji i Gospođa Ane u Maškaratama ispod kuplja Iva Vojnovića) kao i u djelima stranih i domaćih modernih klasika. Oličenje karakterne glumice, podjednako je uspješna u ulogama tragičnih heroina (Jokasta u Euripidovim Feničankama) i komičnih likova (Dadilja u Romeu i Giulietti W. Shakespearea). Glumila je najrazličitije tipove žena, od majki i intelektualki do seljanki i otmjenih dama, a iznimnom uvjerljivošću dočarava likove žena s dalmatinskog kamenjara i starice iz puka: antologijskim ostvarenjima smatraju se njezina Jele (Ivo Vojnović, Ekvinocijo) i Marija (Mato Vodopić, Tužna Jele). Nastupala je na filmu (Mirisi, zlato i tamjan Ante Babaje, 1971; Mećava Antuta Vrdoljaka, 1977; Dubrovački suton Željka Senečića, 1999), u televizijskim dramama, filmovima i serijama (Naše malo misto, Libar Marka Uvodića, Bijeg, Anđeo) te na Radio Dubrovniku i zagrebačkom radiju. Dobitnica je mnoštva priznanja i nagrada, 1993. dobila je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo. (14)

Na današnji dan, 19. rujna 1955. godine, u Dubrovniku je rođen dubrovački akademski slikar Vedran Remetin, godinama prisutan na dubrovačkoj likovnoj sceni, autentičnim i prepoznatljivim slikarskim rukopisom i poetikom, u kojoj je Dubrovnik bio njegov središnji motiv i gotovo opsesivan priziv nadrealnog, lijepog i utopijskog arkadijskog grada. Izlagao je u gradu, u crkvi sv. Spasa na Stradunu i u inozemstvu, a njegova slika darovana je i papi Ivanu Pavlu Drugom. Vedran Remetin izložbama i svakom od slika koje je za sobom ostavio kao svoju osobnu i umjetničku oporuku bio je slikar koji je živio Grad. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Bez vojnog iskustva i znanja, optere­ćen vjerovanjem u mogućnost izbjega­vanja agresije na Dubrovnik, Kri­zni štab Općine Dubrovnik, nije mogao na zadovoljavajući način izvršiti složene obrambene zada­će te su one s početkom ratnih djelovanja u potpunosti prepuštene Zapovjedništvu obrane Dubrovnika.Iznimno značenje za razvoj Oružanih snaga i organizaciju obra­ne na dubrovačkom području imao je dolazak nekolicine obučenih časnika iz tzv. JNA, među kojima i dotadaš­njeg zapovjednika 472. mtbr iz Trebinja potpukovnika Nojka Marinovića. Sa saznanjima o snazi i namjerama ne­prijatelja Marinović upoznaje općin­sko čelništvo, te nakon današnjeg dana, 19. rujna 1991. godine, preuzima mjesto zapovjedni­ka Zapovjedništva obrane Dubrovni­ka i vodi daljnje obrambene pripreme. (16) Kako se rat bližio Dubrovniku, organizacija obrane zahvaćala je i poduzeća. U svom dopisu upućenom na današnji dan, 19. rujna 1991. godine, »INA-trgovina« propisala je radno vrijeme i način prodaje svim benzinskim crpkama u dubrovačkoj općini »zbog nastale krizne situacije i otežane opskrbe«. Prema tome rasporedu, crpka u gradu imala je raditi neprekidno, ona na Lapadu (Orsan) od 7 do 19 sati, one u Čilipima, na Dupcu, u Komolcu i Stonu od 6 do 18 sati, u Potomju od 7 do 13 sati, u Trpnju od 7 do 14 sati i u Janjini od 13 do 19 sati. Dubrovačka vozila mogla su puniti motorne benzine do punoga rezervoara, a ostali do 10 1. Dizelsko gorivo do vrha rezervoara mogla su, uz predočenje putnoga naloga, puniti vozila prioritetnih služba (»Čistoća«, PTT, Hrvatske ceste, pekarnica, »Elektrojug«, »Vrtlar«, općinske službe), a ostali do 15 1. Najstrože su zabranili svaku prodaju — osim mješavine — mimo rezervoara. (17) Po dobivanju informacije iz Carinarnice Dubrovnik, od gosp. Luke Obradovića, kako i oni raspolažu s jednim brodom uhvaćenim u „švercu“, gosp. Bratoš je 19. rujna 1991. donio rješenje kojim se m/b Roby (dužine 9,5 m), stavlja na raspolaganje Sekretarijatu narodne obrane općine Dubrovnik. Poduzeće Atlas – nautički centar, završava posao oko preuređenja broda „Roby“, koji doživljava značajne preinake, (oklopljen metalnim limovima debljine 6 mm i naoružan mitraljezom „Bren“), te pod novim imenom: „Sv. Vlaho“, zaplovljava prvi put Rijekom dubrovačkom; 23.rujna 1991. U novonastali Odred naoružanih brodova ( ONB ) se tada uključuje sve više ljudi. (18) 

Izvori i literatura:

(1) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 62, 63

(2) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.74,75,76

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) Radio Dubrovik - Davor Mojaš

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 60

(8) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 62, 63

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.74,75,76

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) Radio Dubrovik - Davor Mojaš

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 21

(17) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 19,20

(18) http://glasgrada.hr/odred-naoruzanih-brodova-24/

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 18.11.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 18. studenog 1350. godine, Malo vijeće zaključuje »(...) da se pred vratima od Pila iskopa jarak (fosatum). (1) Na današnji dan, 18. ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 19.11.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 20.11.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 17.11.2018 08:20

Subota, 17.11.2018 08:20

Petak, 16.11.2018 08:20

Petak, 16.11.2018 08:20

Četvrtak, 15.11.2018 08:20

Četvrtak, 15.11.2018 08:20

Srijeda, 14.11.2018 08:20

Srijeda, 14.11.2018 08:20