Barbara Vujanović: „Meštrovićev znak u Zagrebu“

Barbara Vujanović: „Meštrovićev znak u Zagrebu“

foto Naslovnica 992 Revija Zagrebačke majstorije ‘čuda od kipara’ 992Revija Zagrebačke majstorije ‘čuda od kipara’

U Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku održat će se predstavljanje knjige „Meštrovićev znak u Zagrebu“ autorice Barbare Vujanović. Promocija je najavljena za četvrtak, 7. prosinca, u 18 sati .

nasl-mestrovicev-znak.jpgKnjigu će predstaviti povjesničari umjetnosti Igor Loinjak, asistent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku; mr. sc. Daniel Zec, viši kustos Muzeja likovnih umjetnosti te Barbara Vujanović, autorica, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu.

 O KNJIZI:

U knjizi Meštrovićev znak u Zagrebu predstavljeno je deset javnih spomenika i javnih skulptura Ivana Meštrovića (Seljaci, Zdenac života, Udovica, Josip Juraj Strossmayer, Žena (s prekriženim rukama), Majka doji dijete, Andrija Medulić, Povijest Hrvata, Ruđer Bošković, Nikola Tesla), dvije građevine koje je projektirao (crkva Krista Kralja, Dom hrvatskih likovnih umjetnika), tri muzeja u kojima čuvaju njegova djela (Atelijer Meštrović, Gliptoteka HAZU, Moderna galerija) i tri crkve (katedrala, crkve sv. Marka i Krista Kralja). Također, predstavljaju se i Meštrovićevi iščezli prostori – Galerija Meštrović u Ilici 12 i atelijer na Josipovcu 5 (danas ulica Ivana Gorana Kovačića).

 

IZ RECENZIJA:

Knjiga Meštrovićev znak u Zagrebu predstavlja monografsku obradu svih djela Ivana Meštrovića koja se nalaze u javnoj sferi i koja su dostupna javnosti. Dosada se nije pristupalo ovakvom objedinjavanju svih „znakova“ jednog umjetnika što ih je ostavio u javnom prostoru, bilo da je riječ o materijalnim ili nematerijalnim vrijednostima. Zasebna obrada historijata pojedinih spomenika, analiza njegove recepcije kao i sudbine rezultat su predanog istraživačkog rada i stručnog iskustva građenog na opusu Ivana Meštrovića. Iako je pri nastanku knjige korištena metodologija znanstvenog istraživanja, tekstovi su pisani na način prilagođen široj publici. Knjiga i u njoj sadržani tekstovi izrazito su informativni i donose posvema nove spoznaje o djelima koje je u Zagrebu ostvario i postavio jedan od najspominjanijih umjetnika dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj. Knjiga će doprinijeti razvijanju svjesnosti o ulozi što ju je Ivan Meštrović imao u Zagrebu i ukazati na važnost pojedinih mjesta šifriranim njegovim kreativnim nervom.

(Iz recenzije dr. sc. Dalibora Prančevića)

 

Autorica, Barbara Vujanović, ovim je tekstom potvrdila visoku razinu poznavanja djela Ivana Meštrovića te kulturne i društvene povijesti Zagreba u razdoblju kojim se bavi. Poziva se na istraživanja arhivskih izvora, periodike, dnevnih novina i literature Meštrovićevog doba (od početka do sredine dvadesetog stoljeća), na ukupnu literaturu o Meštroviću sve do recentnih studija, napokon navodi relevantnu literaturu o urbanističkom razvoju i arhitekturi Zagreba. Ne zadovoljava se samo naracijom nego donosi interpretaciju, što je općenito cilj povijesnoumjetničke analize i prikaza. Po svim tim obilježjima tekst ima karakter znanstvenog rada i suvereno ulazi u opsežnu literaturu o Meštroviću kao samosvojni doprinos s elementima inovacije. No ujedno, temom Meštrović i Zagreb, obiljem informacija i zanimljivosti neupitno će privući širu publiku.

(Iz recenzije dr. sc. Snješke Knežević)

 

IZ KNJIGE :

Život i djelo Ivana Meštrovića (Vrpolje, Slavonija, Hrvatska, 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 1962.) u svim su periodima njegove plodne i turbulentne karijere bili povezani sa Zagrebom – bilo posjetima, boravcima, izložbenim aktivnostima, kontaktima s pojedincima i institucijama. Unutar njegove biografije posebno mjesto zauzima „zagrebačko razdoblje“, koje otpočinje 1922. godine, kada postaje profesor na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i umjetni obrt, a završava 1942., njegovim odlaskom iz Zagreba. U Zagrebu je postavljen najveći broj Meštrovićevih javnih skulptura i spomenika, njih deset. Također, zastupljen je i s dva arhitektonska projekta, te predstavljen u muzeju naglašenoga memorijalnog karaktera. Jedinstven je ovo primjer, u Hrvatskoj i u svijetu, da je jedan umjetnik u tolikoj mjeri prisutan u javnom prostoru. Meštrovićeve skulpture nalaze se također i na gradskom groblju Mirogoj, te u fundusima više muzeja i crkvi, kao i u interijerima i eksterijerima različitih institucija. Što željom umjetnika i njegovih suvremenika, što kasnijim odlukama vlasti i različitih institucija te skupina, skulpturama su označene neke od najvažnijih topografskih točaka u Zagrebu: građevine znanstvene, visokoobrazovne, trgovačke, medicinske, vjerske, muzejskoizložbene, kazališne i bankarske namjene. I na taj način potvrđena je veza Meštrovića i njegove umjetnosti s gradom. Ispremreženost Meštrovićeve materijalne i nematerijalne ostavštine sa Zagrebom, ponudilo je čitanje njegove baštine kao znaka.

(Iz uvodnoga teksta Barbare Vujanović, Čitanje baštine kao znaka)