Borovo ponovno treba biti okosnica razvoja

Borovo ponovno treba biti okosnica razvoja Borovo ponovno treba biti okosnica razvoja

Dio Batine tvornice iz 1932. godine

Tvrtka Borovo bila je do devedesetih pokretač gospodarskog, sportskog, kulturnog i svakog drugog razvoja Vukovara te treba učiniti sve kako bi se njezina perspektiva očuvala i usmjerila prema proizvodnji koja bi pokrenula ponovni razvoj grada, istaknuto je na znanstveno-stručnom skupu u Vukovaru.

Skupom pod nazivom "Bata-Borovo (1931.-2016.): Povijesno naslijeđe i perspektive" proslavlja se 85. obljetnica osnutka Borova te 25. obljetnica osnutka Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar".
Negdašnji član Uprave Borova Ivan Hubalek tom je prigodom podsjetio kako se "uvijek priča da je Borovo imalo 24.000 radnika", ali se zaboravlja kolika je zapravo bila ta tvrtka. "Tu je bilo 200.000 četvornih metara zatvorenih proizvodnih i poslovnih prostora, a u Borovu se proizvodila i električna i toplinska energija. To je bila infrastruktura dostojna jednoga većega grada", rekao je Hubalek, dodajući kako su u sklopu Borova radila čak 62 poduzeća. Prema njegovim riječima, nisu istiniti podaci po kojima je osnivač Borova - češki industrijalac Jan Bata došao u Vukovar 30-ih godina prošloga stoljeća, kada je osnovana i tvornica Borovo. Jan Bata bio je ovdje i prije Prvog svjetskog rata, rekao je Hubalek i podsjetio da je 20-ih godina imao tvrtku u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te da nije samo došao, izašao iz vlaka i tu napravio tvornicu.
Voditelj vukovarskog Područnog centra Instituta "Ivo Pilar" Dražen Živić istaknuo je potrebu reindustrijalizacije u Hrvatskoj. "Borovo je bilo pokretač cijeloga vukovarskog kraja, a golema razaranja tvrtka je pretrpjela u Domovinskom ratu i sada se pokušava oporaviti iako taj oporavak nije lak. Znamo da je kriza Borova počela puno prije Domovinskog rata i sigurno je da je dijelom bila uzrokovana i prevelikim brojem zaposlenih. To je, međutim, neka druga priča, ali sigurno je da će Vukovar i njegova okolica gospodarski i društveni oporavak doživjeti tek kada se revitaliziraju gospodarske grane za koje je potrebno ipak više radne snage, a to bi mogla značiti reindustrijalizacija ne samo Borova, nego i drugih gospodarskih subjekata", rekao je Živić.
Na znanstveno-stručnom skupu, koji se danas i sutra održava u Hrvatskome domu, sudjeluje tridesetak stručnjaka i znanstvenika koji će među ostalim raspravljati i o društvenim i političkim okolnostima u kojima je osnovano Borovo, socijalnoj i kadrovskoj politici u toj tvrtki, njezinu doprinosu znanosti i visokom školstvu, publicističkoj aktivnosti radnika Borova i o drugim temama.
Prije Domovinskog rata u Borovu je bilo zaposleno gotovo 24.000 radnika koji su na godinu proizvodili 20 milijuna pari obuće, 30.000 tona pneumatika te drugih gumarskih proizvoda. Danas tvrtka zapošljava 705 radnika, a u njoj se na godinu proizvede oko 400.000 pari obuće.