Božić - svetkovina Kristova rođenja

Božić - svetkovina Kristova rođenja

Foto: studentski.hr

Kršćani danas slave Božić - svetkovinu Kristova rođenja. Slavimo Božje čovjekoljublje. Današnjim danom započinje povijest otkupljenja u najveličanstvenijem zahvatu - dolasku Boga na zemlju .

Najveći blagdan? - U božićne dane u brojnim inačicama slušamo istu tvrdnju: Božić je najveći kršćanski blagdan! Tako ga osjećamo. Takvo je naše raspoloženje u te blage dane. Bez sumnje, Božić je veliki blagdan (još je točnije reći - svetkovina), no budući da ima i drugih blagdana i svetkovina samo se po sebi nameće neko uspoređivanje i rangiranje. - Da li je Božić najveći kršćanski blagdan?
Kratki odgovor bi bio: Od početka, u prvoj Crkvi, u prva tri stoljeća, osim nedjeljnog slavlja takozvanog pashalnog misterija (muke, smrti i uskrsnuća Kristova), to jest, našim izrazom - mise, i godišnjeg svečanog slavlja tog istog otajstva, Uskrsa, nije bilo nikakvih drugih blagdana! To nam zaista zvuči neobično u usporedbi s današnjim kalendarom, punim svetkovina, blagdana i spomendana! No kalendar je nastajao rastom kršćanske misli, razvojem liturgije kroz dva tisućljećja. Uvjetovan i povijesnim događanjima.
Poslije trećeg stoljeća. - Od 4. stoljeća Crkva - poslije dugih i krvavih progonstava koje je pretrpjela i nadživjela - živi u slobodi! Od one poznate 313. godine. Njezino duhovno bogatstvo počinje zadobivati nove oblike. Niče težnja da se bogati sadržaj jedinog blagdana u godini (Uskrsa) "rasčlani" i proslavlja s različitih vidika. Kristovo spasenjsko djelo se historizira, otajstveno ponavlja, raširuje u rijeku jedne godine. Uz prvotno vazmeno bdjenje od subote na nedjelju, počinje se slaviti spomen Isusove muke na Veliki petak, spomen ustanove Euharistije na Veliki četvrtak, a svečani Isusov ulazak u Jeruzalem, u nedjelju prije Uskrsa, Cvjetnicu. Odmah je i vrijeme poslije Uskrsa dobilo svoju dopunu: četrdeseti dan po Uskrsu - blagdan Isusova Uzašašća (Spasovo), a pedeseti dan blagdan silaska Duha Svetoga (pučki: Duhovi).
Nije začuđujuće, da su i početni događaji Isusova života: utjelovljenje i rođenje, dobili svoje dane slavlja, postali zasebni blagdani.
Kod svega tog razvitka najvažnije je uočiti: svi novi blagdani dobivaju svoj sjaj i smisao, dapače i liturgijsko i otajstveno ustrojstvo od sržnog i zauvijek temeljnog događaja - Uskrsa (spomen slave muke, smrti i uskrsnuća Kristova, ili, kako se to - da upamtimo - još stručnije kaže, pashalnog misterija). Jednostavnije rečeno: misa je (tu je proslava pashalnog misterija!) jednaka po sadržaju i značenju na Uskrs i na Božić, nedjeljom, blagdanom i svagdanom. Okosnica i temeljnica je uvijek otajstveno uprisutnjenje spomenutog "trolisnog" spasenjskog djela Kristova. Božić bez toga, bez mise, ne bi bio Božić, nego puko dozivanje uspomena, "običaj", kako mnogi, krivo znaju i reći.
Božić i Uskrs jedini u liturgijskoj godini imaju svoju osminu, u bogoslužnim se obrascima slave kroz osam dana. Uskrsna osmina završava Bijelom nedjeljom, ili kako puk kaže, Mladim Uskrsom, a božićna svetkovinom Marije Bogorodice (na novu godinu). A onda se sve to smiruje primjereno životu i stapa u svakoj nedjelji, u svakoj misi i najobičnijeg dana. Božić i Uskrs su zapravo trajno. Oni jednostavno - jesu. 
Svjetlost i mir - Uspoređujemo li uskrsne i božićne pjesme, također nalazimo podudarnost. Najsvečanija, tipična pjesma uskrsnog bdjenja je radosni vazmeni hvalospjev svjetlu uskrsne svijeće ("Exsultet", Nek usklikne"), simbolu Krista. U božićnom vremenu je istovjetni sadržaj pjesama: noć, svjetlo, radost, zvijeda... koji u bezbroj načina izriče: Kirst je svjetlo svijeta. I mnoštvo svijeća na božićnom drvcu su odsjaj velike uskrsne svijeće, središta uskrsnog bogoslužja. A kao što se o Božiću u crkvi podiže "Betlehem" s Djetetom u jaslicama, tako se za Veliki petak gradi Božji grob s "usnulim" Gospodinom, a na Uskrs na uzvišeno mjesto postavlja pobjednički kip uskrslog Krista.
Još jedna, ne manje važna paralela Uskrsa i Božića je blagdanska poruka: Prva riječ Uskrslog svojima, bilježi evanđelist, je "Mir vama!" Prva poruka koju razglašuju anđeli kod Kristova rođenja je "Slava Bogu na visini i mir ljudima dobre volje!" Mir je najkraći sažetak obaju blagdana.
I konačno, najbitnije: Božić je čudesno Isusovo rođenje u vremeniti život, a Uskrs još čudesnije - u vječni.