Dijabetes: potrebna što bolja kontrola bolesti

Dijabetes: potrebna što bolja kontrola bolesti

Stručnjaci iz dijabetologije tijekom vikenda u Osijeku na tradicionalnom polugodišnjem okupljanju, 79. Danima dijabetologije, raspravljaju o različitim temama vezanim uz šećernu bolest s naglaskom na individualnom pristupu u liječenju šećerne bolesti.

Na simpoziju, uz domaće stručnjake, sudjeluju i stručnjaci iz Slovenije, Italije i Izraela.
U Hrvatskoj je trenutno 260.000 registriranih osoba sa šećernom bolešću. Riječ je samo o onim pacijentima koji primaju neku vrstu terapije, ali se procjenjuje kako ih je između 40 i 50 posto više, odnosno do 500.000, samo što te osobe ne primaju nikakvu terapiju ili ne znaju da imaju šećernu bolest.
Predsjednik Kongresa je Dario Rahelić koji je i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora te pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KB Dubrava, tajnik Međunarodne dijabetičke federacije Europe (IDF Europe) kao i voditelj IDF Programa "Young Leaders in Diabetes". Naveo je da se do prije nekoliko godina svim osobama sa šećernom bolešću pristupalo na jedinstven način i smatralo se kako za svakog pacijenta treba postići što bolju kontrolu bolesti i to što ranije, neovisno kojom metodom, na koji način ili s kojom terapijom. No, dodao je, nekoliko studija pokazalo je da se povećala smrtnost kod pojedinih osoba sa šećernom bolešću s 'predobrom regulacijom' zbog čega su se stvari počele mijenjati.
"Na taj se način počeo kompletno mijenjati naš pristup osobama sa šećernom bolešću u njihovom liječenju i uopće određivanju terapijskih ciljeva. Danas im pristupamo kao individuama, osobama  sa šećernom bolešću kojima se najčešće pridružuje hipertenzija, znači povišen tlak, dislipidemija, povećane masnoće, vrlo često su preboljele infarkt ili moždani udar, a netko ima već razvijene i druge komplikacije šećerne bolesti. Gledamo koliko godina ima ta osoba. Prioritet nam je izbjegavati hipoglikemije, a postići dobru regulaciju", istaknuo je Rahelić.
Naglasio je kako su osobama sa šećernom bolešću u Hrvatskoj dostupne sve terapije koje postoje u svijetu i Europi, ali da ima pojedinih područja gdje bi mogli biti bolji poput inzulinskih pumpi, uređaja za kontinurano mjerenje glukoze. Upozorio je i da broj oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj dramatično raste te kako je, unatoč pokušajima, slična situacija i u svijetu. Procjenjuje se kako je oko 415 milijuna osoba oboljelih od šećerne bolesti u svijetu, a do 2040. ta će brojka narasti na preko 600 milijuna. "U Hrvatskoj se 11 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) potroši na liječenje šećerne bolesti, a od toga iznosa 86 posto na liječenje komplikacija. Zbog toga svi moramo radi na podizanju svijesti o šećernoj bolesti, kaže Rahelić.
Šećerna bolest se, kako ističe, može prevenirati redukcijom tjelesne mase, redovitom tjelovježbom, pažljivom prehranom i redovitom kontrolom glukoze u plazmi. Naglašava kako se preventivnim sistematskim pregledima šećerna bolest može otkriti u ranijoj fazi, kad nisu razvijene komplikacije jer su tada mogućnosti liječenja veće kao i postotak pacijenata koji mogu dočekati duboku starost bez njih. 
Rahelić je napomenuo da u Hrvatskoj ne postoji registar novooboljelih osoba od šećerne bolesti i da je poznata samo brojka novih osoba s tom bolešću koje primaju neku terapiju.
"Naše Društvo intenzivno pregovora i s Ministarstvom zdravstva i HZZO, ali i udrugama pacijenata da se formira moderan registar osoba sa šećernom bolešću  gdje ćemo znati, ne samo koliko osoba ima bolest i prima terapiju, nego i kakva je njihova regulacija šećerne bolesti, koje su im vrijednosti tlaka, kolesterola, triglicerida, koliko njih ima razvijene komplikacije, jer u ovom trenutku preko 50 posto osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj već ima razvijene komplikacije. To je porazno, i to moramo mijenjati, kaže Rahelić.
Među najčešćim uzrocima šećerne bolesti navode se debljina ili pretilost, nepravilna prehrana, premalo tjelovježbe, sjedilački način života, ali i genetska predispozcija osobe. Šećerna bolest je na sedmom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj. U svijetu je prošle godine zbog ove bolesti i njezinih posljedica umrlo pet milijuna ljudi.