DIP: Do 16,30 glasovalo 46,57 posto birača

DIP: Do 16,30 glasovalo 46,57 posto birača

Na izborima za 8. saziv Sabora od neovisnosti do 16,30 glasovalo je 46,57 posto birača. Na izbore je pozvano nešto više od 3,7 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj te više od 21.500 tisuće birača u inozemstvu.

Do 11,30 na biralištima je svoj glas dalo 21,55 posto građana. U prijepodnevnim se satima na izbore odazvalo čak 120 tisuća birača ili gotovo pet posto više nego prije četiri godine, no do poslije podneva se izlaznost izjednačila s onom iz 2011. godine. 
Mjereno u postotcima, od deset izbornih jedinica u Hrvatskoj najbolji odaziv je u I. (51,6 posto) i II. izbornoj jedinici (23, 7 posto), najlošiji (41,9 posto) u V. jedinici. U IV. izbornoj jedinici do 16,30 svoj glas dalo 45,36 posto birača. 
Među gradovima prednjače Varaždin (54,1 posto) i Gospić (53), zatim - s približnim postotkom slijede Krapina, Karlovac i Čakovec. Na začelju su Vukovar (41,5) i Slavonski Brod (42,7). U Zagrebu je svoje pravo iskoristilo gotovo 51 posto birača, u Splitu 47,5, u Rijeci 44 posto, a u Osijeku 49,5 posto.
Građani danas odlučuju o sastavu budućega sabora i o tome tko će sastaviti buduću vladu.
 U 10 izbornih jedinica bira se 140 saborskih zastupnika, tri zastupnika bira se u inozemstvu (u 11. izbornoj jedinici), a u 12. izbornoj jedinici osam zastupnika u Saboru biraju pripadnici nacionalnih manjina. 
Na izborima biramo među 166 lista, sveukupno 2.311 kandidata. 
U IV. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju na izborima sudjeluje 14 lista od kojih je 9 stranačkih, a 5 su koalicijske. U V. izbornoj jedinici, u kojoj su Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija građani biraju između 13 ponuđenih lista od kojih je 7 stranačkih i 6 koalicijskih. 
Prve rezultate DIP će objaviti u 22 sata, nešto kasnije nego inače. No, zato prve izlazne ankete možete vidjeti, čim se zatvore birališta - točno u 19 sati na 1. programu HTV-a i čuti na 1. programu HR-a.
U inozemstvu je poprilično zanimanje za parlamentrane izbore, potvrđuje to i podatak da se za glasovanje aktivno registriralo više od 36.000 birača, hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj, najviše u BiH (21. 600) i Njemačkoj (5. 900). U SAD-u se za ove izbore registriralo 1035 birača. Usporedbe radi, za predsjedničke izbore aktivno registriranih bilo je nešto preko osam tisuća.