Drugo Međunarodno studentsko biennale „Greška“

Drugo Međunarodno studentsko biennale „Greška“

fotografija iz poziva organizatora

Drugo Međunarodno studentsko biennale pod nazivom „Greška“ otvorit će se 8. prosinca u 19 sati u prostoru Esseker centra Osijek. Izložba je osmišljena u sklopu Umjetničke akademije u Osijeku, a predstavit će se mladi umjetnici iz Ljubljane, Novog Sada , Zagreba i Züricha.

Stručni je žiri za izložbu odabrao radove sljedećih autora: Lene Lekše, Lujo Rožić, Isidora Todorić (Akademija za likovno umetnost in oblikovanje, Ljubljana), Dario Brkić, Doris Despot, Josipa Stojanović, Ivana Škvorčević, Dorian Trepić i Vinko Vidmar (Umjetnička akademija u Osijeku), Nemanja Milenković (Akademija umetnosti, Novi Sad), Mia Maraković (Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb) te Andre Krysl, Milos Stolic te Gregor Vogel/Fiona Könz (Zürcher Hochschule der Künste ZHdK ; Zürich).Ovogodišnja tema izložbe „Greška“ pojam je uz koji se, kako stoji u natječajnom tekstu, „vežu negativne konotacije“. No, greška može biti i tek povod silasku s puta i kretanju obilaznim stazama do cilja pri čemu u prošireni kontekst svoga značenja uključuje i mogućnost neočekivanoga otkrića nečeg nepoznatog, ali ipak suštinski ne-lošega. Čovjek kao racionalno biće grešku ne doživljava pozitivno jer ona u sebi podrazumijeva nepotpunost, nedorečenost ili promašaj u postupku. Međutim, prihvati li se da greška otvara područje neistraženoga i skrivenog u postupku koji je već odviše poznat, ona postaje procjep u sveopćoj predvidljivosti. Istraživanje započinje kada napustimo sigurnost utabanih staza – a studirati, kao i putovati, znači istinski tragati za neotkrivenim ili prikrivenim. Nerijetko se greška poistovjećuje sa slučajnošću, ali kada govorimo o slučajnosti treba reći da kod nje nedostaje [kontrolirana] usmjerenost na postizanje cilja i tek je usputna pojava u procesu kojim rukovodimo, dok je greška esencijalno vezana uz sam proces i u njega ugrađena kao nužnost nepredvidljivog. Istinska je greška nenamjerna što je razlikuje od eksperimenta pa zato suočavanje s njom predstavlja istinski izazov svakom djelatnom subjetu. Koliko smo kao ljudi spremni prihvatiti izazov greške i tragati za novim prostorima koje nam ona otvara? Jesmo li ponekad sposobni žrtvovati sigurnosti poznatoga puta kako bismo se upoznali s nepredvidljivim zavijenim puteljcima i čitavim svijetom koji uz njih obitava, a koji je ipak dovoljno skriven da ga ne možemo vidjeti iz svoje sigurnosti? Težnja je ove izložbe bila upravo osloboditi kod studenata one tragalačke kapacitete kako bi kreativnom potragom došli i do pozitivnih aspekata greške kao životne, ali i umjetničke činjenice.