Hrvatska drama i kazalište u inozemstvu

Hrvatska drama i kazalište u inozemstvu

S plakata predstave Leda u kazalištu u rumunjskom Cluju

Tradicionalno „Krležine dane u Osijeku prati i znanstveni skup koji je ove godine posvećen hrvatskoj drami i kazalištu u inozemstvu. Osječki HNK ovu kazališno-teatrološku priredbu organizira 26. put .

Znanstveni skup priređen je u suradnji s osječkim Filozofskim fakultetom te Zavodom za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
"Ovogodišnja tema znanstvenog skupa vrlo je aktualna i o hrvatskoj drami i kazalištu u inozemstvu puno toga se može reći", istaknuo je predsjednik Odbora Krležinih dana, Branko Hećimović. „Nekada su dramski, operni i baletni ansambli iz Hrvatske u svijet išli kao nepoznanica, predstavljali su našu kulturu, a pojedinci, bilo dramski glumci, operni pjevači, baletani išli su graditi karijeru izvan granica naše zemlje, zastupati više sebe, nego kazalište. Dramski pisci su se probijali kako je tko znao. A danas je situacija sasvim drugačija. Hrvatski kazališni ljudi, dramski pisci su dio europske i svjetske kazališne kulture“, rekao je Hećimović. „Upravo iz toga razloga na dvodnevnom će znanstvenom skupu dramaturzi, kritičari, scenografi, znanstvenici, u tridesetak predavanja, govoriti o dostignućima hrvatske drame i kazališta u inozemstvu, ali će se prisjetiti i početaka, odnosno kako su se hrvatski kazališni ansambli i pojedinci probijali na svjetsku scenu te gradili našu kazališnu kulturu da bi došla na ovu razinu“, nastavio je.

Pomoćnih ministra kulture, Vladimir Stojsavljević, na otvorenju znanstvenoga skupa naglasio je kako se o Krleži treba raspravljati, govoriti, pisati, jer se na taj način obnavljaju sve one dobre stvari koje smo kao društvo naslijedili od Krleže. „Govoriti o Krleži nije nikada previše i zato je dobro da se Krležini dani održavaju, da se ne zaborave svi rukopisi koje nam je taj čovjek ostavio u trajno nasljedstvo“, ocijenio je Stojsavljević.
Šnajder: Budžet za "Krležine dane" iz godine u godinu sve manji
Jedan od utemeljitelja Krležinih dana, intendant osječkog Hrvatskog narodnog kazališta, Božidar Šnajder, izrazio je zadovoljstvo što su ustrajali u svojim nastojanjima da se Krležini dani sve ove godine održavaju te da svake godine okupe veliki broj sudionika. Međutim, nezadovoljan je činjenicom što je budžet za ovu kulturnu manifestaciju iz godine u godinu sve manji, a što im zadaje brojne organizacijske probleme. „Pomalo me stid i sram što je svake godine budžet za financiranje Krležinih dana sve manji. Ministarstvo sa sve manje novca financira ovu manifestaciju, dok naše gospodarstvo doista ne iskazuje nikakvo zanimanje za ovakve kulturne manifestacije. Razumijem da se novaca nema, ali ovakve manifestacije su potrebne, što dokazuju i zbornici Krležinih dana, koji su postali jedan od temelja teatrološke literature u Hrvatskoj“, poručio je intendant osječkog Hrvatskog narodnog kazališta.

Na ovogodišnjem znanstvenom skupu govori se, među ostalim, o hrvatskoj drami i kazalištu u Poljskoj u razdoblju od 1944. do 1989. godine, recepciji dramskog opusa Slobodana Šnajdera u kazalištu njemačkoga govornoga područja te dramama Mire Gavrana i Tene Štivičić na međunarodnoj sceni. Također će se moći čuti kako su kako su predstave Dundo Maroje i Leda osvojili Kolozsvár, odnosno Cluj-Napocu, o inozemnim turnejama zagrebačkog HNK-a u kontekstu nove kulturne politike 50-ih godina 20. stoljeća, odjecima hrvatske drame s temom Domovinskog rata u inozemstvu te o hrvatskim kazališnim komadima na scenama Graza i prijevodima hrvatskih drama na mađarski jezik.