Memorijal 12 redarstvenika: "Žrtve su vječna vrijednost"

Memorijal 12 redarstvenika: "Žrtve su vječna vrijednost" Memorijal 12 redarstvenika: "Žrtve su vječna vrijednost"

Grad Vukovar/M.Šlafhauzer

Republika Hrvatska je pobjednik u Domovinskom ratu i tu činjenicu moraju svi uvažavati - poruka je obilježavanja 27. obljetnice ubojstva dvanaestorice pripadnika hrvatske specijalne policije iz Vinkovaca, koje su ubili i masakrirali pripadnici srpskih paravojnih postrojba 2. svibnja 1991.godine.


 Dvanaestorica hrvatskih redarstvenika ubijena 2. svibnja 1991. iz zasjede, uslijed akcije spašavanja zarobljenih kolega
  
 U noći s 1. na 2. svibnja 1991. dvije hrvatske oskudno naoružane policijske patrole obavljale su redovne poslove na cesti Borovo-Dalj. Na samom ulazu u selo na njih je iz privatne kuće otvorena žestoka vatra. Tom prilikom četiri hrvatska policajca lakše su ranjena. Naime, Jurica Tolj i Mario Marinović vozilom su se uspjeli  povući, dok su Zvonimira Mekovića i Dalibora Križanovića zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi.
 Nakon neuspjelih pregovora na teren je 2. svibnja oko podneva izišlo 30 pripadnika vinkovačke policijske uprave. No, u središtu sela na njih je otvorena vatra iz pušaka i snajpera s prigušivačima te tromblonskim protupješačkim minama. Napadnuti su policajci ipak uspjeli organizirati obranu i vezom zatražiti pomoć, koja je počela stizati iz Vinkovaca i Osijeka.
I dok osječka jedinica nije uspjela ući u selo iz smjera Dalja zbog postavljenih barikada - vinkovačka je ušla, ali je upala u zasjedu. Borba je trajala dva i pol sata, sve do trenutka kad je u selo ušla kolona od sedam oklopnih transportera JNA. Svjedoci navode kako je iz jednog od transportera otvorena vatra na policiju, te da su iza njih hodali naoružani civili, a da su čak i iz jednih kola Hitne pomoći bacane ručne bombe na hrvatske policajce.
Dvojica, prethodne noći zarobljenih policajaca, prebačena su tijekom borbi u Novi Sad ali su, srećom, vraćeni u Osijek još iste večeri.
 Na žalost, u borbi su toga dana ubijeni hrvatski policajci: Stipan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.). Ranjena su 23 policajaca, navodi se u publikaciji "Hrvatska policija u Domovinskom ratu, MUP RH, Zagreb 2011. 

Prema izvorima Ministarstva unutarnjh poslova Republike Hrvatske dvanaestorica hrvatskih redarstvenika ubijena su 2. svibnja 1991. godine, iz zasjede, uslijed akcije spašavanja dvojice svojih kolega, koje su u noći s 1. na 2. svibnja 1991., tijekom redovite policijske ophodnje, u Borovu zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Ovaj krvavi događaj, nakon pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama, označio je neslužbeni početak Domovinskog rata. Postalo je jasno da će upravo istočna Slavonija biti jedno od najvećih poprišta krvavih ratnih sukoba. 
 "I kao što hrvatski narod nije želio rat, tako nije želio ni osvetu. Ali tražimo pravdu. Iako niti jedna presuda ne može oživjeti naše ubijene i poginule hrvatske policajce, vojnike i civile, trajna je zadaća Republike Hrvatske progoniti sve osumnjičene za ratne zločine dok ne budu privedeni pravdi", poručio je izaslanik predsjednice Republike Ante Deur na komemorativnom skupu, održanom u središtu Borova, kod Spomen obilježja ubijenoj 12-orici redarstvenika.
 Nažalost, dodao je, mnogi među onima koji su počinili zločine još nisu sudski odgovarali za njih i još uvijek slobodno hodaju. "Na nadležmim institucijama je da se takve napokon privede pravdi. To je test političke i pravosudne ozbiljnosti hrvatske države. Moralni test koji hrvatska država trajno polaže", naglasio  je Deur.
 "Političari dolaze i odlaze, ali herojstvo ovih ljudi ostaje. Budimo ponosni na njih", poručio je u govoru izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, osječko-baranjski župan Ivan Anušić. Istaknuo je kako se žrtve iz Domovinskog rata moraju poštivati jer su vječna vrijednost hrvatskog naroda.
U velikosrpskoj agresiji poginulo i ubijeno 762, a nestalima se vodi 26 hrvatskih policajaca. 
 U ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na komemorativnom skupu govorio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetivši da je tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu poginulo i ubijeno 762, a nestalima se vodi 26 hrvatskih policajaca. 
 "Na životima upravo ovih dvanaest mladića postavljeni su čvrsti temelji hrvatske policije. Pripadnici MUP-a prvi su stali u obranu Republike Hrvatske i primili prve udare, a upravo su se iz redova policije razvile Oružane snage, oslobodilačka i pobjednička Hrvatska vojska", naglasio je ministar Božinović.
 Danas se svakodnevno jačaju svi aspekti profesionalizacije i osuvremenjivanja hrvatske policije, a policija aktivno pridonosti oporavku i jačanju hrvatske države i društva, dodao je.
 "Povijest nećemo zaboraviti kao ni činjenicu da svi počinitelji ovog strašnog zločina, najokrutnijeg u Domovinskom ratu, nisu odgovarali niti su dostupni hrvatskim pravosudnim tijelima. Isto tako, nećemo prekinuti s nastojanjima da dođemo do podataka o svim nestalim osobama. Hrvatska se nikada neće umoriti od postavljanja opravdanih zahtjeva", poručio je ministar Božinović.

 Predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata "Krpelj" Vinkovci, saborski zastupnik Stevo Culej rekao je kako smo svi svakodnevno svjedoci iskrivljavanja povijesti pa i od strane, ocijenio je,  "najviših institucija Hrvatske, pa i u Hrvatskom saboru".
 "Trebali bi se svi u Hrvatskoj osjećati kao pobjednici i da je Hrvatska bila naš zajednički cilj, ali izgleda da postoje snage koje poništavaju i žrtvu i hrvatsku pobjedu", rekao je saborski zastupnik Culej.
 Dodao je kako u srbijanskom parlamentu sjedi "krvnik Vojsilav Šešelj, čiji je vojnik odreda 'Dušana Silni', Vojislav Milić, ovdje pao". "Za šta je pao? Pao je za veliku Srbiju koju mnogi iz svoje glave još nisu izbrisali", kazao je.
  Podsjetio je kako je za teški ratni zločin počinjen u Borovu Selu odgovarao "samo Milan Marinković, koji je dobio tri i pol godine, smanjeno na tri godine". "Zar je taj jedan ubio 12 hrvatskih redarstvenika i 21-og ranio. Dobro je znano da je policija dobro odradila svoj posao i znamo da je to netko preuzeo iz odvjetništva. Po kojim kriterijama rade odvjetništvo i pravosuđe i po kojim kriterijima se vade predmeti?", upitao je saborski zastupnik Stevo Culej, rodom iz Vinkovaca, a čiji je brat Josip među 12-oricom masakriranih redarstvenika.
 Obilježavanju su nazočni bili i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac koji su do mjesta komemorativnog skupa s ostalim sudionicima obilježavanja došli u mimohodu Udruge specijalne policije "Krpelj". 
 Molitvu za ubijene redarstvenike kod Spomen obilježja predvodio je  generalni vikar Vojnog ordinarijata, don Marko Medo.
Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća kod u vinkovačkoj Župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica, a stadionu HNK Cibalije održane su memorijalne atletske utrke.

 

borovo