Najveći potencijal za zapošljavanje je u poljoprivredi

Najveći potencijal za zapošljavanje je u poljoprivredi

Foto: Stranka Promijenimo Hrvatsku

"Moramo stati u kraj lošoj politici koju Hrvatska vodi prema svojim poljoprivrednicima. Zadrugarstvo mora postati predmet državne politike i ono je najbolji način kapilarnog povezivanja OPG-a", rekao je u Osijeku Ivan Lovrinović, predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku.

Lovrinović je sudjelovao na tribini "Zadrugarstvo – temelj razvoja poljoprivrede i demografske obnove" koju je organizirala ta stranka. 
"Država mora osigurati plasman za male proizvođače, robne se rezerve moraju popunjavati iz domaće proizvodnje. Država bi trebala sufinancirati izgradnju hladnjača kako bi spriječila špekulacije cijenama nakupaca, te jamčiti otkup u javnom sektoru, bolnicama, školama", nabraja Lovrinović i ističe kako je cilj zadržati mlade ljude i njihove obitelji na selu i razvijati suptilno razrađene politike koje će štititi majke na porodiljnom dopustu, brinuti se ima li dovoljan broj vrtića za djecu u selima. Primjer  za to su zemlje na zapadu u kojima je zadrugarstvo itekako razvijeno.
Zaposlenost u Hrvatskoj može rasti u nekoliko sektora: u prerađivačkoj industriji, u poljoprivredi i turizmu, a najveći je potencijal u poljoprivredi jer ima prostora za razvoj OPG-ova i zadrugarstva, rečeno je na tribini.
Poljoprivreda je temelj za sve ostale sektore, smatra Zdravko Lešić i ističe da kapital postoji, ali ga novim politikama treba preusmjeriti prema malim proizvođačima. "Financiranje trenutno nije zatvoreni ciklus. Nekoliko pokušaja predlaganja Agrobanke je propalo. Za rast i razvoj zadrugarstva ulogu financiranja trebale bi preuzeti kreditne unije i zadruge. Njihov potencijal sada je 2 milijarde kuna. Zadruge se trebaju povezivati jer će tako postići cjenovnu konkurentnost uz onu očitu – ponudu zdrave domaće hrane", kaže Lešić, dok Božo Volić, iz Hrvatskog poljoprivredno-zadružnog saveza podsjeća je da je 90-tih osnovana Štedno-kreditna banka koja je vrlo brzo uništena državnom politikom uništena. Zadrugarima trebaju mali, brzi krediti, a novac na vrijeme i u trenutku kad je potreban, čulo se na tribni.
U Hrvatskoj trenutno djeluje oko 1300 zadruga, od kojih su 40 posto poljoprivredne. Prihodi su oko 2 milijarde kuna. "Zadrugarstvo koje postoji 150 godina, danas stagnira. Na njih su bili naslonjeni svi, od seljaka do nogometnih klubova. Nekoć se sve proizvodilo, zadruge su sve otkupljivale. Zemlje u okruženju su sve što je valjalo sačuvale i imaju visoko organizirano zadrugarstvo, a kod nas je sve propalo. Zadruge su temeljni organizatori proizvodnje u poljoprivredi. Danas je seljak sretan kad mu prekupac i nakupac ponude otkup i ako ne bude prevaren. Zakonodavni okvir je nužno promijeniti jer se ponaša maćehinski prema seljaku i zadrugama", rečeno je na tribini u Osijeku.