"Ne znamo koliko hrane proizvodimo i s koliko zemlje raspolažemo"

"Ne znamo koliko hrane proizvodimo i s koliko zemlje raspolažemo" "Ne znamo koliko hrane proizvodimo i s koliko zemlje raspolažemo"
S.Senkić, V. Margeta i A.Laslo S.Senkić, V. Margeta i A.Laslo

Stanislav Senkić, Vlado Margeta i Antun Laslo, fotografije:M.Milas

Hrvatska nema strategiju razvoja poljoprivrede pa su stoga manjkavi i prijedlozi Zakona o OPG-u te državnom poljoprivrednom zemljištu, istaknuto je među ostalim na konferenciji za novinare Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Život".

"Nismo protiv prijedloga Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, no trebali smo, kao udruga s 450 članova i preko 20 000 hektara zemlje koju obrađujemo, sudjelovati u njegovoj izradi. Ne sumnjamo da su Ministarstvo poljoprivrede i resorni ministar imali dobre namjere, no postoji jedna izreka koja daže da je "put do pakla popločen dobrim namjerama". Niz je zakona koji izravno utječu na život poljoprivrednika i njihov opstanak i ostanak na selu: Zakon o OPG-u, poljoprivrednom zemljištu, nasljeđivanju te Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Zakon o OPG-ovima trebao bi biti središnji zakon kad govorimo o hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji, a svi bi ostali zakoni trebali biti servis tom zakonu i ukazivati na centralnu ulogu OPG-a u razvoju hrvatske poljoprivrede i očuvanju života na selu. Na žalost, prijedlog Zakona o OPG-u koji je bio u prvom čitanju u Saboru prošloga tjedna sve je suprotno od onoga što je "Život" smatrao da taj zakon treba biti. Iz njega čak ne možete jasno ni isčitati što je to obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Toliko je nedefiniranih stvari da nismo mogli reagirati, rekao je član udruge, doktor znanosti s osječkog Poljoprivrednog fakulteta Vlado Margeta i naveo sljedeći primjer: "To je kao da ste se dogovorili da na nekom mjestu izgradite cestu i onda netko drugi ondje izgradi prugu i pita vas što mislite o njoj i kako je popraviti?"

Kad govorimo o cijelom setu zakona, a posebice o Zakonu o OPG-u promlem je što nemamo strategiju poljoprivrede, ne znamo koliko hrane proizvodimo, koliko imamo poljoprivrednog zemljišta na raspolaganju i koliko bismo hrane trebali proizvoditi za pet ili deset godina. Nedostaje dakle strategija, a donose se zakoni koji bi trebali ostvariti ciljeve koji ne postoje. Tako se u prijedlogu Zakona o OPG-u ne može se isčitati gdje će taj OPG biti za pet godina, koliko će on proizvoditi hrane, koliko će ljudi zaposliti, koliko će ljudi osnovati nova gospodarstva i što to na kraju krajeva uopće znači za naš ruralni prostor, potkrjepljuje svoje navode dr. Margeta. Dobili smo na žalost administrativni akt u kojem njegovi predlagači naglašavaju da vlasnik OPG-a neće moći biti ovršen, no ni to nije istina. U jednom članku stoji da može biti ovršen, kao i da mu može biti ovršen cjelokupni iznos potpora. Pun je nelogičnosti i nepravilnosti. "Skrojen" je tako da zadovoljava samo formu, bez ikakvog je sadržaja i vizije. Ne možete donositi takve ozbiljne zakone koji utječu na život desetina tisuća ljudi na selu, a da on u većini svojih odredbi, sadrži samo administrativne propise-kazne, ako se ne ispoštuje ovo ili ono što je njime propisano.  Dr. Margeta uime udruge "Život" apelira na resorno ministarstvo da ga povuče iz procedure i doradi, odnosno unese u njega odredbe koje će doista naglasiti značaj OPG-a, da se donesu smjernice o strategiji proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Bez takvog dokumenta nijedan drugi zakon nije prihvatljiv i neće se moći primjenjivati. Sudeći po raspravi koja je vođena u Saboru o tom prijedlogu, bojim se da bi taj zakon mogao biti zadnji čavao u lijes obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj, zaključio je dr. Margeta.      

Predsjednik udruge "Život" Antun Laslo ističe kako traže dodjelu zasebnog OIB-a, u smislu zaštite OPG-ova, kao što to imaju trgovačka društva. Kritizira i prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji se, rekao je, mijenja sa svakom promjenom vlasti u državi. Promjene su uvijek na štetu OPG-ova, nastavlja Laslo i predlaže da se napravi revizija dosadašnjih korisnika i ugovora te usklade prava dosadašnjih korisnika i ugovora s pravima i ugovorima po novom zakonu s ciljem da OPG-ovi dobiju veće površine poljoprivrednog zemljišta. I na kraju, dodaje: "Hoće li i posljednja veća banka u pretežno državnom vlasništvu - HPB prijeći u privatne ruke?" Udruga "Život" uputila je hrvatskoj javnosti apel da spriječi, kako kažu, "prijeteći gubitak državnog vlasništva" te da podrže njezinu preobrazbu u Hrvatsku poljoprivrednu banku koja će omogućiti povoljnije kamate seljacima i biti njihov jamac.       

dr.sc. Vladimir Margeta o prijelogu Zakona o OPG-u te HPB-u i predsjednik udruge OPG-ova "Život" Antun Laslo o prijedlogu Zakona o poljoprivrednom zemljištu