Obrtnici: "Dajte nam da dišemo, ostat će nešto i državi"

Obrtnici: "Dajte nam da dišemo, ostat će nešto i državi"

Za obrtnike protekla je godina bila jedna od najtežih. U Osijeku je svoj obrt samo od ljeta zatvorilo njih stotinu.

Situacija je općenito sve lošija i lošija, a obrtnici nisu iz toga izuzeti, komentira predsjednica osječkog Udruženja obrtnika Marija Volinek Štrekelj. Uobičajeno je da se svake godine dvjestotinjak obrta gasi, ali uobičajeno je bilo da se ravnoteža uspostavi otvaranjem dvjestotinjak novih. „Ali, kao što je poznato obrtništvo prati industriju, a mi ju nemamo. Kompletne usluge svele su se na građanstvo,“ objašnjava predsjednica Udruženja. Proteklu godinu ocjenjuje godinom prilagodbe. „Fiskalizacija je dobro prošla, prilagodili smo se ulasku u Europsku uniju i novim zakonima, ali najteže je što nismo u ravnopravnom položaju s drugima, s društvima s ograničenom odgovornošću primjerice“, ističe Volinek Štrekelj. Razlog tomu definitivno je novi Zakon o obrtu koji je obrtnike stavio u neravnopravan položaj na tržištu: „Obrtnici moraju imati majstorske ispite, određeno radno iskustvo i školu. To je i dobro, jer struka je jamčila i kvalitetu usluge. Međutim, poduzeće danas možete otvoriti za deset kuna, a obrazovna diploma uopće nije bitna. Ne morate imati nikakvu stručnu spremu, popodne možete imati neku dopunsku djelatnost. Ne znamo što će donijeti budućnost. Možda će ljudi prepoznati kvalitetu, ali možda će, na žalost u ovako lošoj ekonomskoj situaciji ići samo za onim da prođu što jeftinije.“ Pritom ukazuje na činjenicu da je u boljim danima u Osijeku je bilo više od 2 tisuća obrta, još ljetos  1740, a danas ih je stotinu manje.

Rudolf Staniša jedan je od tek četvero preostalih osječkih urara. Prema njegovom mišljenju uveden je zapravo red, ali količinu nameta treba smanjiti – vidjeti što je stvarno potrebno državi. „Ono što je njezino, to se mora dati. Ali treba skratiti one namete koji su uvedeni zbog toga kako bi se jednima uzelo da bi se drugima dalo“, ističe Staniša. Kaže da je smanjen obujam poslova, ljudi nemaju novca i to povlači jedno za drugim. Krojačica Ljubica Černi za sebe plaću zaradi , a zašto to brojnima ne uspijeva ovako komentira: „Sve ovisi o tome na kakvoj su lokaciji, kakve su im režije.“

Obrtnici mnogo očekuju od najava iz resornog ministarstva, veći poticaji, manji parafiskalni nameti i veća sigurnost poslovanja učinili bi da je i njih više i da bolje žive. „Sve treba malo liberalizirati, treba nam dati malo da dišemo, pustiti ljude da troše novac. Jer, čim se novac troši i obrće, nešto ostaje i državi“, zaključila je Marija Volinek Štrekelj.

Tema dana - o osječkom obrtništvu