Paulovnija osvaja Hrvatsku

Paulovnija osvaja Hrvatsku

U Regionalnoj razvojnoj agenciji Slavonije i Baranje danas je predstavljena paulovnija, najbrže rastuće drvo za kojim je potražnja na europskom tržištu naprosto eksplodirala. Najzanimljiviji i komercijalno najvažniji segment je korištenje paulovnije za proizvodnju biomase, što je postao globalni svjetski trend.

Drvo je obnovljivi izvor energije i koristi se za proizvodnju peleta i bioetanola, no osigurava i sirovinu za industrijske drvne građe i preradu drveta, proizvodnju namještaja i farmaceutsku industriju – moglo se čuti u danas u Osijeku.

paulovnija.jpg

Damir Kranić iz Ivanovca paulaniju je posadio prije godinu dana i tek će vidjeti hoće li mu se ulaganje tridesetak tisuća kuna u hektar zemlje s približno 600 stabala isplatiti. „Nakon dvije-tri godine“, ispričao je za Večernji list, „vidjet ću kako se ponaša. Ako mi se svidi, planiram proširiti plantažu i posaditi oko 15 hektara toga drveta na površini koja mi ne može poslužiti za klasične ratarske kulture – kaže Kranić. Plantažu je “prošarao” i sustavom za navodnjavanje “kap na kap” jer paulovnija tijekom tri dana voli “popiti” oko litru vode, ali ne voli močvarno i vlažno tlo.

paulownia_board_for_making_furniture.jpg

Najbrže rastuće drvo – raste 5 do 9 metara na godinu, a kvalitetno drvo postiže se u devetoj godini. Potencijalnim uzgajivačima može biti zanimljivo što biljka nakon sječe sama nastavlja rast – prva sječa može uslijediti nakon dvije i pol godine, a zatim sljedećih tridsetak godina u dvogodišnjim ciklusima. Kako kaže Marino Franinović, dopredsjednik Saveza za energetiku Hrvatske na povrat investicije može se računati u roku od šest godina. „To može biti i prije, ovisno o vrsti tla, navodnjavanju i zasađenoj količini“, dometnuo je Franinović čija je tvrtka  Solarni projekti  uvoznik hibrida paulovnije OXI za proizvodnju biomase.

Valja istaknuti da su cvjetovi te biljke lijepi, bogati nektarom i antioksidansima. Listovi apsorbiraju deset puta više emisije ugljikova dioksida nego druge vrste drveća, a paulovnija crpi i akumulira teške metale iz zemlje te obnavlja tlo nakon erozije i kultivira gnojišta.
Staro je nekoliko tisuća godina, a stiglo je iz Kine. Prema tamošnjim običajima sadili su ga kada bi dobili žensko dijete. Dok bi djevojka postala žena spremna za udaju, i paulovnija bi se mogla posjeći. Ovo bi drvo mladoj Kineskinji poslužilo kao miraz jer bi se od stabla izradio sav potreban namještaj koji bi ponijela sa sobom u novu obitelj. Paulovnija je pak u Hrvatsku u većim količinama stigla tek prošle godine. Dok je lani na oko 50 različitih lokacija posađeno oko 3500 sadnica, ove je doživjela pravu ekspanziju – zasađeno je 15 tisuća novih stabala.