Počela je žetva suncokreta u Slavoniji

Počela je žetva suncokreta u Slavoniji Počela je žetva suncokreta u Slavoniji

foto: HRT/Mirta Milas

S obzirom na sušnu godinu, očekuju se prosječni prinosi od oko 3 tone po hektaru. Cijena je još uvijek nepoznata, no u Tvornici ulja Čepin, koja je spremna otkupiti sav hrvatski suncokret, zasijan na oko 42 000 hektara, procjenjuju da bi se mogla kretati od 2,15 do 2, 30 kuna po kilogramu.

Predsjednik Uprave Tvornice ulja Čepin Josip Bičvić smatra da bi ova godina mogla biti godina suncokreta. Na žalost kad imamo problem sa sušom na kulturama kao što su kukuruz, repa i soja, suncokret "pokaže" izvanredne prinose i kvalitetu i to bi ove godine trebao biti slučaj: "Generalno je stanje usjeva dosta zadovoljavajuće i očekujemo jednu prosječnu ili čak iznadprosječnu žetvu s dobrim prinosima i kvalitetama i uz procjene od 40 000 do 42 000 ha zasijanih površina, odnosno urod na razini države između 120 000 i 125 000 tona. Te su količine dovoljne da namire potrebe Tvornice ulja Čepin kao jedinog prerađivača u Hrvatskoj i zainteresirane uljare iz okruženja koje će otkupiti preostale količine. Žetva je krenula prošloga tjedna - prinosi su zadovoljavajući, a uljnost dobra te se nastavak takvih trendova očekuje i u ovom tjednu, kad će se žetva nastaviti u punom obujmu na razini cijele države. Tvornica ulja Čepin i Žito kao matična tvrtka, već su krenuli s otkupom i zainteresirani su za otkup svih ponuđenih količina i zasada je plan da to bude između 80 000-85 000 tona, pojasnio je Bičvić i dodao kako imaju kapacitete i za otkup većih količina te njihovo skladištenje. Ove se godine očekuje cijena na razini prošlogodišnje. Trenutačno su burze i cijene u okruženju nešto niže, no još uvijek nema službene i konačne cijene (trebala bi biti poznata za deset dana), ali bi se ona trebala kretati u rasponu od 2,15-2,30 kn/kg i s obzirom na prinose i kvalitetu, to je cijena koja će zadovoljiti većinu proizvođača, misli Bičvić.

U HGK, županijskoj komori Osijek zadovoljni su zanimanjem proizvođača za suncokret i općenito za uljarice. Ovo je godina koja će vjerojatno biti zapamćena po najvećim zasijanim površinama uljane repice, soje i suncokreta. Što se tiče suncokreta, očekuje se dobra godina i dobri prinosi, unatoč sušnom razdoblju, rekao je i Ernest Nad. Iz godine u godinu ugovaraju se sve veće površine pod suncokretom, imamo poznatoga otkupljivača (u Osječko-baranjskoj županiji to je 10 000 ha). U proizvodnji uljarica imamo razloga za optimizam, tim više jer priča sa pšenicom nije zadovoljila poljoprivrednike, posebice obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Nad je dodao kako će uskoro krenuti i sjetva uljanje repice (preko 40 000 ha h Hrvatskoj, odnosno 5 000-7 000 ha na području Osječko-baranjske županije). Zbog sušnog se razdoblja naši proizvođači sve više okreću jesenskoj sjetvi i uljanoj repici-kao zbog povoljne otkupne cijene, tako i zbog povoljnih klimatskih uvjeta.

Stjepan Zorić iz Erduta već godinama sije suncokret na oko 100 ha, koliko to plodored dopušta. Unatoč suši, na većem dijelu svojih površina očekuje dobar prinos. Erdutsko i daljsko područje dodao je, ima dobar zemljišni potencijal (crnica-duboka propunsa tla s velikom količinom hraniva) i na boljim tlima svi mogu očekivati i bolje prinose. Suša je, ove godine, pogodovala da se bolesti ne razviju u nekom većem obujmu i to će sve skupa ispasti vrlo dobro, zadovoljan je Zorić. On misli kako Slavonija nema previše izbora u tome što će sijati. Definitivno nam kukuruz ne može biti izvozni proizvod, jer su okolne regije veliki proizvođači te kulture. Zorić misli da se Slavonija treba usmjeriti na kulture za koje ima preradbene kapacitete. Nema potrebe usmjeravati se na proizvodnju proizvoda (sirovina) koji će se prerađivati na zapadu. Baš zbog toga trebali bismo se usmjeriti na proizvodnju uljarica, zaključio je Zorić. 

Dan polja suncokreta, reportažni prikaz