Poštuje li se Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse?

Poštuje li se Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse?

foto: HRT/Mirta Milas

Hrvatski ratari ove godine nisu imali sreće sa žetvom pšenice. Počela je u predzadnjem tjednu u lipnju, no još uvijek nije završena. U Đakovštini te u slavonsko-brodskom kraju …sve do Zagreba pšenična se polja još uvijek zlate.

Nekoliko su puta žetvu prekidale kiše te smanjile kvalitetu pšenice, ponajprije hektolitar, koji je sada otkupljivačima, čini se, važniji od proteina. Na pitanje poštuje li se Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse, ratar Stjepan Zorić iz Erduta odgovara: "Otkupljivači su sada, kad su poljoprivrednici proizveli pšenicu s visokim udjelom proteina prema razredima propisanima Pravilnikom o parametrima kvalitete za rod 2018., odlučili da im je važniji hektolitar. Smatram kako je to nepošteno te su proizvođači ponovno prevareni. Otkupljivači su čekali su da se naprave prve analize i tek su potom izašli s cijenom. Ponovno nekorektna priča u režiji mlinsko-pekarske industrije i otkupljivača koja se godinama provlači kroz tu našu proizvodnju pšenice". 

Hrvatska dakle formalno ima Pravilnik o parametrima kvalitete pšenice roda 2018. te Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse, no na terenu je sve isto kao i lani. Uvjeti otkupa na istoku Hrvatske i dalje su zagonetka. Nisu pri predaji pšenice u silose javno obznanjeni cijena, kakvoća i rokovi plaćanja, što među ostalim, nalaže taj zakon. Pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić na jednom je od sastanaka u županijskoj komori Osijeku u lipnju pojasnio: "Svi se novi i svi postojeći Ugovori moraju uskladiti s ovim zakonom. Zakon propisuje obvezu pisanih ugovora između proizvođača i otkupljivača, ali isto tako kod otkupa žitarica i uljarica propisuje mogućnost da se uvjeti otkupa javno obznane. Uvjeti otkupa moraju sadržavati sve elemente ugovornog odnosa: cijenu (u apsloutnom iznosu ili mora biti naveden način njezina utvrđivanja), kakvoću proizvoda, rokove plaćanja i isporuke te mjesto isporuke. Ti su uvjeti obvezujući i moraju se nalaziti uz otkupni blok. Kroz zakon je predviđeno i sankcioniranje netransparentnog umanjenja količine i vrijednosti proizvoda, naknadne naplate za kalo, rastep i lom proizvoda te nepreuzimanja ugovorenih količina u trenutku kad je ugovoreni termin isporuke". Agencija za zaštitu tržišnoga natjecanja provedbeno je tijelo ovoga Zakona i ona procjenjuje uvjete za pokretanje postupka te izricanje kazni koje mogu dosegnuti iiznos od tri i pol milijuna kuna. 

Izgleda da je u lijepoj nam Hrvatskoj i dalje vrlo aktualna izreka „Tko je jači taj kvači“. U ovom su odnosu to otkupljivači. Soli na rep mogu im staviti samo mjerodavne institucije. 

Žetva se odužila