Skup o hrani i zaštiti okoliša u Napulju

Skup o hrani i zaštiti okoliša u Napulju Skup o hrani i zaštiti okoliša u Napulju
Aula Magna, Sour Orsola Benincasa University Napulj Aula Magna, Sour Orsola Benincasa University Napulj
Posjet vinskoj kući Solopaca Posjet vinskoj kući Solopaca
Adriana Opromolla, Caritas Adriana Opromolla, Caritas
Khalid Malik, UNDP Khalid Malik, UNDP
Tomasso Sodano, dogradonačelnik Napulja Tomasso Sodano, dogradonačelnik Napulja
Jef Verhaeren, predsjednik ENAJ Jef Verhaeren, predsjednik ENAJ
Stefano Padulosi, Biodiversity International Stefano Padulosi, Biodiversity International
Jon Dee, FoodWise.com.au Jon Dee, FoodWise.com.au
Ren Wang, FAO Ren Wang, FAO
Damien O´Reilly, RTE Irska Damien O´Reilly, RTE Irska
Caserta, muzej Caserta, muzej
Alfonso Cauteruccio, predsjednik Greenaccorda Alfonso Cauteruccio, predsjednik Greenaccorda
Solopaca vinarija Solopaca vinarija
Napulj Napulj
Crescenzio Sepe, nadbiskup Napulja Crescenzio Sepe, nadbiskup Napulja
Caserta Caserta

foto: Greenaccord.org

11. međunarodni medijski forum o zaštiti prirode privukao je novinare, akademike i stručnjake iz 50 zemalja u Napulj, kako bi razgovarali o hrani, poljoprivredi i zaštiti okoliša u svijetu. Veliki skup organizirala je organizacija za zaštitu okoliša Greenaccord u suradnji s gradom Napuljem, a ovogodišnji je naziv skupa bio „Ljudi grade budućnost- Hrana, poljoprivreda i okoliš“. Prvi put na skupu i predstavnici Europske mreže agrarnih novinara čiji će članovi uskoro postati i hrvatski agrarni novinari, koji djeluju i na Radio Osijeku.

Četiri dana rasprava i razgovora, dvanaest znanstvenih izlaganja, četiri okrugla stola, brojni izravni kontakti stručnjaka za poljoprivredu i zaštitu okoliša sa stotinu novinara imali su jedinstveni cilj- povećati svijest o odnosu između poljoprivredne proizvodnje, pothranjenosti i problema zemalja u razvoju.

Vrlo je zanimljivo bilo izlaganje Rena Wanga, pomoćnika generalnog direktora odjela za zaštitu hrane UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). On je rekao kako se procjenjuje da 1,3 milijarde tona hrane na svijetu propadne svake godine. U međuvremenu oko 805 milijuna ljudi u svijetu još uvijek trpi kroničnu pothranjenosti ili glad. "Čak da se samo jedna četvrtina bačene hrane spasi to bi bilo dovoljno da se nahrani 870 milijuna gladnih ljudi u svijetu", rekao je Wang te dodao kako je u svijetu nužna promjena poljoprivredne politike i osiguravanje održivosti.

Podsjetio je kako uskoro završava Međunarodna godina obiteljske poljoprivrede približava kraju i to u ozračju u kojem i dalje rastu cijene hrane, a smanjuju se prihodi ranjivih skupina.

Wang je rekao da se proizvodnja hrane u svijetu utrostručila od 1946. godine, a pothranjenost se smanjila tijekom posljednjih 20 godina sa 18,7 na 11,3 posto. Zapravo, svijet proizvodi dovoljno hrane da bi svaki čovjek mogao pojesti 2.800 kalorija dnevno, tvrde znanstvenici. No, dok su neki ljudi u stanju trošiti ogromne količine hrane (bilo da ju pojedu ili bacaju), drugi nemaju dovoljno.

10457457_735465909835769_9157889811984044529_o.jpg

Britanski lanac supermarketa Tesco je priznao odbacivanje oko 28.500 tona hrane u prvih šest mjeseci 2013, a procjenjuje se kako se samo u Velikoj Britaniji godišnje baca oko 15 milijuna tona hrane. U Sjedinjenim Američkim Državama prema nekim se procjenama baca čak 40 posto proizvedene hrane.

Mali poljoprivrednici mogu gledati na opcije kao što su agroekološka intenzifikacija i inovacije, ali ne moraju se nužno okrenuti modelu takozvane klimatski pametne poljoprivrede (climate-smart agriculture), koji promoviraju Ujedinjeni narodi. Taj je model izazvao i sumnju kod mnogih stručnjaka- sudionika skupa u Napulju.

Alison Power, profesorica na Odsjeku za ekologiju i evolucijsku biologiju Sveučilišta Cornell u SAD, rekla je kako je taj koncept poput kišobrana koji mora obuhvatiti previše različitih čimbenika, stoga je vrlo upitna njegova učinkovitost.

"Postoje dva pristupa za rast proizvodnje- intenziviranje konvencionalne poljoprivrede i agroekologija. U posljednjih 20 godina proizvodnja hrane je udvostručena, no problemi poput siromaštva i gladi nisu riješeni. Dakle, ono što je potrebno jest prilagođavanje malih poljoprivrednika na inovacije utemeljene na agroekologiji", rekla je Power. Dodala je kako obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili farmeri proizvode gotovo 80 posto svjetske hrane, te kako se danas proizvodi više hrane nego u bilo kojem povijesnom razdoblju, no i dalje Ujedinjeni narodi procjenjuju kako je više od 800 milijuna ljudi na svijetu- gladno.

Alison Power održala je i zanimljivo predavanje o oprašivanju usjeva i negativnim trendovima koji utječu na 75 posto biljaka. Trend je povezana s intenzivnom poljoprivredom koja ne poštuje usluge ekosustava. Tvrdi kako će se morati promijeniti modeli u poljoprivredi s naglaskom na biološku raznolikost i održivi razvoj. Bez namjere da stvori paniku, Power je rekla da ćemo se uskoro naći u velikim problemima zbog uništavanja oprašivača. Čak ¾ vrsta žitarica koje se koriste u prehrani (i 65% vrsta povrća) zahtijeva oprašivanje insektima i nemoguće ih je zamijeniti. Razne studije pokazuju da je gubitak oprašivača dramatičan: u Europi je broj pčelinjih zajednica smanjen za 20%, a Sjeverna Amerika ima najmanji broj domaćih oprašivača u posljednjih pedeset godina. "To treba shvatiti ozbiljno", kaže Power optužujući, među ostalim, intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju i masovnu proizvodnju u monokulturi.

Ujedinjeni narodi pokrenuli su globalni Savez klimatski pametne poljoprivrede 24. rujna ove godine u New Yorku, tijekom sastanka na vrhu UN-a na kojem se raspravljalo o klimatskim promjenama. Savez okuplja vlade, nevladine organizacije i velike korporacije. Inicijativa uključuje tehnike poput očuvanja poljoprivrede, uzgoja međuusjeva, održive poljoprivrede, plodoreda, poboljšane ekstremne vremenske prognoze, integriranog upravljanja ratarsko-stočarskom proizvodnjom i boljeg upravljanja vodama. Cilj je povećati ekološku proizvodnju hrane kako bi se smanjila emisija ugljičnog dioksida.

10669194_735587896490237_8749097429992401159_o.jpg10669366_735587929823567_8433792700921873915_o.jpg

Stefano Padulosi, iz organizacije Bioversity International, rekao je kako promjena klime i gubitak prirodnog bogatstva zahtijevaju skup različitih akcija. Smatra kako bi sustav klimatski pametne poljoprivrede mogao povećati korištenje genetski modificiranog sjemena što smatra velikom opasnošću za održivu poljoprivrednu proizvodnju. Bioversity International je globalna organizacija koja svoje djelovanje temelji na pretpostavci da poljoprivredna bioraznolikost može pridonijeti boljoj prehrani, elastičnosti, produktivnosti i prilagodbi klimatskim promjenama u zemljama u razvoju. Klimatske promjene, rekao je Padulosi, značajno utječu na poljoprivredu, jer izazivaju smanjenje dostupnosti vode, dižu se globalne temperature, dolazi do sve češćeg plavljenja poljoprivrednih površina i povećava se broj štetnika. I Padulosi je iznio niz zanimljivih podataka o kojima bi valjalo razmisliti. Rekao je da se danas čak 75% hrane proizvodi od 12 vrsta žitarica i 5 vrsta mesa. To je vrlo zanimljivo ako se zna da je od 250 tisuća biljnih vrsta tradicionalnom proizvodnjom na farmama i selekcijom omogućen uzgoj čak 7000 biljaka. Padulosi smatra kako je standardizacija okusa hrane i izbor tek nekolicine biljaka za proizvodnju hrane učinila ogromnu štetu biološkoj i kulturnoj raznolikosti u svijetu. On drži kako bi se pod hitno trebala unaprijediti bioraznolikost u kojoj vidi i dobru šansu u prevladavanju problema nastalih klimatskim promjenama u svijetu. Povratak autohtonim biljnim vrstama u pojedinim dijelovima svijeta utjecao bi i na smanjivanje korištenja pesticida i gnojiva čime bi se pridonijelo i zdravstvenoj sigurnosti hrane, manjem uništavanju oprašivača te zaštiti okoliša.

1979329_735465289835831_5983973961299085978_o.jpg10714159_735466039835756_5766441837891903939_o.jpg

Na skupu u Napulju istaknut je i podatak brojnih znanstvenih istraživanja po kojima će do 2050. godine potražnja za hranom porasti za 65 posto, dok će svjetsko stanovništvo dosegnuti brojku od devet milijardi. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava da bi se neto poljoprivredni prinosi mogli smanjiti za između 0,2 i dva posto po desetljeću, te da potražnja raste 14 posto po desetljeću. Gary Gardner, istraživač Worldwatch Instituta iz Washingtona, rekao je kako su potrebni veliki napori za očuvanje resursa u poljoprivredi te povećati učinkovitost u njihovoj uporabi. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je podatak da je kvaliteta 11 posto svjetskog poljoprivrednog tla vrlo loša, a 25 posto je umjereno degradirano. Gardner također smatra kako valjda dobro razmisliti i donijeti pravednu odluku- treba li u SAD 40 posto ukupne proizvodnje kukuruza biti usmjereno na proizvodnju biogoriva ili bi te količine trebale postati hrana? Istaknuo je također kako se za biogoriva troši 50 posto šećerne repe proizvedene u Brazilu ili čak 80 posto suncokreta u Europi. Prema Gardnerovu mišljenju, svijet neće imati problema kad populacija dostigne najavljenih 9 milijardi ljudi jer su potencijali za poljoprivrednu proizvodnju ogromni, no to ne znači da se tlo i voda smiju uništavati niti da se danas trebaju bacati ogromne količine hrane. Naglasio je kako zastrašujuće zvuči podatak da danas, kada u svijetu milijuni ljudi gladuje, u Sjevernoj Americi se godišnje baci u smeće čak 56 kilograma hrane po stanovniku, ali i 13 kilograma po stanovniku u subsaharskoj Africi.

Još malo zanimljivih brojki sa skupa u Napulju, a koje su izravno vezane za odnos poljoprivrede i zaštitu okoliša- Agencija UN-a procjenjuje da su globalne emisije iz poljoprivrede, šumarstva i drugih oblika korištenja tla premašile 10 milijardi tona ugljičnog dioksida. U isto vrijeme, oko dvije milijarde tona CO2 godišnje se ukloni iz atmosfere kao posljedica sekvestracija ugljika u šumskim bazenima. FAO predviđa da se emisija CO2 može se povećati za 30 posto do 2050. godine.

Poljoprivreda koristi usluge ekosustava kao što su hrana, vlakna, stočna hrane, bioenergija i prirodna staništa, dok ima koristi od njih u isto vrijeme - još jedan razlog za promicanje održive prakse. "Usluge ekosustava imaju potencijal za rast proizvodnje i održivost. Prakse, kao što su poboljšanje genetike usjeva, integrirano upravljanje hranjivim tvarima, razvoj poljoprivrede i precizno upravljanje tlima i vodama, može biti optimiziran ", rekla je doktorica Alison Power. S druge strane, Gary Gardner poziva na očuvanje, proširenje i podizanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta te brži napredak u promicanju očuvanja tehnike uzgoja.

1559351_736394549742905_3395559856450452653_o.jpg 10659058_735466273169066_7552199221668538122_o.jpg

Nakon četiri dana razgovora i rasprava o međusobno povezanim problemima pothranjenosti, svjetske krize, zaštite okoliša 11. Greenaccordov medijski forum zaključio je Andrea Masullo, predsjednik Greenaccordovog Odbora za znanost. "Ako osiromašimo biosferu svi ćemo postati siromašni. Ako ju uništimo- i mi ćemo biti uništeni", istaknuo je Masullo. Dodao je kako smo svjedoci porasta broja stanovnika i gubitka prirodnih resursa zbog potrošnje koja prelazi granice mogućnosti ekosustava i njegovih regenerativnih sposobnosti. "Sadašnji ekonomski model koji se temelji na opsesivnoj potrazi za korištenjem resursa i akumulacijom proizvedenog kapitala ne može riješiti problem prehrane čovječanstva ni danas ni u budućnosti ", rekao je Masullo. Zaključio je da čovječanstvo treba radikalnu promjenu kursa i to promjenu u svakom čovjeku kako bi se produbila svijest o potrebi proizvodnje zdrave hrane i njenoj raspodjeli na cijelom planetu. Smatra nedopustivim da se na jednom dijelu Zemlje maksimalno koriste prirodni resursi i pretjeruje u proizvodnji hrane i trošenju ogromnih količina gnojiva i pesticida koji ugrožavaju ekosustave, a na kraju u smeće bacaju milijarde tona hrane godišnje, dok se s druge strane, na drugom kraju svijeta, i dalje stotine milijuna ljudi bori s pothranjenošću i glađu zbog koje svake minute i danas, u 21. stoljeću umire 15-oro djece.

6807165197_a87cbb9779_z.jpg

Greenaccord je u Napulju organizirao i nekoliko kraćih putovanja za sudionike skupa o poljoprivredi i zaštiti okoliša. Tako su, primjerice, posjetili grad Casertu u kojoj se nalazi najveći kraljevski dvorac na svijetu iz 18. stoljeća (građen za burbonske kraljeve Napulja), ali i muzej u jednoj od najstarijih tvornica svile u Europi. Posjetili su i obližnju vinariju Solopaca u kojoj se osim vina regije Campania mogu pronaći i svi drugi autohtoni seoski proizvodi tog dijela Italije. Bio je zanimljiv i odlazak u Averso, grad stotinu crkava koji se nalazi  u blizini Napulja te posjet Biskupijskom muzeju Napulja i katedrali gdje je goste pozdravio napuljski nadbiskup, Crescenzio Sepe.

Na 11. Međunarodnom medijskom forumu o poljoprivredi i zaštiti okoliša bila su i dva novinara iz Hrvatske i to oboje iz Osijeka- Ivana Parađiković iz AgroKluba i Davor Lončarić s Radio Osijeka (koji potpisuje ovaj tekst). Najavljeno je kako će sredinom studenoga ove godine u Orahovici biti osnovano Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH) koje će ući u sustav Europske mreže agrarnih novinara (ENAJ).

O skupu u Napulju govorimo u nedjelju, u Emisiji za selo i poljoprivredu.