U "Europskoj Amazoni" 230 orlova štekavaca

U "Europskoj Amazoni" 230 orlova štekavaca

snimio Mario Romulić

U „Europskoj Amazoni“ zimuje najgušća populacija orla štekavca u Dunavskom slivu. Prebrojano je preko 230 orlova štekavaca i 100.000 drugih ptica močvarica .

" Sredinom siječnja desetak nevladinih organizacija iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske i Srbije prebrojavali su ptice močvarice duž 3.000 riječnih kilometara Dunava, kao i duž donjih dijelova Drave i Mure. Promatrači ptica sudjelovali su u tradicionalnom međunarodnom zimskom prebrojavanju ptica močvarica koje koordinira organizacija Wetlands International. Ove godine se prvi put organiziralo sinkronizirano prebrojavanje zimujuće populacije orla štekavca u Dunavskom slivu s iznimno ugodnim rezultatima: u zemljama budućeg UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ zimuje ukupno 100.000 ptica močvarica kao što su veliki ronac, veliki vranac, divlja i lisasta guska ili velika bijela čaplja. Među njima je 230 jedinki orla štekavca, veličanstvene ptice koja je simbol prirodnih vrijednosti rijeka i poplavnih područja u takozvanoj „Europskoj Amazoni“.

Najveća gustoća orla štekavca se nalazi u pograničnom području Mađarske, Hrvatske i Srbije, koji čini i središte Rezervata biosfere. Park prirode Kopački rit (Hrvatska), Nacionalni park Duna - Drava (Mađarska) i Poseban prirodni rezervat Gornje Podunavlje (Srbija) zajedno su prijavili više od 200 zimujućih jedinki. „To dokazuje savršenu prikladnost tih močvara koje su ne samo najbolje stanište za život tih orlova već i hot-spot velikih grabljivica tijekom zime“, naglašava Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu prirode i ptica.

„Nedavno prebrojavanje ptica močvarica jasno je ukazalo na koja područja se mora fokusirati međunarodna zaštitarska zajednica uoči 2. veljače kad Ramsarska konvencija slavi Svjetski dan močvara“, rekao je Arno Mohl, stručnjak za slatkovodne sustave iz WWF Austrija. „Ove impresivne podatke koristiti ćemo kao važan argument za jaču zaštitu tih rijeka koje su još uvijek pod prijetnjom destruktivnih infrastrukturnih projekata, kao što je planirana regulacija hrvatsko- srpskog dijela Dunava u srcu Rezervata biosfere“, dodala je Irma Popović Dujmović iz WWF-a.

Orao štekavac zahtijeva velika i povezana poplavna područja sa starim stablima na kojima može gnijezditi i gdje nalazi dovoljno plijena – uglavnom riba, ptica močvarica i sisavaca – za ishranu. Velika zaštićena područja imaju ključnu ulogu u očuvanju i blagostanju štekavaca, jer su tamo najmanje ometani ljudskim aktivnostima. Stoga su prekogranični konzervatorski napori od vitalnog značaja za njihovo očuvanje, kao i za očuvanje brojnih ugroženih ptica koje koriste rijeke i njihova netaknuta poplavna područja za razmnožavanje, odmor i ishranu. Bolje znanje o najboljim područjima za zimovanje pomaže osnažiti napore za očuvanje tih područja.

Nakon Hrvatsko-mađarske nominacije 630.000 ha područja Rezervata biosfere pri UNESCO-u u 2012. godini, Srbija je u Parizu prošle godine nominirala svojih 177.000 hektara Podunavlja za UNESCO-v program zaštite “Čovjek I biosfera” (Man and Biosphere). Poslije konačnog odobrenja UNESCO-a, koje se očekuje u lipnju 2014., Austrija i Slovenija bi trebale dodati i svoje dijelove „Europske Amazone“ te upotpuniti ovu petodijelnu slagalicu međunarodnog Rezervata biosfere „Mura - Drava – Dunav“.

/WWF priopćenje/