U Osijeku otkrivena bista Martinu Lutheru

U Osijeku otkrivena bista Martinu Lutheru U Osijeku otkrivena bista Martinu Lutheru

foto M.Kralj/HRT

Evangelička crkva u cijeloj Hrvatskoj broji oko 3 i pol tisuće vjernika a među starijim župama je osječka u kojoj je danas obilježeno 500 godina reformacije i 95 teza Martina Luthera o oprostu grijeha.

U povodu 500 godina reformacije u dvoristu osječke Evangeličke crkvene općine otkrivena je bista Martinu Lutheru čime se Osijek, kao jedini hrvatski grad, pridružio nizu europskih i svjetskih gradova sa spomenikom začetniku reformacije.

imag2267.jpgimag2273.jpg

 

O Martinu Lutheru, izvor Wikipedija:

U studenome 1510., zbog poslova svoga reda, posjetio je Rim gdje je obnašao dužnosti uobičajene za svećenika-gosta i bio šokiran raskošnim i razuzdanim životom rimskog svećenstva. 1511. postao je profesor biblijske egzegeze u Wittenbergu. Iako još uvijek nesiguran u vlastiti spas Luther je postao aktivni propovjednik, učitelj i administrator. Negdje u vrijeme proučavanja Novog Zavjeta u pripremama za svoja predavanja počeo je vjerovati kako kršćani nisu spašeni zahvaljujući vlastitim naporima već Božjom milošću, koju oni prihvaćaju u vjeri ("Da, milošću ste spašeni - po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji" Ef 2.8).

31. listopada 1517. na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve. Povod za to bio je dolazak dominikanca Tetzela, papinog opunomoćenika za prodavanje oprosta. Tetzel je tada naime, u papino ime prodavao oproštajnice od prošlih i budućih grijeha, bez potrebe vjere i pokajanja, oproštenje se moglo kupiti ne samo za žive, već i za mrtve koji navodno borave u čistilištu.

Zanimljivo je spomenuti da prethodno opisani događaj Luther nijednom riječju nije spomenuo ni u jednom svom djelu iako je tim događajem obilježen početak vjerske reformacije. Lutherov je proglas izazvao veliko zanimanje javnosti i veoma brzo je preveden na njemački jezik (izvorno ga je Luther napisao na latinskom jeziku) te proširen diljem Njemačke. Rasprava o oprostu brzo se pretvorila u napad na papinstvo, a zatim i na čitavu tradicionalnu crkvenu organizaciju. Unatoč nalogu pape Lava X.(1518.) da se opravda pred njegovim izaslanikom, kardinalom Cajetanom (Tommaso de Vio) ostao je čvrsto pri svojim tezama. /Wikipedija/

 

 

biskup Evangeličke crkve u Hrvatskoj Branko Berić