Vjetrenjačom protiv mraza

Vjetrenjačom    protiv   mraza Vjetrenjačom    protiv   mraza
Domagoj Škobić Domagoj Škobić
Dražen Tonkovac Dražen Tonkovac

D. Tonkovac

Domagoj Škobić kupio je vjetrenjaču vrijednu 40 tisuća eura kojom je ove godine uspio spasiti od mraza svoje marelice i trešnje kod Aljmaša, a prošloga tjedna vjetrenjača je bila uspješna i u voćnjaku Dražena Tonkovca u Čepinu.

Među rijetkima u Hrvatskoj, koji prošloga vikenda nije osjetio ozbiljnije posljedice naglog zahladnjenja, proljetnog mraza i vrlo niskih temperatura u jeku cvatnje voćnjaka bio je Dražen Tonkovac, načelnik Općine Čepin i voćar. Zasadio je 22 hektara voćnjaka, od čega ima 5 hektara jabuka, 2 hektara šljiva i 20 hektara višanja. Višnje su ove godine ranije cvale tako da je u najosjetljivijoj fazi cvatnje izbjegnuta opasnost od mraza, šljive su bile nezaštićene tako da su stradale, a u kojoj mjeri doznat će se vrlo brzo, kad krene razvoj mladih plodova. Najosjetljivija voćka- jabuka nije imala gotovo nikakve štete jer je Tonkovac uspio unajmiti vjetrenjaču kolege voćara Domagoja Škobića iz Aljmaša. Tako sada spremno očekuje oko 250 tona prvoklasnih jabuka, a unatoč mrazu morat će još ručno prorjeđivati plodove jer je cvatnja i oplodnja bila iznimno dobra, a višak jabuka mogao bi oštetiti mlada stabla koja su ove godine u punom rodu jer su stara pet godina. S obzirom na to da je već dvaput njegov voćnjak stradao od tuče i leda Dražen Tonkovac odlučio se na još jednu investiciju- upravo podiže nove betonske stupce kako bi postavio zaštitne mreže, a novac je osigurao u sklopu mjera ruralnog razvoja te se prije dvije godine prijavio na prvi natječaj. Smatra kako je nedopustivo tolilko čekanje na ulaganja jer moramo biti puno brži u privlačenju novca iz fondova Europske unije. Njega su, kaže, konkretno više puta zaustavljale u projektu česte smjene u hrvatskoj Vladi i Ministarstvu poljoprivrede u posljednje dvije godine. Iako je ulaganje u zaštitu od tuče najskuplja investicija u voćnjaku Tonkovcu će se uz povrat polovice uloženog novca isplatiti već za tri godine jer, kako kaže, "do sada ga led nije zaobišao niti jedne sezone". Zanimljivo je kako je u sličnom projektu Tonkovac podignuo još 1,8 hektara najsuvremenijeg nasada trešanja u Slavoniji u kojem će, osim zaštite od tuče i već uobičajenog navodnjavanja, biti postavljena i zaštita od kiše. Riječ je o najsuvremenijoj tehnologiji u kojoj se 50 centimetara ispod zaštite od tuče postavlja folija preko cijelog voćnjaka. Time se cijelo stablo uoči berbe štiti od viška vlage koja uzrokuje pucanje plodova. 

Kada je u pitanju nasad jabuka, kojeg je zaštitila Škobićeva vjetrenjača, Tonkovac ističe kako mu je bilo ugroženo sigurnih pola milijuna kuna prihoda.  

Domagoj Škobić je kupio uređaj vrijedan 40 tisuća eura. U pitanju je prikolica s tornjem visokim 8 metara te velikim propelerom na vrhu koji se pokreće dizelskim motorom i okreće oko svoje osi pri čemu može mijenjati smjer puhanja zraka u krug promjera preko 300 metara (što pokriva oko 5 hektara površine). I Škobić je uređaj kupio novcem iz mjera ruralnoga razvoja uz povrat čak 70% uloženoga novca. Uređaj je prvi put vidio prije dvije godine na jednom sajmu u Italiji, a trenutačno je Škobićeva vjetrenjača jedini takav mobilni uređaj u Hrvatskoj i jedan od trideset u svijetu. Ove je godine prvi put korištena ta tehnologija zaštite od mraza i to prije dvadesetak u voćnjacima u Aljmašu gdje Domagoj Škobić uzgaja marelice i trešnje. Princip rada stroja je vrlo jednostavan- on spušta topliji zrak s 8,5 metara visine prema tlu na kojem je temperatura znatno niža i spušta se do -2 Celziejva stupnja u proljeće što oštećuje voćke u osjetljivoj fazi razvoja cvijeta i ploda. Iako je u pitanju skup uređaj, ulaganje se u potpunosti isplati u samo jednoj godini, kao što je to sada bio slučaj u jabukama Dražena Tonkovca u Čepinu. U voćnjaku je vjetrenjača podignula temperaturu za 4 stupnja, a uz loženje vatri s balama slame i korištenje sredstava za regulaciju rasta temperatura se može podignuti i za 7 Celzijevih stupnjeva, kaže Škobić. 

Vjetrenjača nije samo korisna u zaštiti od mraza nego ju vlasnika namjerava iznajmljivati stočarima za provjetravanje farmi tijekom ljetnih vrućina, može se koristiti i za sušenje voćki od rose što može ubrzati berbu, ali postoji i zanimanje filmske industrije (stvaranje umjetnoga vjetra). 

Domagoj Škobić ističe kako je puno mudrije podignuti manje, ali dobro opremljene i zaštićene voćnjake od velikih bez zaštite. "Premije osiguranja voćnjaka su vrlo visoke, a visoko je i natezanje s osiguravajućim kućama kada se štete dogode", kaže Škobić i dodaje kako premijom osiguranja može biti nadoknađen eventualno hladni pogon u toj godini. Smatra kako je isključivo oslanjanje na osiguranje nasada u voćarstvu "čista glupost i budalaština".

"Trebamo se sami štititi od mraza, suše i tuče. Sigurno možemo i znamo sami proizvoditi voće i konkurentni smo, a još ako uvedu zakon o poštenoj trgovačkoj praksi voćarstvo definitivno više neće biti problem", izjavio je Domagoj Škobić te zaključio: "Svijet je naš!". 

Vjetrenjačom protiv mraza