Za pet godina nove bušotine nafte u Slavoniji?

Za pet godina nove bušotine nafte u Slavoniji?

Istraživanje novih nalazišta nafte i plina u Slavoniji provodit će se iduće tri odnosno pet godina, a za pet godina realno je očekivati početak proizvodnje, rekla je danas predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić.

Nova nalazišta trebala bi zaustaviti pad domaće proizvodnje nafte i plina i obnoviti ulaganja koja su zadnjih dvadeset godina zamrla, rekla je Dorić na novinarskom brifingu u Agenciji.

Ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na pet polja na kopnu s predstavnicima Ine te predstavnicima kanadske tvrtke Vermilion Energy potpisani su u petak. Vlada je, inače, dala suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu za šest istražnih prostora. Ugovori su potpisani s Inom za jedan istražni prostor (Drava 2) te s kanadskim Vermilion Energy za četiri istražna prostora (Drava 4 i Sava 8, 9 i 10), dok se potpisivanje ugovora s nigerijskom tvrtkom Oando Plc za jedan istražni prostor (Drava 3) očekuje ovaj tjedan. 
Samo u prvih pet godina od provedbe tih projekta očekuje se ukupno pola milijarde kuna uplate u državni proračun, kazala je Dorić.
Dođe li, nakon faze istraživanja, do nove proizvodnje, financijske koristi za državu kroz podjelu nafte i plina s ulagačima godišnje mogle bi iznositi između 3,4 i 6,8 milijardi kuna, koliko bi se trebalo slijevati u državni proračun. Trenutno se, pak, od naknada za iskorištavanje naftnih i plinskih polja uplaćuje 600 milijuna kuna, naglasila je Dorić.
Naime, što se tiče međusobnih poslovnih odnosa države i investitora dosadašnji royalty model zamjenjuje se podjelom ugljikovodika po kojem država ulazi u zajednički poduhvat s investitorom, pri čemu investitor snosi rizik, a dođe li do komercijalno isplativnog otkrića i proizvodnje, plaća taksu na ukupno proizvedenu količinu, dok se proizvodnja dijeli između njega i države. 
Za cjelokupno razdoblje eksploatacije, udio države u dobiti projekta je 60 posto, a po klasičnom royalty modelu je 6 posto, kaže Barbara Dorić.
Istaknula je i da se u svim fazama projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina iz panonskog podzemlja vodi računa o strogoj zaštiti okoliša.
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić u tom je smislu za danas najavljene ekološki nadahnute prosvjede ocijenio politički motiviranima. Dodao je da su dosadašnja iskustva sa zaštitom okoliša prilikom crpljenja nafte i plina u Slavoniji pozitivna.
Stanovnici Slavonije nisu protiv bušenja, a prosvjedi su politička hajka bez stvarne osnove, rekao je Panenić. Ona, kao i ministar Panenić, najavljuju da će se nafta koja bi pripala državi, prerađivati u domaćim rafinerijama, a ta mogućnost otvorena je i za količine koje bi pripale investitoru.
Upitan za budućnost istraživanja nafte i plina na Jadranu, Panenić je rekao da to trenutno nije prihvatljivo i da se prednost daje turizmu. Dodao je kako takvi projekti nisu isplativi, jer im je granica rentabilnosti cijena nafte od 100 dolara za barel, dok je za "Panon" 40 dolara po barelu.
U vezi izgradnje termoelektrane Plomin C, kazao je da je taj projekt, nakon ocjene Europske komisije da međusobni odnosi Marubenija i HEP-a donose mogućnost nedozvoljene tržišne potpore, praktički zaustavljen te najavio ulaganja u termoelektrane u Zagrebu i Osijeku.