Žetva pšenice na pola puta

Žetva   pšenice   na  pola puta Žetva   pšenice   na  pola puta
Ernest Nad Ernest Nad

Žetva pšenice u Osječko-baranjskoj županiji obavljena je na oko 50 posto površina, a iako se očekuju dobri prinosi još uvijek nisu poznati svi parametri otkupa, prvenstveno cijena, koju je do sada objavio samo jedan otkupljivač, izvijestili su danas u osječkoj Županijskoj komori.

Pšenica je u Osječko-baranjskoj županiji zasijana na oko 40 tisuća hektara, što je znatno manje nego prošlih godina kada se to kretalo od 55 do 60 tisuća hektara, ali se očekuje prosječan prinos veći od 6 tona po hektaru i proizvodnja između 240 i 250 tisuća tona, kaže voditelj Odsjeka za poljoprivredu osječke Županijske komore Ernest Nad.
Nešto veće količine pšenice požete su na površinama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na kojima se prinosi kreću između šest i sedam tona po hektaru, dok su veliki poljoprivredni sustavi obavili oko 35-40 posto žetve.
Nad napominje kako je otkupne cijene do sada istaknula jedino tvrtka Granolio koja je spremna otkupiti 100 tisuća tona pšenice po cijeni od 1,10 kuna za prvu, 1,05 kuna za drugu i jednu kunu za treću klasu.
Hrvatska pšenica ima svoga kupca na domaćem i na stranom tržištu, poput Italije i susjednih zemalja - Slovenije i BiH, iako se prema postojećim podatcima može procijeniti da nećemo imati previše izvoznih viškova, s obzirom da se u cijeloj zemlji očekuje proizvodnja od 550 do 600 tisuća tona, a hrvatske su potrebe oko 450 tisuća tona pšenice, ističu u osječkoj Komori.
Procjenjuje se da bi žetva trebala biti završena do 15. srpnja kada počinju ozbiljniji razgovori o kupoprodaji pšenice. Očekujemo da će Ministarstvo poljoprivrede ovih dana objaviti pravilnik o parametrima kvalitete i kvantitativnim klasama pšenice ovogodišnjeg uroda, koji bi bio prihvatljiv proizvođačma i Žitozajednici koja okuplja predstavnike mlinsko-pekarske industrije, trgovce i otkupljivače, budući da u dosadašnjim razgovorima nije bilo suglasnosti oko osnovnih uvjeta otkupa, prometa i skladištenja pšenice, rekao je Nad.
Važno je da pšenica kao tradicijska i najvažnija ratarska kultura ostane na poljoprivrednim površinama, jer uz tradiciju i znanje imamo klimatske i pedološke uvjete za njezinu proizvodnju, pa treba uložiti napore da se u bližoj budućnosti povećaju sjetvene površine pod pšenicom, smatraju u osječkoj Komori.
Ocjenjuju da će proizvođači, prođu li dobro u proizvodnji i otkupu, pokazati veći interes za sredstva programa ruralnoga razvoja i ulagati u poljoprivredu, dok bi loš rezultat vjerovatno značio nove probleme sela i poljoprivrede.