Župani se izborili za općinske sudove

Župani se izborili za općinske sudove

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvažio je većinu prijedloga župana za reformu pravosuđa. Prvotni je prijedlog bilo „rezanje“ općinskih sudova sa 62 na 18, ali nakon pritiska svih hrvatskih župana ipak će svaka županija imati svoj općinski sud – u Zagrebu će biti tri.

Ministarstvo će pravosuđa početkom sljedećeg mjeseca dostaviti novi prijedlog reorganizacije sudske mreže u Hrvatskoj kojim bi se cijela Hrvatska podijelila na 15 pravosudnih područja te na kojima bi djelovalo 15 županijskih sudova, 23 općinska suda i 21 prekršajni sud i 21 općinsko državno odvjetništvo. Nakon brojnih sugestija, prigovora i dopuna svih hrvatskih župana, Ministarstvo se pravosuđa ipak odlučilo korigirati svoj prvotni prijedlog. „Zahvaljujući stalnim pritiscima putem medija, službenim dopisima, brojnim sastancima i raspravama proteklih mjeseci, uspjeli smo izboriti da Ministarstvo pravosuđa donese odluku koja barem djelomično odgovara stanovnicama hrvatskih županija. Zahvaljujemo ministru Orsatu Miljeniću što je sagledao i uvažio većinu naših prijedloga za reorganizaciju sudova, no i dalje se nadamo kako ovo ipak neće biti samo dodatni udar na građane, već efikasnije i racionalnije sudstvo“, rekao je predsjednik Hrvatske zajednice županija i virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić. 

„U ovaj je proces uloženo puno truda i moram se posebno zahvaliti pomoćniku ministra Ivanu Crnčecu, prvoj potpredsjednici Vlade Vesni Pusić, predsjedniku RH prof. dr. sc. Ivi Josipoviću, zamjenici Općinskog državnog odvjetnika u Čakovcu Kseniji Vidović Vincek, odvjetnici Petri Vugrin, ali u konačnici i ministru Orsatu Miljeniću te cjelokupnoj političkoj sceni Međimurja na punoj podršci“, istaknuo je međimurski župan Matija Posavec.
Od 1. siječnja 2015. zauvijek bi trebala zatvoriti vrata 44 općinska suda, 21 prekršajni sud te 12 općinskih tužiteljstava, a od 1. srpnja sljedeće godine prestalo bi raditi još 40 prekršajnih sudova.

Hrvatska zajednica županija broji 20 županija te njihovih župana koji, bez obzira na političku pripadnost, aktivno rade na promicanju ustroja regionalne samouprave te na poticanju i potpori ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka svih županija. Kroz Hrvatsku zajednicu županija žele komunicirati prema upravnim tijelima, izvršnoj vlasti i javnosti te ojačati sustav koji zajednički grade niz godina, a sve sa ciljem funkcionalne decentralizacije Republike Hrvatske.