Danijela Vlašić: Stiže kraj trećega toplinskog vala, klima se mijenja

Danijela Vlašić: Stiže kraj trećega toplinskog vala, klima se mijenja

Nije lako ni ljudima niti životinjama - osvježenje uz fontanu na Koblerovu trgu (Foto: Goran Kovačić / Pixsell)

Ovoga su nas ljeta pogodila tri toplinska vala u kojima su temperature dosezale i do 40°C. Kao glavni krivac spominje se vrući afrički zrak, kojega se naziva i sjevernoafričkom anticiklonom. O čemu se zapravo radi?

"Kolege iz Italije to nazivaju anticiclone nordafricano ili sjevernoafrička anticiklona, ali to za sada nije općeprihvaćeni termin", tumači meteorologinja iz riječkoga Pomorskoga meteorološkog centra Danijela Vlašić. Radi se o sustavu vrućega zraka koji se nalazi iznad saharske pustinje, gdje su povišene temperature, posebice u ljetnim mjesecima, dok tlak u prizemlju oscilira oko srednjih vrijednosti od 1013 hPa, tumači Danijela.

Za vikend i početkom tjedna željno iščekujemo najavljeno osvježenje i promjenu vremena. Stara izreka kaže kako s prvom kišom u kolovozu prestaju ljetne vrućine. Međutim, Danijela upozorava da su i nakon toga temperature ponovno znale doseći vrućine, znači krenuti iznad 30°C. Često se događaju razdoblja toplog ili vrlo toplog vremena i u rujnu i listopadu. Ali nakon ove kiše, vrućine će ipak popustiti jer više neće prelaziti prosječne vrijednosti za više od 10 stupnjeva, što je ovog ljeta bio slučaj na nekim meteorološkim postajama na našem području.

Ljeti se taj sustav pomiče prema sjeveru i spaja s azorskom anticiklonom, i onda se stvara tzv. blocking: stabilan sustav iz Afrike blokira utjecaj drugih zračnih masa koje bi donijele promjenu vremena, kakve nam inače redovito stižu s Atlantika.

Uspiju se probiti tek manje količine vlažnoga zraka, što onda, uz vrućine, stvara i sparine, a to većina ljudi najteže podnosi. Kad se pak takva blocking situacija dogodi zimi, onda u Europi imamo stabilno i sunčano vrijeme s temperaturama višim od prosjeka.

Toplinski val u Danskoj već iznad 28°C

Nije svaka vrućina toplinski val, upozorava Danijela, već mora zadovoljiti neke od kriterija. Primjerice, mora trajati nekoliko dana zaredom i temperature moraju za nekoliko stupnjeva premašiti prosjek. Recimo, za Rijeku je jedan od kriterija maksimalna dnevna temperatura viša od 35°C, dok je u Danskoj taj prag već na 28°C.

Vrući je zrak iz Afrike i prije dolazio do Europe - primjerice, 1950-ih su bile velike vrućine koje su izazvale značajne štete u poljoprivredi, požare i gubitke ljudskih života - ali sad su sve češće i dugotrajnije. Ekstremno toplo i dugo ljeto bilo je 2003. godine, kada je val izrazito toplog vremena u Europi izazvao smrt od 22 do 35 tisuća ljudi te štetu koja se procjenjuje na 12,3 milijarde dolara.

Prva polovica ove godina najtoplija je od kada postoje mjerenja u svijetu, svjedoče podaci Svjetske meteorološke organizacije.

Iako se klima na zemlji uvijek mijenja i stalno će se mijenjati, ističe naša sugovornica, prije su te promjene bile spore - trajale bi nekoliko desetaka ili stotina tisuća godina - a danas se događaju brže i intenzivnije. To je posljedica čovjekovog utjecaja na atmosferu, stav je Svjetske meteorološke organizacije.

Povećana emisija stakleničkih plinova (ugljičnog dioksida, metana) izazvana industrijom i prometom, jedan je od faktora koji utječu na globalno zatopljenje - a dio toga su i češći toplinski valovi.

Ekstremno topao srpanj u Hrvatskoj

Ove godine u srpnju u cijeloj je Hrvatskoj srednja mjesečna temperatura bila iznad višegodišnjeg prosjeka, pa je opisan kao ekstremno topao. Odstupanja srednje mjesečne temperature bila su u rasponu od 2,8°C, koliko je bilo u Daruvaru, pa do čak 4,6° u Rijeci.

Apsolutna maksimalna temperatura zraka u Rijeci je izmjerena 19. srpnja 2007. godine, kad je bilo ravno 40°C. Druga najviša temperatura ikad bila je ovoga ljeta, 22. srpnja, kad je živa dosegla 39,9°C. Treća najviša je 39,2°C, izmjerena 4. kolovoza 2013. godine. Inače je srednja maksimalna temperatura u Rijeci za lipanj 25,2°C (s odstupanjima od 1,7°C), za srpanj 28,2°C (uz odstupanja od 1,8°C) te za kolovoz 28,1°C (s odstupanjima od 2°C).

Iako nam je prošle godine ljeto bilo kišovitije i hladnije no inače, ipak je riječ o iznimci. Naime, od 2000. godine naovamo, temperature su u stalnom porastu.

Klimatske će nam promjene donijeti intenzivnije vremenske (ne)prilike - velike vrućine ljeti i hladnoće zimi, snažna nevremena, poplave i suše. Klima se mijenja i morat ćemo se tome prilagoditi, upozorava Danijela.

Primjerice, gradovima je potrebno osigurati dovoljno zelenih površina - Beč tako planira izgradnju zelenih šetnica koje bi građanima omogućile da s jednoga kraja grada na drugi mogu stići pješice ili biciklom u hladu, kako bi bili zaštićeni od vreline asfalta. Možda je zaista krajnje vrijeme za izgradnju dugo najavljivanog parka na Delti…

Poslušajte cijeli razgovor s Danijelom Vlašić:

Danijela Vlašić 1. dio, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Danijela Vlašić 2. dio, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Komentari