Dr. Valković o bolestima želuca i crijeva: umjereno sa suhomesnatom hranom!

Dr. Valković o bolestima želuca i crijeva: umjereno sa suhomesnatom hranom!

Kancerogeni nitrati i nitriti koriste se u suhomesnatim proizvodima kao konzervans (Foto: Pixabay)

Kako nitrati i nitriti koji se koriste kao konzervansi suhomesnatih proizvoda negativno utječu na zdravlje, bismo li trebali obavljati preventivne endoskopske preglede i zašto se svakako moramo odazvati pozivu na kolonoskopiju?

Jednjak je šuplji cjevasti organ bez nekih značajnijih funkcija, osim da hranu i piće iz usta dopremi u želudac. Izdvojio bih dvije bolesti - to su GERB i rak jednjaka. GERB je česta bolest u zapadnoj civilizaciji pa se smatra da više od 20 posto odraslih može iskusiti simptome bolesti, češće muškarci negoli žene.

Pojavi GERB-a doprinosi sve što povećava tlak u trbuhu - npr. ako se često saginjemo ili čučimo, ako se napinjemo, pretjerana debljina, trudnoća. Nadalje, bolest potiču pušenje, alkohol, gazirana pića, pretjerano konzumiranje masne hrane i čokolade, obilni obroci kasno navečer, neki lijekovi (lijekovi protiv reume, tzv. NSAR, ili neki lijekovi protiv povišenoga srčanog tlaka koji labave kružni mišić), šećerna bolest.

Bolest nastaje zbog slabosti tzv. kružnog mišića koji sprječava povrat hrane i želučane kiseline iz želuca u jednjak, što dovodi do nagrizanja sluznice jednjaka i njegove upale. Simptomi bolesti su žgaravica, povrat kiseline u usta, bol u žličici i u području jednjaka, čak i otežano gutanje. Može se javiti i kašalj, promuklost te oštećenje cakline zubi.

Ono što možemo sami učiniti jest da smanjimo tjelesnu težinu, da ne pušimo, ne pijemo previše alkohola i gaziranih pića, da jedemo češće i manje, da se ne prejedamo navečer, posebno ne masnom hranom, a dobro je spavati s povišenim uzglavljem. NSAR treba kontrolirano uzimati, treba biti komotno obučen - da nas odjeća ne steže. Međutim, ako imamo simptome bolesti, obavezno se treba javiti liječniku, koji će nas, ako je potrebno, uputiti gastroenterologu koji će izvršiti dijagnostiku i propisati lijekove kako bi se zaliječila upala koja dugotrajno može biti opasna.

Opasno pušenje i pijenje alkohola

Rak jednjaka javlja se značajno češće u muškaraca negoli u žena, a njegova učestalost raste s dobi, tako da se najčešće javlja iza 70. godine života. Dok se u tzv. zapadnom svijetu (što znači i u našoj zemlji) obično javlja 5 -10 novih slučajeva na 100 000 stanovnika godišnje, u nekim se područjima Azije i Afrike javlja nekoliko desetaka puta češće, što odražava, prije svega, okolišne rizične čimbenike. Važni rizični čimbenici ove bolesti su niži socioekonomski status, prekomjerno uživanje alkohola te pušenje cigareta i opijata.

Glavni simptomi raka jednjaka su otežano, ponekad i bolno gutanje pri uzimanju hrane i pića, koje može ići do te mjere da više niti tekućina ne može prolaziti u želudac, zatim povraćanje (moguće i krvavog sadržaja), pojava crne stolice zbog krvarenja iz gornjeg dijela probavne cijevi te gubitak na težini, koji je obično izrazit. Ako imate neki od ovih simptoma odmah se javite liječniku!

Prema nekim izračunima, istovremeno pretjerano korištenje cigareta i alkohola (posebno žestokih pića) povećava rizik nastanka bolesti i do 100 puta, tako što izaziva upalu sluznice jednjaka koja, traje li dovoljno, može dovesti do raka. Hrana bogata nitratima, tj. nitrozaminom, kao što su suhomesnati proizvodi, pogoduje nastanku bolesti. Često i dugotrajna oštećenja sluznice jednjaka izrazito vrućom hranom te pićem, prethodna ingestija lužine, radioaktivno zračenje područja u kojem je jednjak ili pak korištenje hrane zaražene nekim gljivičnim toksinima, također povećavaju šansu od razbolijevanja.

Neke ranije bolesti jednjaka, kao što su kronična ahalazija membrane jednjaka, također su rizični čimbenici. Konačno, dugotrajni neliječeni GERB značajno doprinosi nastanku bolesti. Postoje znanstveni podaci koji ukazuju da dovoljan unos određenih vitamina i minerala, kao što su vitamin A, oni B-kompleksa, vitamin C, magnezij, cink te karoten imaju zaštitnu ulogu u ovoj bolesti. Međutim, najvažnije je otkloniti čimbenike koje smo već naveli, a koji doprinose nastanku bolesti (alkohol, cigarete, GERB i drugi...).

Zajednički faktor čira i raka želuca: bakterija Helycobacter pylori

Nastanku čira na želucu najviše doprinose pretjerana upotreba lijekova koji su agresivni za sluznicu želuca ili dvanaesterca, kao što su NSAR ili salicilati. Infekcija bakterijom Helycobacter pylori također pogoduje nastanku bolesti, kao i pretjerano konzumiranje agresivnih tvari kao što su cigarete i alkohol. Konačno, neke bolesti kao što su KOPB ili kronično zatajenje bubrega rizični su čimbenici za ulkusnu bolest. Glavni simptom bolesti je bol u gornjem dijelu trbuha.

Mnogo ozbiljnija i teža bolest jest rak želuca, peta najčešća vrsta raka u razvijenim zemljama, dok u onim nerazvijenima još uvijek drži visoko drugo mjesto. Ipak, njegova incidencija polako opada. Češći je u muškaraca negoli u žena te u starijih ljudi negoli u onih mlađih.

Ukoliko je netko od vaših bliskih krvnih srodnika bolovao od raka želuca, tada i vi imate povećanu šansu da obolite (prema nekim istraživanjima, posebno ako taj srodnik i vi imate krvnu grupu A). Ranije kirurško odstranjivanje dijela želuca, perniciozna anemija (vrsta slabokrvnosti uzrokovana nedostatkom vitamina B12), želučani polipi - također ponešto povećavaju šansu da se razvije ova bolest, pa te osobe treba ozbiljno pratiti.

Zaraza ovom bakterijom danas se lako može dokazati, a kratkotrajnom terapijom antibioticima i inhibitorima protonske pumpe i izliječiti. Nadalje, konzervirana hrana bogata solju, ukiseljena hrana, dimljeno i usoljeno meso, namirnice bogate nitratima, tj. nitrozaminom, mogle bi biti povezane s povećanim rizikom ove bolesti. Pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola također, prema nekim istraživanjima, ponešto povećavaju mogućnost razvoja bolesti (vjerojatno razvojem kronične upale sluznice želuca).

S druge strane, svježe voće i povrće (neki naglašavaju važnost češnjaka te biljne hrane bogate vitaminima C, E i karotenom, mineralima te antioksidansima) moglo bi imati važnu zaštitnu ulogu u sprječavanju nastanka ovog raka. Zato se ispijanje narančinog soka odmah nakon ustajanja čini dobrom zdravstvenom navikom. Neka istraživanja ističu i zaštitnu ulogu zelenog čaja.

Na televiziji i u novinama možemo naići na krilaticu "smrznuto je zdravo", što je, sudeći po mnogim istraživanjima, u slučaju raka želuca vjerojatno točno. Naime, mnogi znanstvenici vjeruju da je upravo korištenje hladnjaka i zamrzavanje hrane doprinijelo polaganom jenjavanju ove bolesti, budući da je omogućilo veću konzumaciju voća i povrća izvan sezone, kao i smanjenje uporabe konzervirane hrane bogate solju i konzervansima.

Postoje određeni znanstveni dokazi koji ukazuju da bakterija Helycobacter pylori (posebno neki njeni sojevi), koja se nastanjuje u želucu, tijekom dužeg vremena u nekih ljudi može dovesti do atrofičnog gastritisa, tj. jedne vrste upale sluznice želuca koja onda opet, ako dovoljno dugo traje, može dovesti do nastanka raka. U zemljama gdje je više ljudi zaraženo ovom bakterijom viša je i pojavnost raka želuca. Međutim, velika većina ljudi zaraženih ovom bakterijom neće dobiti rak želuca, pa su za pojavu ove bolesti potrebni i drugi genetski i/ili okolišni čimbenici koji se intenzivno istražuju.

Iznimno je važno rano otkrivanje ove bolesti, a najbolji primjer koji nam ilustrira ovu dimenziju problema dolazi iz Japana. Naime, u Zemlji izlazećeg Sunca rak želuca ima obilježja nacionalne bolesti s izuzetno visokom pojavnošću u stanovništvu. Bogato i disciplinirano japansko društvo uvelo je obavezne preventivne endoskopske preglede želuca odraslih ljudi, što je rezultiralo povećanjem rano otkrivenih karcinoma želuca, što je opet snizilo smrtnost od ove bolesti i povećalo broj onih koji su izliječeni. I to je jedan od putova borbe protiv ove bolesti. Periodički preventivni endoskopski (gastroskopski) pregledi preporučaju se osobama s povišenim rizikom za razvoj bolesti.

Konačno, reći ćemo ukratko koji su simptomi raka želuca koji nas trebaju natjerati da potražimo liječničku pomoć: osjećaj "težine", "mučnine" ili "punoće u želucu", rane sitosti, bola u gornjem trbuhu, povraćanja (ponekad i krvi), otežano gutanje, pojava crne stolice, anemija zbog nedostatka željeza ili pak "okultno" krvarenje u stolici (oku nevidljivo krvarenje kojeg dokazujemo posebnim kemijskim reakcijama), kao i mršavljenje - to su najčešći simptomi koji se javljauju tijekom bolesti. U svih osoba s navedenim tegobama, a posebno starijih od 50 godina, potrebno je žurno dijagnostičko rasvjetljavanje.

Rak debelog crijeva: drugi najčešći oblik raka u Hrvatskoj

Za potrebe naše emisije govorit ćemo o raku crijeva kao bolesti čije loše posljedice možemo značajno smanjiti preventivnim akcijama. Iako tanko crijevo svojom duljinom višestruko nadmašuje debelo crijevo, rak se upravo najčešće pojavljuje u debelom crijevu.

Polipi ili adenomi najvažniji su rizični čimbenici za rak debelog crijeva. Citirati ću portal Hrvatske lige za borbu protiv raka: "Polipi su tkivne izrasline koje rastu iz sluznice debelog crijeva prema unutrašnjoj strani, odnosno šupljini debelog crijeva. Mogu biti mali, tek nešto iznad sluznice crijeva, veći ili veliki, s peteljkom ili bez nje. Učestalost polipa je između 7% i 50%. Mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi u oba spola, ali najčešće ih nalazimo u osoba starijih od 60 godina.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka u muškaraca (iza raka pluća) i u žena (iza raka dojke). Od ukupnog broja slučajeva raka u našoj zemlji na ovu bolest otpada 15 - 16 posto slučajeva u muškaraca i 13 - 14 posto slučajeva u žena. U zadnjih dvadesetak godina prati se trend porasta obolijevanja i smrti od ove bolesti u našoj zemlji. 

Polipi su obično pojedinačni, ali ih može biti i više. Premda se mogu naći u svim dijelovima debelog crijeva, najčešće su smješteni u njegovu završnom dijelu. Premda su polipi u osnovi benigni, smatramo ih premalignim promjenama jer iz njih može nastati karcinom debelog crijeva. Naime, polipi imaju različit stupanj displazije, odnosno poremećaja stanica s promijenjenom jezgrom, ubrzanim rastom, promijenjenim žlijezdama i smanjenim izlučivanjem sluzi. Te promjene mogu prouzročiti nastanak karcinoma.

Što su polipi veći, to je veći rizik nastanka karcinoma. Iako je opaženo da se neki polipi tijekom godina smanjuju, računa se da će iz polipa nastati karcinom prosječno za 7 godina od postavljanja dijagnoze. Od ostalih rizičnih čimbenika, sjedilački način života, prehrana bogata mastima i mesom (masti iz hrane povećavaju stvaranje žučnih kiselina od kojih su neke kancerogene) te pretjerani unos alkohola usporavaju rad crijeva pa se štetni sadržaj u njima duže zadržava i oštećuje sluznicu koja se s vremenom sve teže obnavlja i štiti pa se razvijaju različite bolesti uključivo i tumore. Osim toga i nasljedni čimbenici mogu prouzročiti bolest debelog crijeva." Konačno, i kronične upalne bolesti crijeva povećavaju šansu zarazvoj raka debelog crijeva.

Kolonoskopija glavu čuva

Simptomi na koje moramo obratiti pažnju su poremećaj normalnog ritma stolice, smjenjivanje proljeva i opstipacije, pojava krvi u stolici, simptomi anemije i laboratorijski dokazana sideropenična anemija, bol i nelagoda u trbuhu.

Rak debelog crijeva jedan je od najboljih primjera koliko puno možemo učiniti za sebe ako se držimo preventivnih mjera i preporuka jer ukoliko se zaista držimo tih preporuka, mislim da je mala šansa da umremo od ove bolesti. 

Ako nema posebnih nasljednih rizika u obitelji koje su usko povezane s pojavom raka debelog crijeva, sekundarna prevencija raka debelog crijeva uputna je u osoba starijih od 50 godina. Imate li bliskog srodnika s rakom i / ili adenomom debelog crijeva u dobi iznad 60. godine života, sa sekundarnom prevencijom treba početi s 40 godina života. Imate li bliskog srodnika koji je imao rak debelog crijeva i / ili adenom debelog crijeva u dobi ispod 60. godine života, sekundarnu prevenciju treba početi deset godina ranije od dobi u kojoj je bliskom srodniku otkriven rak debelog crijeva i / ili adenom debelog crijeva.

Metode prevencije su ili otkrivanje okultnog (oku nevidljivog) krvarenja u stolici u kombinaciji s kolonosokopijom, ili pak kolonoskopija. I još nešto - svakako se odazovite Nacionalnom programu za rano otkrivanje raka debelog crijeva koji se sprovodi u našoj zemlji kada vam poštom dođe poziv za tu akciju!

(U sljedećoj emisiji "Zdravljak" govorit ćemo o zdravlju jetre, žučnog mjehura i puteva te gušterače...)

--------------

Doc. dr. sc. Toni Valković, internist hematolog, odjelni liječnik u Zavodu za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka i redovni profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

---------------

Vaša pitanja o zdravlju ili prijedloge za zdravstvene teme o kojima želite znati više, možete uputiti na mail adrese: tajana.petrovic.cemeljic@hrt.hr ili radio.rijeka@hrt.hr, s naznakom "Zdravljak".

Komentari