Dubai - svjetska poslovna i turistička meka

Dubai - svjetska poslovna i turistička meka Dubai - svjetska poslovna i turistička meka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka
Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka

Marina Dubai noću (Foto: Korado Vujnović / Radio Rijeka)

Dubai je pojam luksuza. Uz već svjetski poznate građevine, poput Burj Al Araba, Burj Al Khalife ili otoka palmi, na svakom koraku mogu se vidjeti luksuzni automobili i sve ono što prati bogati poslovni svijet sa svih strana kugle zemaljske. No ima Dubai i svoje drugo lice.

Dubai - grad raskoši i luksuza. Prva je to asocijacija na spomen jednog od sedam Ujedinjenih Arapskih Emirata. Riječ je o gradu od dva milijuna stanovnika, turističkoj meki i centru poslovnog svijeta, ali i gradu prepunom turista. Razvoj je vezan uz daleku 1971. godinu kada se sedam emirata, među kojima i Dubai, ujedinilo u UEA. Ključna figura tog vremena bio je šeik Rashid čije velike fotografije i dan danas dominiraju gradom, a njegovo ime nosi najveća bolnica u gradu kao i sveučilište te još nekoliko javnih institucija.

Rashida je nakon smrti na vlasti zamijenio njegov sin šeik Maktoum, koji je Dubai počeo razvijati kao turistički i poslovni centar svijeta. Započeto u prvoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća nastavio je i današnji vladar Emirata šeik Muhhamad. Dubai je danas tako postao pojam luksuza. Uz već svjetski poznate građevine, poput Burj Al Araba, Burj Al Khalife ili otoka palmi, na svakom koraku mogu se vidjeti luksuzni automobili, raskošne jahte te sve ono što prati bogati poslovni svijet sa svih strana kugle zemaljske.

No ima Dubai i svoje drugo lice, prilagođeno srednjem sloju, ali i turistima "plićega" džepa. Uz malo upornosti i tjelesne izdržljivosti prijeko potrebne za obilazak velikih trgovačkih centara, može se pronaći ponešto čak i jeftinije nego u nas. Sportska obuća i odjeća poznatih svjetskih robnih marki cijenom ne odskače značajno od cijena u Hrvatskoj, dok se tehničku robu, uz samo malo truda, može pronaći i povoljnije nego u Hrvatskoj.

Financijski problematična je konzumacija pića i hrane. Kava košta od 16 do 25 dirhama. Za lakše računanje, jedan dirham je otprilike dvije kune. Cijene popularne pizze kreću se od 65 pa sve do 150 dirhama. Naravno, ne u ekskluzivnim restoranima, već onima namijenjenima širokom spektru brojnih turista. Alkohol se toči samo u određenim hotelima i resortima i poprilično je skup. Pivo od 0,33 litre teško ćete pronaći ispod 60 kuna. Ako ste ljubitelj, u pojedinim dijelovima grada možete uživati u delicijama Bliskog i Dalekog istoka po daleko pristupačnijim cijenama.

U ranim večernjim satima gradom vladaju nesnosne gužve. Za udaljenost od sedamdesetak kilometara, krenete li u drugi dio grada u pogrešno vrijeme, autoputom sa šest voznih traka trebat će vam oko tri sata. Dubai je prepun automobila, što s obzirom na cijenu goriva nije začuđujuće. Litru benzina platiti ćete 1,35 dirhama ili malo više od dvije i pol kune. U skladu s tim, ni taksi prijevoz, s obzirom na destinaciju, nije skup. Udaljenost od pet kilometara, po taksimetru će vas stajati 15 dirhama.

Zanimljiva je i nacionalna struktura radne snage. Najslabije plaćene poslove obavljaju radnici pridošli iz zemalja poput Afganistana, Pakistana ili Indije te afričkih zemalja Nigerije ili npr. Kameruna. Jedan od taksista, Afganistanac koji već deset godina živi i radi u Dubaiju, pojasnio je kako funkcionira njegov posao. Unajmio je taksi vozilo od tvrtke i dnevno plaća 300 dirhama. Sve što zaradi preko toga, zadržava za sebe.

Kako bi nešto priskrbio te poslao obitelji koja je ostala živjeti u Afganistanu jer je ovdje preskupo, kaže, radni mu dan traje 16 - 17 sati. Osoblje u hotelima, neovisno košta li noćenje 200 ili nekoliko tisuća USD, izuzetno je ljubazno i susretljivo. Tako će vam, primjerice, tamnoputi vratar svaki put otvoriti ulazna vrata hotela sa širokim osmijehom, odavajući dojam kako ga taj potez čini iznimno sretnim. No ljubaznosti unatoč, iskrsne li neki problem, naoružajte se strpljenjem.

Zračna luka, jedna od najprometnijih u svijetu, smještena je praktički u samom gradu. Zrakoplovi polijeću i slijeću svakih tridesetak sekundi, pa se prometna gužva na nebu iznad grada može ponekad promatrati i golim okom. Sukladno tome, a posebno noću, stalno je prisutna i zvučna kulisa koja prati slijetanje i polijetanje zrakoplova.

Ekspanzija Dubaija još uvijek traje i grad je veliko gradilište. Dograđuje se cestovna infrastruktura, ali grade se i novi veliki poslovno-stambeni kompleksi. U prihodu UAE nafta danas sudjeluje sa samo 4 posto, ostalo otpada najvećim dijelom na prihode od turizma te prihode poslovnog i financijskog sektora. Stoga ne treba čuditi stalna potražnja za novim stambenim i poslovnim prostorima. Povećat će se time i broj stanovnika pridošlih sa svih strana svijeta, a smanjiti udio domicilnog stanovništva, koji sada iznosi desetak posto.

U Emiratima živi i oko desetak tisuća Hrvata, koji uglavnom rade na srednjim i višim položajima u raznim svjetskim kompanijama. Nakon višegodišnjeg boravka slažu se u jednom: da bi se u svim blagodatima Dubaija uživalo, potrebno je imati i veliki novac, ali i srednji sloj kojem oni pripadaju, zahvaljujući svome radu ovdje živi lagodno.

Komentari