Katarina Međeral i njegovanje senjskog dijalekta

Katarina Međeral i njegovanje senjskog dijalekta

Katarina Međeral (foto: Borna Šmer / Radio Rijeka)

Katarina Međeral od malih nogu njeguje specifični čakavski govor rodnog grada Senja. Neobičan i čakavcima zbog akcentuacije i nepostojanja, za druge čakavce karakterističnog, glasa "Ć": slovo se piše, ali ne izgovara tako.

Akademik Milan Moguš zabilježio je nematerijalno blago "senjskih besed", akcentuirao i zaštitio od zaborava u rječniku senjskih riječi. Rječnik je izdala Matica Hrvatska.

Naša je gošća čitala stihove iz pera Krešimira Stanišića, senjskoga pjesnika koji u svojoj poeziji progovara o ljepotama rodnog kraja, nudi nostalgične sličice prošlih vremena, opisuje more i mirine (grote), senjski porat dok je bio važna luka, vremena u kojima su senjske ulice odzvanjale lokalnom čakavicom, a place dječjim smijehom.

U Senju ni danas nije tako loše. Puno je novaca povučeno iz EU fondova najviše u cijeloj Hrvatskoj, a tim je sredstvima, među ostalim, obnovljen park na Nehaju i uređena igrališta, a gradske plaže su se površinama udesetorostručile. Senjani "njurgadu" da "vavik more bolje".

Karnevalska tradicija Senja seže u daleku prošlost o kojoj je pisao i Valvasor, a i najstariji ljetni karneval u Hrvatskoj upravo je - senjski. O tradiciji mesopusta i maškaranja, o "larfama" i "bautama", o mjestima na kojima se odvijaju karnevalska događanja i još nekim zanimljivostima iz Senja, govorila je Katarina Međeral koja je s našim slušateljima podijelila i nekoliko - drugim čakavcima - neobičnih riječi zavičajnog govora.

"Zaboravit Senju tebe, je nimat sebe", zapisao je Ljudevit Osterman Lude u odi svome gradu, a vi poslušajte kako ta i puno drugih pjesama zvuči u interpretaciji Senjkinje Katarine Međeral:

Ćo mi ćo ti: Katarina Međeral, pripremio Borna Šmer

Komentari