Klimatske promjene i šumski požari - začarani krug!

Klimatske promjene i šumski požari - začarani krug!

Foto: Hrvoje Jelavić / Pixsell

Svakoga ljeta šumski požari su sve razorniji, a zadnjih tjedana naročito pustoše prostranstva Grčke, Portugala, Španjolske i sjeverne Kalifornije. Znanstvenici objašnjavaju kako globalno zatopljenje pogoršava taj problem.

Naravno i drugi faktori utječu na sve učestalije i intenzivnije požare, uključujući ljudsko zadiranje u šumska područja i neodgovorno upravljanje šumama. "Pacijent je već bio bolestan", kaže David Bowman, profesor biologije okoliša na Sveučilištu u Tasmaniji i stručnjak za požare. "Međutim, klimatske promjene su ubrzale bolest", tvrdi.

Svaki vam vatrogasac može reći kakvi vremenski uvjeti pogoduju razvoju požara: vruće, suho i vjetrovito. Stoga ne iznenađuje da će upravo u onim tropskim i umjerenom toplim područjima koje su poharali naleti šumskih požara, po klimatskim projekcijama, temperature dodatno rasti, a suše biti učestalije. 

"Osim što donose više suhog i vrućeg zraka, klimatske promjene - ubrzavanjem isparavanja i povećanjem suša - također stvaraju zapaljivije ekosustave", kazao je Christopher Williams, šef odjela ekoloških znanosti na Sveučilištu Clark u Massachusettsu. 

Na jugu Francuske i Portugala u zadnjih 20 godina bile su tri ili četiri velike suše koje su se u takvom opsegu prethodno pojavljivale samo jednom u stoljeću. Suho vrijeme znači više usahlih stabala, raslinja i trave - i više loživa za vatru. 

Da stvari budu gore, nove su se vrste bolje prilagodile poluaridnim uvjetima u svojim staništima. "Biljke kojima odgovara vlažnost nestale su. Zamijenile su ih zapaljivije biljke koje mogu izdržati suhe uvjete, poput ružmarina, divlje lavande i timijana", dodaje Vennetier. "Ta promjena se događa prilično brzo", zaključio je Vennetier.

"Sve te ekstremno sušne godine stvaraju veliku količinu sasušene biomase", kaže Michael Vennetier, inženjer na francuskom Nacionalnom centru za istraživanje i tehnologiju okoliša i poljoprivredu (IRSTEA). "To je savršeno zapaljivo", istaknuo je.

Porastom količine žive i manje kiše, drveća i grmovi kojima nedostaje vode puštaju korijenje dublje u tlo, kako bi dosegle svaku kap vode za svoje lišće i iglice. To znači da više nema vlage u zemlji koja bi mogla usporiti nalet požara kroz šumu ili šikaru.

Povijesno gledajući, u umjereno toplim dijelovima sjeverne polutke sezona je požara bila kratka - srpanj i kolovoz. "Danas se razdoblje osjetljivo na požare proširilo od lipnja do listopada", kazao je Thomas Curt s IRSTEA-e govoreći o prostoru Mediterana. Za Kaliforniju, koja je tek nedavno izašla iz razdoblja petogodišnje suše, neki stručnjaci kažu kako ondje uopće nema sezone požara - planuti može cijelu godinu. 

"Što je toplije, to je više munja", kaže Mike Flannigan, profesor na Sveučilištu Alberta u Kanadi. "To vodi većem broju požara, posebno u sjevernim predjelima". Diljem svijeta 95 posto požara prouzročio je čovjek, dodao je.

Globalno, šume sadrže 45 posto Zemljina ugljika i upijaju četvrtinu ljudske emisije staklenika. Međutim, kako šume umiru i gore, dio se ugljika vraća u atmosferu, doprinoseći klimatskim promjenama u začaranom krugu. 

Uobičajeni obrasci vremena iznad Sjeverne Amerike i Euroazije uvelike ovise o zračnim strujama na velikim visinama - koje nastaju kao rezultat kontrasta između polarnih i ekvatorijalnih tempereatura. 

Međutim, globalno je zatopljenje povisilo temperature na Arktiku dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je oslabilo spomenute struje. A to znači da zrak tone i postaje topliji i suši. Vatrogasci godinama znaju da je to pogodno za požare.

Klimatske promjene ne samo da povećavaju vjerojatnost izbijanja požara, već povećavaju i njihov intenzitet. "Ako požar postane preintenizivan - čemu trenutno svjedočimo u Kaliforniji i što smo vidjeli prije nekoliko tjedana u Grčkoj - ne postoji izravna mjera da se požar zaustavi", rekao je Flannigan. "To je poput pljuvanja na logorsku vatru", dodao je.

S porastom temperature kukci su se premjestili sjeverno u kanadske borealne šume, putem stvarajući pustoš i ubijanjem drveća. "Povećanje broja kukaca privremeno povećava zapaljivost šume tako što povećava količinu mrtvog materijala, poput iglica", kaže Williams.

Komentari