Mediteranska prehrana - svjetska nematerijalna kulturna baština

Mediteranska prehrana - svjetska nematerijalna kulturna baština

Riječka ribarnica - riba je jedna od osnova mediteranske prehrane (Foto. Goran Kovačić/PIXSELL)

Mediteranska prehrana koju su zajednički predložile Španjolska, Cipar, Grčka, Italija, Maroko, Portugal i Hrvatska od danas je na popisu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Tako je odlučeno na 8. Sastanku UNESCO-vog Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu što se od 2. do 7. prosinca održava u Bakuu, glavnome gradu Azerbajdžana.

Grčka, Italija, Maroko i Španjolska su u rujnu 2008. predale zajedničku kandidaturu za upis mediteranske prehrane na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, što je prihvaćeno 2010. godine. U ljeto 2011. Španjolska je, kao koordinator četriju zemalja, pozvala Hrvatsku da se pridruži zajedničkoj kandidaturi, a poziv je bio upućen i Cipru i Potugalu.

Ministarstvo kulture je u suradnji sa stručnjacima Instituta za etnologiju i folkloristiku, koji istražuju i proučavaju i tradicijsku prehranu, pripremilo kandidaturu.

Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa, uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Ona je temelj identiteta ljudi na tom prostoru, a tekovina je raznih kultura i utjecaja koje se prenose s koljena na koljeno.

Mediteranski model prehrane osnova je cjelokupnoga kulinarskog sustava obale, otoka i dijela zaleđa. Prehrana se razlikuje među pojedinim mjestima i društvenim slojevima, a može se podijeliti na ribarsku (osim u dijelu zaleđa) i težačku ili na njihovu kombinaciju, što je vrlo čest slučaj na otocima.

Republika Hrvatska ovim upisom postaje druga u Europi i peta u svijetu po broju upisanih elemenata na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine.

Komentari