Otočani protiv berača: hoće li prosvjedi spasiti smilje?

Otočani protiv berača: hoće li prosvjedi spasiti smilje?

Miris smilja mnogima je ono što pamte kao miris ljeta (Foto: Nel Pavletić / Pixsell)

Ovih se dana po prvi put u Hrvatskoj prosvjedovalo radi zaštite samoniklog bilja - zbog branja i čupanja smilja, na noge se diglo stanovništvo Krka, Cresa, Paga i nekih mjesta u Dalmaciji.

Traže provođenje zabrane nekontroliranog branja i čupanja zbog kojeg prijeti opasnost da jadranski krš ostane bez biljke važne za prirodnu održivost i uresa bez kojeg mediteranska Hrvatska ne bi bila to što od pamtivijeka jest.

O značaju smilja u životima otočkog stanovništva, priobalja i Dalmatinske zagore, svjedoče brojni događaji vezani za njegovo iskorištavanje, čuvanje i divljenje, kao i imena i prezimena Smiljka, Smiljana, Smiljan, Smiljanec i Smiljanić, kojemu je, doduše, pokislo perje, što se ne bi trebalo dogoditi borcima za zaštitu zlatnocvite trave koja je desetljećima liječila astme, rane i modrice, a djevojkama i ženama darivala ljepotu.

Osim što smilje beru i čupaju nelegalno i nekontrolirano, berači također, pričaju mještani, ruše stoljetne suhozide i time nepopravljivo štete jedinstvenom krajobrazu.

Berač dnevno može ubrati i 200 kilograma smilja, i tako zaraditi oko 400 kuna, zbog čega se, prema nekim procjenama, ove sezone tim poslom bavilo oko četiri tisuće ljudi. Među njima su zasigurno i oni koji ne znaju da se smilje ne smije čupati, već se reže srpom ili škarama na pet do šest centimetara iznad zemlje i tako čuva iz godine u godinu.

Smilje - cvijeće besmrtnosti

A treba čuvati taj prirodni dar koji u kasno proljeće, na mjestima gdje samo rijetko bilje može naći svoj dom, uporno cvate u svojoj besmrtnosti - immortelle, kako se na francuskom jeziku naziva smilje. Postoji mnogo vrsta, najpoznatija je helichrysum italicum, dok se u Hrvatskoj još naziva smili, cmilje, zlatnocvita trava, zneljek, sneljek, laska kamilica i marjetica.

Visoko je do 60 centimetara, uskih listića i žutih cvjetova, vrlo otporno na studen i temperature ispod nule. Odlična je hrana ovcama, pa ne čudi što su se ovih dana pobunili paški ovčari, bojeći se da će nestankom smilja njihova janjetina i sir izgubiti jedinstveni okus i kvalitetu.

Na našim otocima vjeruje se da smilje u svojim cvjetovima akumulira sunčevu toplinu, zbog čega su žene njegovim nježnim cvjetovima punile jastuke kojima su se grijale kad zapuše hladna bura. Kao preventiva astmatičnim napadima, u prošlosti su se osušeni i usitnjeni cvjetovi smilja pušili u luli.

Inače se sušeno smilje koristilo i za potpalu vatre i dimljenje pršuta. Smilje se upotrebljava i kao začin jelima od riže i mesa, složencima te slasticama.

I dok je to narodno cvijeće kroz davnine služilo za tradicionalno travarstvo - za liječenje žučnog kamenca, organa za mokrenje i opekotina - u moderna vremena smilje se, zbog eteričnih ulja, najviše koristi u kozmetičkoj industriji i fitoterapiji za održavanje zdravlja i ljepote.

To su znale i dalmatinske i primorske prabake koje su davno prije poznatog pojma anti-age, skovanog u marketinškim strategijama, iz svojih biljaka, pa tako i smilja, izrađivale ljekovite pripravke i pomade.

Hrvatska je nekad proizvodila ulje smilja, danas smilje izvozi

Prije nego što je destilacija eteričnog ulja postala uobičajenom, smilje se "potapalo", odnosno maceriralo u maslinovu ili bademovu ulju. U Hrvatskoj ga gotovo više nitko ne radi, a ubrano se smilje izvozi. Spravlja ga tek pokoji zaljubljenik u fitoterapijsku literaturu ili pak netko tko se sjeća običaja svojih baka i djedova.

Smilje sadrži vrlo malo eteričnog ulja (manje od 0,05 posto), mora se destilirati svježe, a ne sušeno, i zato je ulje skupocjeno. Da bi se dobila litra ulja treba destilirati tonu cvjetnih glavica smilja. Jedna litra na inozemnom tržištu stoji i do 1700 eura. Usporedbe radi, za litru lavandina ulja dovoljno je samo 50 kilograma lavandinih cvjetnih stabljika.

Hrvatska je nekoć bila veliki proizvođač eteričnog ulja smilja, a danas ga uvozimo. Sada uglavnom beremo i čupamo smilje i prodajemo ga kozmetičkim kompanijama, koje zatim konačni proizvod vraćaju na hrvatsko tržište.

Smilje je kao immortelle dobilo reputaciju po kojoj ima moć izbrisati tragove vremena na licu, a u manje poetičnim slučajevima njegovo ulje ili čaj ublažava astmu i bolove zbog žučnog kamenca. U smilju se nalazi i arzanol, pa mu nema sličnog u svijetu biljaka, a znanstvenici su dokazali njegovo protuupalno, anti-HIV i antioksidativno djelovanje.

Samo mali broj ljudi zna da je ulje smilja jedno od najboljih sredstava protiv hematoma, modrica, što je slučajno otkrio francuski liječnik i aromaterapeut Daniel Penoel. U fitoterapijske svrhe koristi se i cvijet smilja, ali katkad i herba (zelen) biljke u cvatu. Cvjetovi i listovi sadrže jako gorke tvari.

Iako čaj od smilja ima iznimno ugodan miris, okus mu je gorak, što je razlog da se zamjerio mnogoj djeci odrasloj u priobalju, koja su ga zbog dišnih smetnji, na nagovor baka, morala piti od kasne jeseni do proljeća. Stručak ljeti ubranoga, sušenoga smilja čitave nas zime svojim mirisom vraća u mnogima još od djetinjstva najdraže godišnje doba - ljeto.

Komentari