"Poput krijesnica": Mali salon kao kontrast blagdanskom blještavilu

"Poput krijesnica": Mali salon kao kontrast blagdanskom blještavilu "Poput krijesnica": Mali salon kao kontrast blagdanskom blještavilu
MaraM: Labor MaraM: Labor
Domenico Antonio Mancini: Altre resistence Domenico Antonio Mancini: Altre resistence
Domenico Antonio Mancini: Altre resistence Domenico Antonio Mancini: Altre resistence
Nemanja Cvijanović: Smrt fašizmu Nemanja Cvijanović: Smrt fašizmu
Fokus grupa: Platform Fokus grupa: Platform
Circo Vitale: Island of the dead. You are welcome - you are not welcome Circo Vitale: Island of the dead. You are welcome - you are not welcome
Salvatore Manzi: Untitled Salvatore Manzi: Untitled
Oppy De Bernardo: Souvenirs from Lampedusa Oppy De Bernardo: Souvenirs from Lampedusa
Regina Jose Galindo: Negociacion en turno (video) Regina Jose Galindo: Negociacion en turno (video)
Jota Castro: Half the world knows not how the other half lives Jota Castro: Half the world knows not how the other half lives
Rafaella Barbato i Nemanja Cvijanović (iza njih, Pier Paolo Patti: Wor(l)dless) Rafaella Barbato i Nemanja Cvijanović (iza njih, Pier Paolo Patti: Wor(l)dless)

MaraM: "Labor" (performans)

Usred blagdanskog blještavila i vreve na Korzu, u Malom salonu je u nedjelju prijepodne otvorena izložba sasvim drugačijeg predznaka: skupina od 16 umjetnika i umjetničkih kolektiva iz Italije, Grčke, Hrvatske, Švicarske, Turske i Latinske Amerike snažno progovara o problemima suvremenog svijeta.

Mlada žena u crnom, s malim djetetom u naručju, hoda bosa, saginje se i dlanovima skuplja zrna pšenice rasuta po podu. Odnosi ih do previsoko postavljene police na zidu i s naporom, jedva, doseže staklenku. Dio pšenice se rasipa po polici i po podu, ali dio ipak završava u prozirnoj tegli, koja se svakim ženinim dolaskom polako puni. Nakon što je gotovo sat vremena skupljala zrnje, žena sjeda na jastuke na podu i doji svoje dijete.

Nije se to događalo u nekom od izbjegličkih kampova ili na ulicama brazilskog slama, već u galerijskom prostoru riječkoga Malog salona. Talijanska umjetnica MaraM svoj je nijemi, spori i snažni performans "Labor" (u prijevodu: rad, radništvo, ali i porođaj, porođajne muke) izvela u sklopu otvorenja izložbe "Poput krijesnica", kojom je talijanska aktivistica i kustosica Rafaella Barbato okupila umjetnike s raznih strana svijeta kako bi progovorili o temeljnim problemima suvremenog svijeta.

Umjetnici dolaze iz različitih geopolitičkih i društvenih stvarnosti, međutim, ono o čemu govore problemi su koje dijelimo svi na planetu: seobe i migranti, vjerske i ekonomske razlike i netrpeljivosti, ratovi, položaj žene u društvu, neizvjesna egzistencija, kršenja ljudskih prava, kako na život tako i na smrt. Njihovi različiti vizualni jezici uspostavljaju uznemirujući dijalog koji je u snažnom kontrastu s lampicama, vrevom i blagdanskim ozračjem s druge strane galerijskog stakla. 

Zašto se izložba zove "Poput krijesnica", tumači kustosica Rafaella Barbato: "Krijesnica je kukac koji zbog postojećeg ekonomskog sustava, kapitalizma, industrijskog razvoja i posljedičnog zagađenja, polako izumire. Broj krijesnica je prepolovljen. Međutim, one su vrlo otporne životinje i uspijevaju preživjeti. Malo ih je, ali se ne daju. Metafora krijesnica često se upotrebljava kad se opisuje gospodarski sustav, problemi egzistencije, odnosi među ljudima i prema ženama, politička pitanja, kao i problem imigranata i njihove potrage za domom." Termin je preuzet iz eseja "Opstanak krijesnica" francuskog filozofa i povjesničara umjetnosti Georgea Didi-Hubermanna, objavljenog 2009. godine.

Kao u izlogu, pred visokim staklom koje gleda na Korzo, na vješalicama stoje muško odijelo, elegantna ženska haljina, slatka mala haljinica na cvjetiće za djevojčicu, a na podu leže pletena kapica, odijelce i papučice za novorođenče – sve napravljeno od istoga materijala: dvije zelene rabljene vreće u kojima na Lampedusi prenose imigrante koji nisu živi dočekali dolazak u "bolji" svijet. Djelo "Suvenir iz Lampeduse" izložio je Oppy De Bernardo nakon ljetovanja na talijanskome otoku kontrasta – s jedne strane nezaustavljiva industrija turizma, a s druge isto tako nezaustavljiv val očajnih izbjeglica. De Bernardo i sam ima imigrantsko obiteljsko nasljeđe – njegovi su roditelji iz Napulja svojedobno odselili u Švicarsku, gdje i danas žive. 

Peruanski umjetnik Jota Castro uzdužno je napola prerezao svježi crveni gerber, položen na bijeli papir na podu, s porukom ispisanom na zidu: Pola svijeta ne zna kako druga polovica živi. Talijanski Circo Vitale namotao je šareni brodski konop napravljen od odjeće imigranata, natopljen morem/vodom/znojem, uz fotografije koje prikazuju svojevrsni prijelaz preko Stiksa u Had, upozoravajući kako mnogi više nemaju pravo ne samo na život, nego niti na smrt dostojnu čovjeka. 

Riječanin Nemanja Cvijanović izložio je dio rada koji je već predstavio u Ljubljani: "Smrt fašizmu", seriju grafika nastalih u suradnji sa slovenskim Antikapitalističkim savezom. Riječ je o svojevrsnom "vježbanju revolucije": mirovni aktivisti uzeli su oružje i naučili gađati, i to mete s logotipovima institucija koje smatraju (su)krivcima za tešku situaciju u kakvoj živi većina čovječanstva, poput Svjetske banke, Ujedinjenih naroda, Međunarodnog monetarnog fonda, Europske unije, NATO saveza. "Platform" je pak jedna od knjiga - u ovom slučaju "Platforma" Michela Houellebecqua - u kojima riječka Fokus grupa (Iva Kovač i Elvis Krstulović) precrtava sve rečenice koje smatra suvišnima, ostavljajući samo one bitne za ideološko razumijevanje poruke. 

Izložba je plod suradnje Rafaelle Barbato i riječke Galerije SIZ, a zamišljena je kao putujući projekt, koji će u sljedeće dvije godine biti predstavljen na različitim lokacijama, s time da će se prilagođavati i razvijati ovisno o posebnostima društvenih i političkih prilika. Projekt podržavaju napuljski muzej suvremene umjetnosti MADRE te riječki MMSU, a u Malom salonu ostaje do 15. siječnja. Ulaz slobodan. Poslušajte prilog:

Poput krijesnica, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Komentari