Skupština PGŽ o proračunu: premalo za ceste, školstvo i hitnu medicinu

Skupština PGŽ o proračunu: premalo za ceste, školstvo i hitnu medicinu

Marina Medarić, Erik Fabijanić, Zlatko Komadina (Foto: Neva Funčić / Radio Rijeka)

Za četvrtak 23. ožujka najavljena vjerojatno posljednja sjednica primorsko-goranske Županijske skupštine u ovom mandatu. Na dnevnom je redu i izvršenje prošlogodišnjega proračuna, ostvarenog 98,5 posto.

Župan Zlatko Komadina ističe da je u ovom mandatu održano 36 radnih i osam svečanih sjednica Županijske skupštine, u prosjeku 11 godišnje, s više od 1000 točaka dnevnoga reda. Kaže kako je prošlogodišnji proračun ostvaren s 98,5 posto. Konsolidirani proračun Primorsko-goranske županije iznosi 796 milijuna kuna i tu je izvršenje nešto slabije jer je 30 milijuna kuna neutrošenih sredstava, najviše za ugovore zdravstvenih ustanova, prebačeno u ovu godinu.

Podfinancirani ŽUC, osnovno školstvo i hitna pomoć

Među 32 točke dnevnoga reda, župan najavljuje i izvješće o proračunu Županijske uprave za ceste, koji zbog prenesenih sredstava za još neodrađene ugovore s 85 raste na 101 milijun kuna. Iako županijske ceste gospodare dvostrukom kilometražom u odnosu na državne ceste i autoceste, prihodi im 20 godina stagniraju, upozorava Komadina.

Predsjednik Županijske skupštine Erik Fabijanić najavljuje da će se na zadnjoj sjednici naći i Socijalni plan PGŽ do 2020. te Strategija razvoja tehničke kulture, kao i nastavak investicija na Platku i projektu Putevi Frankopana"Dobro da smo digitalizirali rad Skupštine, tiskani materijali bili bi nekoliko kilograma teški", komentirao je Fabijanić i pokazao novinarima trotomno, dvadesetak centimetara debelo izdanje materijala za ovotjednu sjednicu.

Županijske uprave za ceste gospodare s 20.800 kilometara cesta, sa zbirnim proračunima od 812 milijuna kuna. Hrvatske ceste gospodare sa 6900 kilometara cesta i milijardu i 820 milijuna kuna budžeta. Autoceste gospodare s 1100 kilometara, a prihod ostvaruju od cestarine. "Taj je sustav podfinanciran, kao i sustav osnovnog školstva u dijelu gdje nam se ne priznaju troškovi za održavanje novoizgrađenih dvorana. Stoje na istoj razini kao da nismo ni izgradili te dvorane", govori župan.

Isto je i s hitnom medicinskom pomoći, za koju, uz ono što daje HZZO, Županija godišnje mora izdvojiti dva i pol milijuna kuna da bi opstala. "Ono što dobijemo od HZZO-a u naravi je za plaće, ne pokrije ni benzin. Ili ako pokrije benzin, nema za plaće“, kaže Zlatko Komadina i tvrdi da se državni deficit sve više pere preko lokalnih proračuna. Izvijestio je i da je 800 tisuća kuna iz proračuna PGŽ raspodijeljeno na 55 programa udruga civilnoga društva. "I tu je sve veći pritisak na Županiju jer su gradovi i općine smanjili podrške udrugama", objašnjava Komadina.

Ulaganja u zdravstvo

Zamjenica župana Marina Medarić izvjestila je o odluci o raspodjeli decentraliziranih sredstava za zdravstvo. 22 milijuna i 150 tisuća kuna bit će raspodijeljeno na sedam zdravstvenih ustanova. Za Dom zdravlja PGŽ namijenjeno je pet milijuna, kupit će se digitalni rentgeni za Rab i Lošinj, kombi vozilo za prijevoz dijaliziranih u Gorskom kotaru, endoskopski uređaj te za ostatak popraviti krovovi i drvenarija.

Thalassotherapiji Opatija kupuje se klima uređaj i agregat za angiosalu, u Crikvenici otplaćuju krediti, u Psihijatrijskoj bolnici Rab dovršavaju novi paviljoni. HMP će imati novca samo za popravke, a NZJZ za redovno održavanje i novi mikroskop. Najviše novca, osam milijuna i 800 tisuća kuna, bit će uloženo u gradnju novog dijela Lječilišta Veli Lošinj, a početak radova očekuje se 1. listopada.

Komentari