U Hrvatskoj 5 do 10 posto populacije ima disleksiju

U Hrvatskoj 5 do 10 posto populacije ima disleksiju U Hrvatskoj 5 do 10 posto populacije ima disleksiju
Foto: Biserka Belić / Radio Rijeka Foto: Biserka Belić / Radio Rijeka
Foto: Biserka Belić / Radio Rijeka Foto: Biserka Belić / Radio Rijeka
Foto: Biserka Belić / Radio Rijeka Foto: Biserka Belić / Radio Rijeka

Sonja Zubović, autorica romana na temu disleksije „Nemreš bit pametan: empatija kao nužnost" (foto: Biserka Belić / Radio Rijeka)

U tijeku je nacionalna kampanja „I ja želim čitati" kojom se skreće pozornost na sve veći broj djece i mladih s teškoćama u čitanju i disleksijom. Pretpostavlja se da 5 do 10 posto populacije u Hrvatskoj ima disleksiju, a u okviru kampanje predstavljeni su roman i priručnik o teškoćama u čitanju.

Ako se disleksija u djece zanemari može dovesti do odustajanja od učenja, negativno utjecati na komunikaciju i život. Osobe s teškoćama u čitanju susreću se s niz prepreka, na što se želi upozoriti kampanjom „I ja želim čitati" čiji je organizator Hrvatsko knjižničarsko društvo.

"Djeca manje čitaju, teže govore, sve rijeđe idu u knjižnicu. Ipak programa ima, ali mi bi htjeli više programa za osobe koje imaju teškoća u čitanju ili disleksiju, zato smo pokrenuli kampanju da informiramo javnost kroz koje sve probleme oni prolaze", izjavila je voditeljica kampagne Željka Miščin.

Spisateljica Sonja Zubović napisala je prvi hrvatski roman na temu disleksije „Nemreš bit pametan: empatija kao nužnost" želeći približiti „svijet" djece s teškoćama u čitanju i pobuditi empatiju i približiti emocionalni svijet te djece koja su vrlo često iznimno inteligentna i pametna, a zbog disleksije imaju velike probleme s kojima se suočavaju i teškoće u sustavu školovanja jer moraju preskakati razne predrasude i ukoliko ih se ne prepozna mogu vrlo lako skrenuti u negativnost.

Da ne bi došlo do negativnih posljedica djeca trebaju što ranije početi vježbati s logopedom čime se bavi klinička logopedinja Maja Kelić. Ona je napisala i "Priručnik za logopede, učitelje i roditelje - ovladavanje čitanjem". Pojasnila je kako prepoznati disleksiju: "Sporo čitanje s puno pogrešaka što dovodi do nerazumijevanja pročitanog - slovkaju, premeću slova, imaju teškoća s prizivanjem i pamćernjem pojmova tako da je priručnik osmišljen kao stručna literatura ali je istovremeno namjenjen i roditeljima jer osim priča sadrži i zadatke na kojima djeca mogu raditi kako bi ovladala čitanjem što bolje." Jezik, na kraju krajeva, u određenoj dobi počinjemo usvajati više čitanjem nego slušanjem, dodala je Maja Kelić.

Poslušajte prilog Biserke Belić:

Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom "I ja želim čitati!", pripremila Biserka Belić

Komentari