U Hrvatskoj malo napuštanja školovanja, ali puno prekida studiranja

U Hrvatskoj malo napuštanja školovanja, ali puno prekida studiranja

Gotovo polovica upisanih studenata u Hrvatskoj prekine studij (Foto: Pixsell)

Vrlo mala stopa napuštanja školovanja – odnosno, osnovne škole – ali i visoka stopa napuštanja visokoškolskog obrazovanja, značajke su hrvatskoga obrazovnog sustava u usporedbi s drugim zemljama Europske unije.

Stopa napuštanja školovanja je svega 2,7 posto, navela je Nadia Bonifačić, analitičarka obrazovnih sustava Glavne uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije, na današnjoj tribini o reformi obrazovnog sustava i tržištu rada, održanoj u Kampusu riječkog sveučilišta. 

Međutim, procjenjuje se da više od 40 posto studenata u našoj zemlji prekida visokoškolsko obrazovanje, i to zbog nedovoljnih sposobnosti pri upisu, ograničene akademske i profesionalne orijentacije te nedovoljnih financijskih sredstava za studiranje. Bonifačić je izložila rezultate istraživanja obrazovanja i osposobljavanja za 2015. godinu, koje je provela Europska komisija. 

Bonifačić je istaknula i podatke o znatnom porastu broja visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj u samo jednoj godini, s 2013. na 2014. Tako je s 25,6 posto visokobrazovanih u 2013. godini, stopa u 2014. porasla na čak 32,2 posto, a razlozi su, po procjeni EK, u velikoj ekspanziji sveučilišta krajem devedesetih godina prošloga stoljeća.

U Hrvatskoj se zapošljava manje od 50 posto osoba sa završenom srednjom školom, dok je u mnogim zemaljama EU taj postotak veći od 70 posto. I to je jedan od razloga zbog kojega se mnogi odlučuju na studiranje, rekla je Bonifačić. Problem je i što samo 72 posto osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem pronalazi posao u tri godine nakon stjecanja diplome - dok je prosjek u EU 80 posto.

Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj znatno više studenata nastavlja studij na diplomskoj razini, što upućuje na nedostatno priznavanje diplome prvostupnika. To pak dovodi do velikog povećanja broja onih koji obavljaju poslove za koje su prekvalificirani, a to je posebice vidljivo u posljednje četiri godine, navela je Bonifačić.

Poslodavci ne prepoznaju diplome prvostupnika i njihove vještine i razlike u odnosu na magistre i stručne specijaliste, istaknula je dekanica Visoke poslovne škole PAR Gordana Nikolić. Iz vlastitog je iskustva ustvrdila da s godinama studenti kreću na studije sa sve manje temeljnih znanja. 

Kad se usporedi s ostalim zemljama Unije, vrlo je mali broj djece u Hrvatskoj obuhvaćen predškolskim programima, istaknuo je voditelj predstavništva EK u Hrvatskoj Branko Baričević, kazavši da će se i na tom polju morati učiniti mnogo više. 

Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin rekao je da se hrvatski obrazovni sustav često doživljava kao nefleksibilan i zastario, ali da je još uvijek jedan od kvalitetnijih dijelova društva.

Komentari