U KBC-a Zagreb upućena inspekcija Ministarstva zdravstva

U KBC-a Zagreb upućena inspekcija Ministarstva zdravstva

Goran Stanzl/PIXSELL

Slijedi provjera cijelog postupka vezanog uz način obavještavanja pacijenata o postojanju dugova na ime neplaćenih troškova participacije. Resorni ministar Milan Kujundžić najavio je kako će s ravnateljima bolnica pokušati dogovoriti da za manja dugovanja ipak građanima ne šalju ovrhe.

Odgovor HZZO-a prenosimo u cijelosti:

"Prema ugovoru između Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i bolničkih zdravstvenih ustanova, zdravstvene ustanove obvezne su prilikom otpuštanja osigurane osobe s bolničkog liječenja, odnosno odmah nakon pružene specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite osiguranoj osobi, izdati osobni račun koji je osigurana osoba obvezna potpisati, te su zdravstvene ustanove obvezne pohraniti skenirani primjerak potpisanog računa.

Na računu mora biti prikazan trošak obveznog zdravstvenog osiguranja kao i trošak participacije koji plaća osobno osigurana osoba ukoliko nema ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Zdravstvene ustanove su te koje su odgovorne prilikom otpuštanja pacijenata izdati im račun, ili im račun poslati na kućnu adresu. Iznos sudjelovanja/participacije prihod je zdravstvenih ustanova prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, te su zdravstvene ustanove
stoga odgovorne za naplatu participacija.

Kako je jučer najavio ministar zdravstva dr. Milan Kujundžić, danas će s ravnateljima bolnica pokušati dogovoriti da se osiguranim osobama za manja dugovanja za participacije ne šalju ovrhe već da se dogovori plaćanja dugovanja.
Danas je u KBC Zagreb upućena inspekcija Ministarstva zdravstva i HZZO-a kako bi se izvršio uvid u postupak oko obavještavanja pacijenata o dugovima.

Sličan slučaj slanja ovrha brojnim osiguranima osobama dogodio u studenom 2015. godine.

U KBC-u Zagreb objasnili su tada kako su opomene su poslane osiguranim osobama koje u trenutku pružanja zdravstvene usluge nisu platile sudjelovanje iz niza razloga: nisu imale policu dopunskog osiguranja, nisu imale uputnicu, nije bilo moguće utvrditi status u dopunskom osiguranju, nisu imale novaca za podmiriti račun za sudjelovanje ili se kasnije ispostavilo da nemaju status obveznog osiguranja.

Takve pacijente u KBC-u nisu odbijali s pregledima smatrajući da je to neetički i nije u skladu s pravilima struke. Iz istog razloga nisu odbijali izdavati nalaze pacijentima, pogotovo ukoliko im je preporučena kakva terapija."